Jačanje građanske kulture, naročito mladih i njihova edukacija o opasnostima i rizicima populizma od ključnog su značaja za dalju demokratsku konsolidaciju u Crnoj Gori koja ostaje izazov pred svima nama, ocijenjeno je danas na konferenciji Demokratija na prekretnici – uticaj populizma na mlade koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert (FES).
Prilikom otvaranja konferencije, Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, izjavila je da „mladi moraju biti živo zainteresovani za stvarnost u kojoj žive, da moraju biti akteri a ne statisti u sopstvenoj sredini, da moraju dati najbolje od sebe kako bi gradili drugačiji ambijent u kojem će zavodljiva populistička retorika biti zamijenjena argumentovanim i dijaloškim pristupom, sistemskim rješenjima i kompromisom.“ Takođe, ona se osvrnula na trajuće pokušaje ograničavanja rada kritički orijentisanih NVO u Crnoj Gori od strane vlasi ali i napomenula da „populizam nije imenentan samo vlastima, njega ima i u opoziciji, nije imenanten ni starijima, ima ga i kod mladih. I drugo, upravo u odnosu prema NVO sektoru možemo mjeriti i stepen širenja virusa populizma u svim strukturama u Crnoj Gori, i sa njima povezanim interesnim krugovima.“
„Populizam nije bezopasan, i zato je potrebno kritičko posmatranje i propitivanje stvarnosti. Ako se takvo razmišljanje doživi bez predrasuda, ono može biti pokretačka snaga za uspostavljanje nedostajuće kulture dijaloga i prevazilaženje demokratskog deficita“, zaključila je Uljarević.
Na prvom panelu razmatralo se da li rast populizma ugrožava demokratske vrijednosti, i u tom kontekstu je, Nikola Rakočević, član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanik u Skupštini Crne Gore, kazao da „populizam postoji svuda, njega ne trebamo tražiti isključivo u desnoj ili lijevoj političko orjentaciji. Populizam u svojoj osnovi nema niti političku, niti ideološku orjentaciju, on je zvučan, oportun tendenciozan, ali u konačnom, nije temeljan.“
„U Crnoj Gori bilježimo rast populizma, ali bez obzira na to, i dalje je na političkoj sceni vlast koja nije ogrnuta populizmom. Demokratska partija socijalista je već 30 godina na vlasti i politika DPS-a nije populistička jer da jeste, ona ne bi toliko dugo trajala“, kazao je Rakočević. On je zaključio da „mladi u Crnoj Gori jasno uočavaju što je populizam, oni to sve više manifestuju upravo nemanjem povjerenja u političare „opštih mjesta“, jer mladi traže nova radna mjesta, stabilniji evropski put Crne Gore i sl. Stoga je važno da se održavaju ovakve konferencije i diskusije jer one predstavljaju snažan doprinos političkom aktivizmu, demokratskom jačanju društva i konstruktivnom dijalogu političkog sistema.“
Član Predsjedništva Demokratske Crne Gore i poslanik u Skupštini Crne Gore, Danilo Šaranović ocijenio je da je „populizam u Crnoj Gori supstitut za argumentovan način političkog djelovanja, a najgori vid populizma u Crnoj Gori koji upravo dolazi od strane vlasti jeste stvaranje konstrukcije neprijatelja države. Time se ugrožavaju demokratske vrijednosti društva jer se suspenduje demokratija i pravo, a stvara se atmosfera gdje je jednoj političkoj strukturi dozvoljeno da to radi kako bi ostvarila tzv. viši cilj.“ On je kazao i da je „plodno tlo, populizam u Crnoj Gori, našao u socio-ekonomskoj krizi, nezaposlenosti mladih ali i izolovanosti mladih koji ne učestvuju u procesima donošenja odluka koje se na njih odnose. Tim mladim ljudima je onemogućeno da ispolje kritičku svijest jer se kritička svijest posmatra kao devijacija u društvu a to je obeshrabrujuće.“
„Mladi ne prepoznaju u sebi snagu da se izbore sa problemima u društvu i zato biraju opciju napuštanja Crne Gore. Da bi se to spriječilo mora se stvoriti dugoročna strategija od strane relevantnih organizacija, ali i pojedinaca, koja treba da nosi emancipatorsku i antipopulističku dimenziju“, podvukao je Šaranović.
