Mediji imaju važnu ulogu u afirmaciji ljudskih prava, u istraživanju i izvještavanju o slučajevima kršenja ljudskih prava, u davanju glasa žrtvama diskriminacije i drugih oblika kršenja ljudskih prava, u traženju odgovora i podsticanju nadležnih institucija da rade djelotvornije na promociji i zaštiti ljudskih prava. Takvi mediji su snažan generator ostvarivanja načela jednakosti pred zakonom i jednakih mogućnosti u društvu.
To je ocijenio danas koordinator programa Ljudska pravau Centru za građansko obrazovanje (CGO), Petar Đukanović, na događaju povodom dodjele nagrada za najbolji istraživački novinarski tekst u oblasti ljudskih prava koji je organizovan u sklopu projekta 360° Pun krug za ljudska prava. „Mi u CGO-u vjerujemo da novinari imaju moralnu i profesionalnu obavezu da čuvaju vrijednosti i principe ljudskih prava. Vjerujemo da je uloga medija da upozoravaju na prijetnje slobodi, ljudskim pravima i kulturi ljudskih prava. Na taj način novinari brane i svoju profesiju i svakog čije pravo može biti ugroženo, ali i drže budnima institucije koje treba da se staraju da zakonom garantovana prava budu garantovana i u praksi. Zato su ljudska prava kompas za kredibilno novinarstvo. Mi želimo da podržimo takvo novinarstvo koje doprinosi izgradnji kulture ljudskih prava. Kulture ljudskih prava u kojoj i sami mediji imaju slobodu da bez cenzure bilo kog tipa ili ograničenja rade svoj posao, a koji podrazumijeva i istraživanje i objelodanjivanje slučajeva diskriminacije i podsticanje da se oni riješe“, saopštio je Đukanović.
Mladenka Tešić, programska menadžerka u Delegaciji Evropske unije, podsjetila je da „Evropska unija teži da doprinese praktičnoj sadržajnosti ljudskih prava, kako to simbolički ukazuje i naziv projekta Centra za građansko obrazovanje „360 pun krug za ljudska prava“ koji smo podržali kroz Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava.“ Ona je ukazala i na činjenicu da je „Crna Gora postigla određeni nivo napretka u oblasti zaštite ljudskih prava, ali ostaju i pojedini izazovi. Nastavljene su reforme u usaglašavanju sa najboljim standardima u oblasti ljudskih prava, a napredak je ostvaren naročito kada je riječ o zakonodavstvu za zabranu diskriminacije. Crna Gora sada treba da obezbijedi adekvatne mehanizme za zaštitu osjetljivih grupa od diskriminacije, što je konstatovano i u posljednjem izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru.“
„U promovisanju ljudskih prava i izgradnji društva tolerancije, mediji imaju posebnu ulogu. Istražujući o ljudskim pravima, podižući svijest javnosti i razvijajući empatiju, ali i građanski aktivizam, mediji ne doprinose samo unaprijeđenju položaja onih o kojima izvještavaju već i ukupnom širenju prostora ljudskih prava i sloboda, a što uključuje i medijske slobode“, zaključila je ona.
Na Konkursu za najbolji istraživački novinarski tekst u oblasti ljudskih prava u 2017/2018, koji je trajao od 3. do 31. oktobra 2018, pristigao je 31 tekst iz različitih redakcija crnogorskih medija koji se direktno ili indirektno bave istraživanjem kršenja ljudskih prava i diskriminacije.
Dragoljub Duško Vuković, nezavisni novinar i član žirija, obrazlažući odluku pojasnio je da je žiri pročitao i procijenio svaki od prispjelih tekstova vrednujući relevantnost problema za društvo i građane, u kojoj mjeri je problem skrivan od očiju javnosti i jesu li otkrivene činjenice od javnog interesa, razumijevanje teme i kvalitet elaboracije ključnog problema, iscrpnost istraživanja i stepen provjerenosti informacija, kao i uticaj priče. „Žiri se odlučio da dodijeli tri nagrade, uz napomenu da je tako predviđeno propozicijama konkursa, ali da među prispjelim pričama ima još dosta onih koje su ocijenjene kao kvalitetne“, naglasio je Vuković.
Prva nagrada je pripala novinarkama ND Vijesti Tini Popović i Mili Radulović za serijal tekstova u kojima njih dvije istražuju problem specijalizacije ljekara a koji se odnosi na tekstove: „Ministar ne dozvoljava usavršavanje najboljim ljekarima“, „Usavršavanje preko reda dobio i sin glavne sestre“ i „Povukli dozvole za tri specijalizacije, provjeravaju još dva ljekara“.
