Crnogorski mediji su, tokom kampanje za lokalne izbore na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, najviše izvještavali o cetinjskim izborima, a izbornu kampanju trebalo bi produžiti, kako bi se građanima omogućilo da dobiju što realniju sliku opcija koje su im na raspolaganju.
To je pokazalo istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) koje je predstavljeno danas na konferenciji „SPINoFACT – Političko oglašavanje između spina i činjenica“.
Koordinator za razvoj u CGO, Damir Nikočević, kazao je da je kompanija Arhimed za potrebe te organizacije sprovela monitoring medija od 1. do 26. novembra koji se odnosio na aktivnosti političkih subjekata vezane za lokalne izbore na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici.
Tim monitoringom su, kako je pojasnio, bile obuhvaćene informativne i vaninformativne emisije televizija RTCG1, Vijesti, Pink M i Prva; dnevni listovi Vijesti, Dan, Pobjeda i Dnevne novine i online mediji Cafe del Montenegro (CdM), Portal Analitika i Portal Vijesti.
„Kada je riječ o temama, mediji su najviše izvještavali o lokalnim izborima na Cetinju. Manje više ujednačen je broj objava kada su u pitanju Petnjica i Mojkovac“, rekao je Nikočević.
On je kazao da su sve televizije su najveći broj objava imale o lokalnikm izborima na Cetinju.
„Pri čemu, Televizija Vijesti je posebno istaknuta u odnosu na ostale medije, dok je kod ostalih ujednačena zastupljenost. Za Televiziju Vijesti to važi i u vaninformativnim emisijama. RTCG je organizovala debate za sve tri lokalne samouprave, na što je Zakonom bila obavezna, dok je Televizija Vijesti samo to radila za lokalnu samoupravu Cetinje gdje je posebno organizovana debata u emisiji „Načisto““, naveo je Nikočević.
Govoreći o štampanim medijima, on je kazao da je ubjedljivo najviše kampanju pratio dnevni list Dan i naročitu pažnju posvetio Cetinju, kao posebnoj temi.
„Pobjeda i ND Vijesti su, takođe, najviše pratile Cetinje, a što se tiče Petnjice i Mojkovca zastupljenost je manje više izjednačena“, naveo je Nikočević.
Kako je istakao, portal Vijesti, Analitika, CdM su najviše pratili temu lokalnih izbora na Cetinju, „samo je to nešto izraženije na portalu Vijesti, a Mojkovac je nešto dominantniji u odnosu na Petnjicu“.
„Kada je riječ o planiranim objavama, najviše je bio zastupljen DPS, potom Demokrate i URA, i neplanirane objave su slične. Najviše objava je imao DPS, Demokrate i URA. Najveća disproporcija između planiranih i neplaniranih objava uočena je kod DPS-a, što ukazuje na pretpostavku da su ostali politički subjekti u svojim istupanjima najviše pominjali ovu partiju“, rekao je Nikočević.
Nikočević je, predstavljajući istraživanje za Cetinje, rekao da je najviše planiranih objava imao DPS, potom Demokrate i GP URA, „a isto je za broj neplaniranih objava“.
„Kada govorimo o televizijama koje su izvještavale o lokalnim izborima na Cetinju, DPS i Demokrate su imali isti broj objava, pri čemu je DPS značajno svoje medijsko prisustvo ostvario na televizijama Prva i Pink, dok su Demokrate najviše bile prisutne na Televiziji Vijesti, a u nešto manjem broju na RTCG“, naveo je Nikočević.
On je rekao da je najveći broj objava u štampanim medijima imao DPS, „potom Demokrate i URA.
„DPS je najviše informacija plasirao u Pobjedu i Dnevne novine, SDP kroz ND Vijesti i Dan, Demokrate kroz Dan i GP URA kroz Vijesti i Dan“, precizirao je Nikočević.
Govoreći o online medijima, on je kazao da je najviše bio zastupljen DPS, koji je, kako je pojasnio, ravnomjerno informisao o aktivnostima u svim portalima, „Demokrate su najviše bile zastupljene na portalu Vijesti, kao i GP URA“.
Nikočević je, predstavljajući podatke za Mojkovac, kazao da je DPS dominantan u svim parametrima u štampanim, televizijama i online medijima.
„Kada govorimo o Petnjici, najveći broj planiranih objava su imale Demokrate, potom DPS, SD“, rekao je on.
Predstavljajući podatke monitoringa reklamiranja, Nikočević je rekao da se 97 odsto političko-propagadnih poruka pojavilo na Televiziji Crne Gore, „gdje su mnoge partije koristile beneficije zakona o besplatnom političkom oglašavanju“.
„Što se tiče komericijalnih medija, samo tri odsto se oglašavalo političkih partija putem reklama. Kada govorimo o broju političko-propagadnih klipova, Demokrate su najviše koristile taj zakonski okvir jer su imale 428 propagadnih klipova, DF je imao 335 i SD 273“, naveo je Nikočević.
