Stabilokratija je prisutna u Crnoj Gori i doživljava svoj izraz kroz manipulativne tehnike političkih lidera, koje karakteriše manjak dijaloških, a višak monoloških komunikacionih kapaciteta, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević.
Ona je danas, na regionalnoj konferenciji „Stabilokratija ili demokratija?“, koju je CGO organizovao u partnerstvu sa fondacijom Friedrich Ebert, kazala je da, zbog monopolizacije integracionog puta ka EU od strane vlasti, kao i zbog “zamora od reformi”, „vladajuće strukture održavaju „status quo“ kao poželjno stanje zadržavanja poluga moći“.
„U tim okvirima, stabilokratija doživljava svoj izraz kroz manipulativne tehnike krutih balkanskih lidera koje karakteriše manjak dijaloških, a višak monoloških komunikacionih kapaciteta“, istakla je Uljarević.
U tom rebusu se, kako je navela, nalaze i crnogorski politički akteri.
„Vlast i opozicija u Crnoj Gori se udaljavaju od dijaloga, koji bi mogao relaksirali sve napetiju atmosferu. U dijelu demokratske konsolidacije, bilježimo nazadak na svim nivoima – kredibilnosti ključnih institucija i aktera predstavničke demokratije, uz jačanje uticaja neformalnih centara moći i ograničavanje razvoja građanske kulture“, upozorila je Uljarević.
Prema njenim riječima, na marginama tih partijskih sukoba ostaju životne teme, socijalni problemi, ekonomska previranja, dok, kako je navela, istovremeno zakoni i nameti u Skupštini Crne Gore „prolaze po principu “taster demokratije”, a ne participativne demokratije kao u razvijenim demokratskim društvima“.
„Kada informacije od javnog značaja prestanu da budu strogo čuvana tajna, kada pojedinci ne budu pokrivali desetine funkcija zarad svoje promocije i materijalnog interesa, kada se državnim budžetom bude rukovodilo domaćinski, kada javna uprava bude servis građana a ne partija, onda ćemo moći govoriti o demokratiziranom i evropeiziranom društvu“, poručila je Uljarević.
Predsjednik Socijaldemokratske partije, Ranko Krivokapić, smatra da je Crna Gora je imala period koji se zove stabilokratija kada je, kako je kazao, morala da pređe na „pravu stranu istorije“ da bi opstala.
„Ovdje je korupcija način vladanja, i zato je stabilokratija protiv demokratije i nemoguća je ta koegzistencija“, ocijenio je Krivokapić.
Predsjednik DEMOS-a, Miodrag Lekić, smatra da je najviše stabilnosti bilo u fašističkim režimima.
„Stabilnost po sebi nije garancija da obezbjeđuje demokratiju. Naprotiv, više je izraz autokratije“, istakao je Lekić.
Prema njegovim riječima, bojkot opozicije je čin „dvorstruke odgovornosti“.
„Prvo, to je demokratski odgovor na neslobodne izbore koji su se desili na dan objavljenog državnog udara. Takođe, vrlo nezgodno podsjeća da su prethodni izbori parlamentarni i predsjednički održani u kontekstu afere „Snimak“. Drugi dio odgovornosti je taj što je opozicija predložila način kako izaći iz krize“, naveo je Lekić.
Član Predsjedništva Bošnjačke stranke, Ervin Ibrahimović, rekao je da su građani svjedoci da se ponovo poljavljuju „duhovi prošlosti“ u vidu nacionalizma, teritorijalne aspiracije.
„To je bila opomena da je EU neophodna Zapadnom Balkanu. Ali, i da su EU potrebne zemlje Zapadnog Balkana. Potrebne su, ne da budemo u predvorju EU, nego da svojom energijom doprinesemo razvoju demokratije EU i cijelog evropskog kontinenta“, smatra Ibrahimović.
On smatra da stabilnost nema alternativu, posebno na Zapadnom Balkanu, kada se, kako je podsjetio, uzmu u obzir iskustva krajem 20. vijeka „tokom kojeg je izgubljen veliki broj nevinih života“.
Predsjednik Socijalističke narodne partije, Vladimir Joković, ocijenio je da je Crnoj Gori je potrebna prije svega demokratija, a posle demokratije i, kako je naveo, stabilnost.
„Nema demokratije bez promjena vlasti u bilo kojem sistemu. Nigdje u Evropi i svijetu nije zabilježeno da demokratski sistemi koji su toliko dugo vladali, a da su nastali kao demokratski“, istakao je Joković.
Dužina vladanja, kako smatra, utiče na najdejmokratskije sisteme da to ne budu.
„Tolika naviknutost na vlast i toliko dugo vršenje vlasti ne dozvoljava učesnicima tog procesa da budu demokrate i da na najbolji mogući način u duhu evropskih vrijednosti odgovore kad su u pitanju izbori“, rekao je Joković.
Predsjednik Liberalne partije, Andrija Popović, ocijenio je da se Evropa prilično dugo ponašala tako da joj je stabilnost prioritet, „dok demokratija po svemu sudeći plaća cijenu toga“.
„Stabilokratija je prisutna u svim državama regiona, uz manje varijacije i nesporno prijeti da postane recept za nestabilnost. Zapadni Blakan je dokazao da se stabilnost lako pretvori u nestabilnost u nedostatku demokratije“, rekao je Popović.
Potpredsjednik Demokratske Crne Gore, Momo Koprivica, smatra da, ako vlast može da radi šta hoće, „to je izvor najveće nestabilnosti“.
„Ključni faktori stabilnosti jednog političkog i demokratskog poretka su mogućnost demokratske smjene vlasti i miran prenos vlasti. U demokratiji je smjena vlasti unaprijed definisan proces i on je definisan na način kojega se svi pridržavaju i poštuju“, istakao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, u crnogorskoj istoriji je sve viđeno sem smjene vlasti na izborima.
„Što su učestalije mirne i demokratske smjene vlasti, veća je vjerovatnoća da će svaka iduća smjena vlasti biti mirna i demokratska. Samo zrela i konsolidovana demokratija jeste nešto što garantuje stabilnost“, smatra Koprivica.
Potpredsjednik Građanskog pokreta URA, Miloš Kontar, ocijenio je da ukoliko nema pritiska EU, kada su u pitanju unarpeđenje zakonske regulative, ne postoji ni politička volja da neke reforme budu primjenjene i implementirane.
„Da li je dovoljno samo usvajanje zakona, regulativa za unapređenje društva? Mislim da nije. Da bi suštinske reforme zaživjele, neohodno je poštovanje tih zakona i regulativa, a to je danas problem u Crnoj Gori“, rekao je Konatar.
Miloš Knežević, saradnik na programima/PR