„Prema procjeni žirija, u nagrađenom serijalu je obrađen problem koji je relevantan za društvo i građane, te da su otkrivne činjenice od javnog interesa. Novinarke su uspješno identifikovale i elaborirale ključne aspekte poblema i na profesionalno odgovoran i etičan način ispričale priču koju čitaoci mogu lako razumjeti. Dodatni kvalitet nagrađenih tekstova je taj što su podstakli nadležne na rekciju. Ministarstvo zdravlja je, naime, poslije objavljivanja prva dva teksta stavilo van snage tri od 32 ranije date saglasnosti za specijalizaciju i pod lupu stavilo još dvije,“ naveo je Vuković.
On je istakao i „da posebnu pohvalu zaslužuje novinarka Tina Popovićkoja je i u još jednom odlično ocijenjenom tekstu na istraživački potkovan način ukazala na diskrimiciju prilikom dodjele specijalizacija a koji nije bio dio prvonagrađenog serijala“(„Doktorka iz Rožaja diskriminisana jer je žena”)
Drugu nagradu žiri je dodijelio novinaru portala FOS Danilu Ajkoviću za tekst „Kotorski sud na internetu objavljuje imena osoba koje su prisilno smještene na psihijatriji u Dobroti“.
„Novinar se bavio izuzetno relevatnom temom istao u zaštitu osoba koje pripadaju jednoj često zaboravljenoj ranjivoj grupi. On je, prema procjeni žirija, snažno osvijetlio problem na koji ni stručna javnost, niti nadležni državni organi nijesu obraćali pažnju. Nakon što je novinar otvorio ovo pitanje, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je pokrenuo postupak po službenoj dužnosti, a direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je najavio da će provjeriti činjenično stanje“, saopštio je Vuković.
Treću nagradu žiri je dodijelio novinarki ND Vijesti Jeleni Jovanović za serijal tekstova u kojima se istražuje problematičan prijem u Policijsku akademiju. Riječ je o tekstovima: „Manjine mogu u Policijsku akademiju i bez testova“, „Šaranović tražio da se prime prekobrojni, a ne MUP“, “Ravnopravnost iako se krši zakon?“i „Ministarsko da iznad konkursa Policijske akademije“.
Vuković je objasnio da „Nagrađeni tekstovi otkrivaju zloupotrebe i obesmišljavanje instituta afirmativne akcije ili pozitivne diskriminacije, ali i ukazuju i na potencijalnu korumpiranost sistema i ogromne propuste u sistemu obrazovanja, posebno obrazovanja budućih policijskih službenika koji bi trebalo da budu čuvari i promoteri ljudskih prava. Novinarka je, prema procjeni žirija, ovo pitanje stavila u žižu javnosti na jasan i profesionalno efektan način.“
Nakon obrazloženja odluka, obratili su se i dobitnici nagrada.
Tina Popović je izjavila da je „zadovoljstvo kad neko prepozna vaš rad i trud, a sama nagrada predstavlja gorak podsjetnik da mi kao društvo nismo dostigli nivo poštovanja ljudskih prava kakav zahtijevaju standardi Evropske unije.Na žalost, Crna Gora nije država u kojoj stanuje vladavina prava, to je država u kojoj se čak i nama novinarima crtaju mete, a ne može se pohvaliti ni poštovanjem građanskih prava. Očekujem da će se to uskoro početi popravljati, upravo zbog nas koji nijesmo navikli da ćutimo na kršenje ljudskih prava.“
Danilo Ajković kazao je da je „zadatak novinara da upravo javnosti prikaže probleme onih koji ne mogu da govore za sebe, a o kojima brinu ustanove daleko od naših očiju. Posebno je zabrinjavajuće kada jedan sud prekrši njihovo pravo na zaštitu ličnih podataka i javno objavi njihova imenai prezimena i time ih praktično stavi na stub srama. Drago mi je što civilni sektor podstiče razvoj istraživačkog novinarstva, jer baš uz njihovu saradnju mnoge priče ugledaju svijetlo dana.“
U ima Jelene Jovanović koja trenutno boravi u SAD, nagradu je primio glavni i odgovorni urednik ND Vijesti Srdan Kosović koji je tom prilikom ocijenio da je „ova nagrada rijedak podsticaj da se o ovim temama češće piše jer su one ključne za zdravlje jednog društva i odbranu interesa. Ovo je i jedan od načina da se podstaknu svi novinari da pišu o problemima koji su vrlo izazovni za crnogorsko društvo a koji, nažaost, često nijesu popularna tema u javnoj sferi, pa samim tim je i dodatan napor da se oni adekvatno osvijetle.“
Dodjela nagrada za najbolji istraživački tekst u oblasti ljudskih prava organizovana je na Međunarodni dana borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije, čime CGO daje simbolički doprinos obilježavanju ovog datuma.
Dodjela nagrada je dio projekta 360° Pun krug za ljudska prava koji CGO realizuje u partnerstvu sa Kućom ljudskih prava iz Zagreba, BELDOCS-om iz Beograda i NVO ATAK iz Podgorice. Saradnici na projektu su NVO Juventas, Ministarstvo prosvjete i institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Projekat finansijski podržava Evropska unija.
Miloš Knežević, PR/Saradnik na programima