Izvršna direktorica CGO, Daliborka Uljarević, ocijenila je da je istraživanje te organizacije ukazalo na ranije apostrofiranu duboku polarizaciju i politizaciju crnogorskih medija.
„To sve ukupno ne doprinosi objektivnom informisanju građana i građanki, koje je od ključnog značaja za razvoj političke kulture i veće participativnosti birača i posledično njihovim izborima zansovanim na snazi argumenata“, istakla je Uljarević.
Prema njenim riječima, kroz kampanje za lokalne izbore građani su bili svjedoci dijametralno suprotnog izvještavanja medija o jednom istom događaju što, kako je kazala, nije u javnom interesu.
„U tom kontektu, naš je prijedlog da se izborna kampanja produži, kako bi se građanima i građankama omogućilo da dobiju što realniju sliku opcija koje su im na raspolaganju i imali više vremena na formiraju jasne stavove o svom političkom izboru“, navela je Uljarević.
Istraživanje CGO je, kako je ukazala, pokazalo da su neophodni dodatni napori u formulisanju i uobličavanju Zakona o izboru odbornika i poslanika u dijelu zakonskog ograničenja maksimuma prezentacije izborne ponude na Javnom servisu.
„Mi sad imamo minimum, ali nemamo maksimum, što u praksi ugrožava redovnu programsku šemu RTCG“, pojasnila je Uljarević.
Uljarević je ukazala i na potrebu regulacije komentara na portalima i proaktivnije uloge AEM-a, uključujući i efektivan monitoring u periodu izbornih kampanja.
Ambasador Kraljevine Holandije u Beogradu, Henk Van Den Dool, ocijenio je da su nezavisni, odgovorni, pluralistični mediji ključni su za otvoreno društvo u Crnoj Gori, posebno u periodu pristupanja Evropskoj uniji.
„Institucionalno i pravno gledano, okvir crnogorskih medija je uglavnom u saglasnosti sa međunarodnim standardima i tekovinom prava EU. Imajući to na umu, primjena tih zakona je od ključnog značaja“, istakao je Van Den Dool.
Napadi na novinare, kako je poručio, moraju da se pažljivo i pomno istraže.
„Uz to, svi mediji, uključujući Javni servis moraju ostati zaštitćeni od bilo kakvih neželjenih uticaja i političkih pritisaka. Smatramo da postoji prostor za unaprijeđenje postojeće leglisative. Na primjer, ne postoje jasne i detaljne odredbe koje regulišu političko oglašavanje“, naveo je Van Den Dool.
Pomoćnica direktora za monitoring u Agenciji za elektronske medije, Sunčica Bakić, ocijenila je na panelu ”Političko oglašavanje u Crnoj Gori – prednosti i ograničenja” u okviru konferencije “SPINoFACT – Političko oglašavanje između spina i činjenica” da bi samoregulacija morala da dođe iznutra i da je konceptualno pogrešno regulativom nametati samoregulaciju.
“Ona trenutno ne funkcioniše. Trebalo bi da njena uloga bude mnogo značajnija, ali mislim da je to jedan proces i da to ne možemo regulisati zakonom”, smatra Bakić.
Uloga medija za ostvarivanje prava na fer i demokratske izvbore je, kako je rekla, nemjerljiva.
“Moramo biti svjesni da pored onih društveno prepoznatih uloga medija, kao što su informisanje, nadzor, edukacija, platforma za razmjenu mišljenja, mediji jesu slika jednoga društva. I mediji jesu parameter stepena demokratičnosti jednog društva. A ta slika nikad nije toliko jasna kao u vrijeme izbora”, istakla je Bakić.
Prema njenim riječima, političari su svjesni da se politička bitka dobija na online platformama, u kako je kazala, potpuno neregulisanom prostoru portal i društvenih mreža.
“Mi moramo ići korak po korak. U trenutnim okolnostima na on line platformama nam ne pomažu ni standardi, ni regulatori. Tu je sve svedeno na pitanje političara i njihove etike”, objasnila je Bakić.
Direktor Televizije Crne Gore (TVCG), Vladan Mićunović, ocijenio je da su crnogorski političari zauzeli prostor koji pokušavaju da šire, i kako je rekao, teško je od njih očekivati da će se odreći prava koje su već osvojili.
“Sa druge strane, javni servis je u potpunoj defanzivi, odnosno pasivnoj poziciji i ne vidim dovoljno inicijativnosti da se ide u susret izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika u dijelu regilacije ove materije”, istakao je Mićunović.
On smatra da su oglašavanja neprecizno postavljena i da je postojeća zakonom obavezna forma debata na javnom servisu prevaziđena.
“Alim one traju i čini mi se sa tendencijom da dobijaju još konzervativniju formu, u odnosu na ono što sada imamo. Mi u u prethodnim izborima nismo imali nekih, Bog zna kakvih, ispada ili nekih primjedbi od strane političkih partija, ni od javnosti. No, dijelim stav iz nalaza CGO-a da je to rezultat onoga da su građani sve manje zainteresovani za ovakav vid političke propaganda, kakav je na djelu godinama na Javnom servisu”, poručio je Mićunović.