Marija Blagojević, članica Predsjedništva Socijaldemokrata Crne Gore (SD), predočila je da su političke partije u Crnoj Gori upravo oni akteri koji mogu da utiču na populizam i da iznesu tu emancipatorsku ulogu. „Takođe, važno je i da mladi koji su članovi partija moraju biti uključeni u procese donošenja odluka u tim strukturama, da im se stvori prilika da iskažu svoj aktivistički stav što će na kraju rezultirati zajedničkim donošenjem određene politike.“ „Kada govorimo o populizmu u Crnoj Gori, treba izaći iz partijskih okvira, jer ako populizam ugrožava demokratske vrijednosti on je sam i protiv demokratije. On se koristi kao alat za vođenje politike koji ne mora da bude sam po sebi negativan, ali za današnji pojavne oblike populizma nikada nije postojalo pogodnije tlo zahvaljujući savremenim tehnologijama koje i najviše utiču na mlade.“
„Crna Gora je mlada demokratija i kao takva ne možemo očekivati da crnogorsko društvo ima stepen političke kulture i institucionalnu tradiciju koju imaju zemlje demokratije koje traju vijek ili vijek i po, što ne znači da trebamo tome da težimo“, podvukla je Blagojević.
„Populizam u Crnoj Gori je specifičan slučaj, jer društvo u Crnoj Gori je pretpolitičko i nije uspostavilo primarni i osnovi preduslov demokratije – a to je smjena vlasti na izborima. Sadašnja politika u Crnoj Gori je samo plašt da bi se kozmetički prekrio populizam i sve one negativne stvari crnogorske zbilje. Današnja vlast u Crnoj Gori ima elemente i fašizma gdje imate jakog vođu, izmišljene protivnike i dominantan populizam koji služi da se biračko tijelo homogenizuje kako bi se štitio centar moći koji je netaknut već 30 godina“, predočio je Luka Rakčević, član Predsjedništva Ujedinjene reformska akcija (URA). „Činjenica da nijesmo teritorijalno tu gdje jesmo, da nijesmo toliko blizu EU, ništa ne bi spriječilo aktuelnu vlast u Crnoj Gori da društvo vodi procesom erdoganizacije. Mi u Crnoj Gori, nijesmo sposobni da zamislimo jednu političku snagu koja može da se izbori sa tim danas i to je naš najveći problem, a dokle god ne promijenimo politički diskurs i jasno definišemo što je populizam u Crnoj Gori, ali i to kakva je to politika koja se vodi u zemlji, ne možemo nastaviti dalje“, istakao je Rakčević.
Član pPedsjedništva Socijaldemokratske partija (SDP), Bojan Zeković, podsjetio je na definiciju prof. dr Žarka Puhovskog koji je rekao da je „Populizam kič verzija demokratije“. „Kada govorimo o Crnoj Gori, treba razmisliti koliko smo mi, kao društvo, u svom političkom ponašanju populisti. Ono što jeste karakteristika populizma jeste da je populizam antipluralistički. Dodatno, u Crnoj Gori koliko god njegovali diskurzivnu praksu da imamo autoritativne lidere koji stoje na strani naroda ili ako su spasioci naroda koji su na strani opozicije, svi oni u jednom trenutku a najčešće tokom izbora predstavljaju populiste jer žele da se dopadnu građanima. S druge strane, nije zanemarljiv uticaj socijalnih mreža na ovaj fenomen, putem kojih političari u Crnoj Gori sve lakše danas dolaze do građana i na taj način šire prostor za razvitak populizma, koji je nažalost ogroman, kazao je on.
Na narednom panelu bilo je riječi o ulozi akademskih institucija u obrazovanju mladih ljudi i prepoznavanju fenomena populizma, odnosno o tome da li je rast populizma posljedica neuspjeha obrazovanja.
Prof. dr Zoran Stojiljković, sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, podvukao je da se problem populizma rješava prosto gerilski kroz ogromnu participaciju, kritičko razmišljanje uz alternativne modele. „Populizam jeste neka vrsta reakcije na sumrak demokratije koja se raspada pred našim očima. Fokus moći nije jasno obilježen, socijalna nejednakost sve više raste a socijalna kohezija je sve manja u društvu i zbog toga imamo sve učestaliju pojavu populizma. Neophodno je tražiti alternativne odgovore kako bi se riješio ovaj problem, a samo obrazovanje ovakvo kakvo je sada ne može se izboriti sa tim.“ „U Crnoj Gori i Srbiji imamo demokratiju u kojoj je duboko ukorjenjena autokratija. S tim u vezi, javlja se velika odbojnost prema onima koji se bave politikom dok sa druge strane isti ti upravo rado odlaze u političke partije jer na taj način se lakše dokopaju određenih pozicija“, saopštio je Stojiljković.
Boban Batrićević, sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Univerziteta Crne Gore, rekao je da populizam počinje onog trena kada masa počinje da ulazi u politiku i upravo taj instrument služi tako da se ista ta masa iskoristi što rezultira time da političke strukture dođu do vlast i tu vlast održe. „Populizam je zanimljiv upravo zato što se ne može jasno definisati. Obrazovanje predstavlja važan faktor u borbi protiv populizma, ali u Crnoj Gori problem obrazovanja je problem metode kako se samo znanje prenosi te samim tim pitanje je kako treba prići mladima i objasniti im što zapravo jeste populizam jer su oni upravo mogući budući populisti. Dodatno, ulogu obrazovnih institucija su preuzele društvene mreže koje su leglo populizma i to je, pored medija, veliki društveni problem za mlade u Crnoj Gori. Da bi se to riješilo, sistem obrazovanja mora da bude jednako popularan kao i društvene mreže kako bi mlade isto tako zainteresovao i ukazao im na ono šta je ispravno, ukazao je Batrićević.
Koordinator programa za jačanje kapaciteta u Centru za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Radoš Mušović, predočio je da je sada dobar momenat da se razgovara o ovom problemu u Crnoj Gori jer smo svjedoci sve raširenijeg populističkog izvještavanja određenih medija koji traže razne izdajnike u društvu a najviše u građanskim strukturama koje kritički razmišljaju. „Populizam je u Crnoj Gori danas postao uzrečica i olako se koristi bez da razmišljamo kakva je to pojava. Populizam je opasan jer taj termin ljudi ne razumiju a postaje sve češća zamjena za razne vrste izama i upravo tom zamjenom on postaje politički korektan jer se prikrivaju izmi poput fašizma, rasizma i sl. Civilni sektor ne smije biti zamjena za institucije ali je važan segment društva jer je kreirao armiju mladih ljudi koji sada kreiraju društvenu zbilju. On, takođe, uvažava i veliko povjerenje građana i na taj način je suprotnost političarima kao glas naroda, a političari ne vole konkurenciju. Problem je u tome što civilni sektor je u određenom periodu bio zamjena za opoziciju a vrijeme je da se stvore snage koje će drugačije razmišljati. Nažalost, čini se da kao društvo za to nijesmo još uvijek dovoljno razvijeni“, zaključio je Mušović.
Konferencija je okupila preko 60 predstavnika političkih partija, nevladinih organizacija, predstavnika akademske zajednice, studentskih udruženja, medija i mladih.
Miloš Knežević, PR/Saradnik na programima