Zakon o izboru odbornika i poslanika je potrebno mijenjati, naročito, kako je kazao, u članu 52 a i članu 56.
“Mi smo sugerisali da se razmisli o brisanju člana 53 a, koji reguliše vrijeme predstavljanja kroz komercijalni marketing, odnosno besplatni marketing. Tu je i član 56 gdje se govori o načinu izvještavanja o političkim skupovima predstavnika podnosilaca izbornih lista, kao i o emisijama sučeljavanja. Mislimo da je to moguće regulisati internim aktima Javnog servisa i odlukama upravljačkih i savjetodavnih tijela”, smatra Mićunović.
Prema njegovim riječima, Agencija za elektronske medije nije dovoljno aktivna i ne doprinosi rješavanju medijske situacije.
“Medijska situacija nije takva zbog Agencije za elektronske medije nego, prije svega zbog medija. AlI, Agencija, sa svoje strane ne čini čak ni ono što je u njenom djelokrugu da primijeni to što može i da radi onako kako je propisano. I potpuno sam za to da Agencija preuzme veću odgovornost za ova pitanja tokom predizborne kampanje”, naveo je Mićunović.
Vlasnik Portala Cafe Del Montenegro (CDM), Boris Darmanović, kazao je da je internet najviše doprinio slobodi izražavanja i informisanja, upravo zbog toga što je, kako je rekao, krenuo od nečega što je neregulisano.
“Mislim da je jedan od glavnih problema medija u prošlosti bila upravo ta prevelika regulacija. Mi smo se godinama unazad zalagali za zakonsku deregulaciju, odnosno samoregulaciju i da tu leži suština medijskih sloboda. Ulaziti u neku ponovnu detaljnu regulaciju internet medija, mislim da je apsolutno negativno”, rekao je Darmanović.
Na to kako će određena slika u medijima izgledati utiče, kako je rekao, aktivnost političkih subjekata.
“Ako bih vam otvorio email listu CDM-a i ako bi pogledali sva saopštenja i sve informacije koje dolaze iz političkih subjekata, vidjeli bi kolika je tu disproporcija. Npr. Demokrate su dnevno slale po 20, 25 saopštenja, dok su se neki politički subjekti javljali jednom ili dva puta sedmično”, naveo je Darmanović.
On je pojasnio da je specifičnost portala u tome što se, kako je rekao, informacije objavljuju skoro svakog minuta.
“Mi nemamo toliko vremena da svoj medij uredimo, kao što to mogu da urade dnevni listovi ili informativne emisije, gdje vi sačekate, prikupite informacije i tek ih onda stavljate u određeni kontekst. Mi se trudimo da sve ono pšto dolazi kod nas, što prije objavimo”, rekao je Darmanović.
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika u Dnevnim novinama Dan, Nikola Marković, smatra da su “stvari pobrkane”, zbog toga što Zakon o izboru odbornika i poslanika definiše postupanje medija.
“To je potpuno neprirodno. Zakon o izboru odbornika i poslanika treba da definiše njihovo ponašanje, a ponašanje medija treba da definiše Zakon o medijima i naša esnafska pravila, dakle Kodeks novinara”, naveo je Marković.
Ono što je ključno jeste da, kako je rekao, mediji moraju da uspostave standarde, odbrane svoju uređivačku politiku i profesionalni dignitet i, kako je kazao, nijedan politički subjekt ne smije da misli da će zbog toga što se negdje reklamira moći da ima privilegovan položaj.
“Mislim da ove stvari treba da uredimo Zakonom, naravno boreći se da medijske slobode budu što veće, jer nam je interes da ovakve stvari budu uređene Zakonom, pogotovo zbog toga što mi na neke stvari ne možemo da utičemo”, ocijenio je Marković.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović, smatra da crnogorske elektronske publikacije u velikoj mjeri služe za obračun ili diskreditaciju protivnika.
“Jedna od glavnih prednosti elektronskih publikacija jeste ta što možete komentarisati. Cilj je da se omugući građanima da se čuje njihov glas. Međutim, to se ne dešava, već plaćene, organizovane grupe trude se da diskredituju nekoga”, pojasnio je Vujović.
Uredništvo elektronskih publikacija, kako je rekao, ima obavezu da dozvoli komentarisanje samo registrovanim korisnicima, da obezbijedi institut premoderacije i da ukloni ono što je promaklo.
“Elektronske publikacije moraju biti uređene Zakonom, ne samo pravilnikom. Zrelo je vrijeme za usvajanje novog Zakona o elektronskim medijima i mora se obezbijediti puno poštovanje zakonskih i podzakonskih normi. Elektronske publikacije, posebno kada je riječ o komentarisanju, moraju biti predmet uređenosti i mora se stati sa praksom brutalne diskreditacije ljudi”, smatra Vujović.
Skup je pratila dinamična diskusija predstavnika političkih partija i medija.
Miloš Knežević, saradnik na programima/PR