Neinformisanost o drugima i netolerancija prema drugima vodi ka predrasudama i radikalnim stavovima koji su prepreka za ujedinjenje u našim različitostima, zaključeno je na trećoj javnoj debati “Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma”, koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Gimnaziji ,,25. maj’’ u Tuzima.
Frano Dushaj, rektor katoličkog duhovnog centra Sanctae Crusis, naglasio je značaj usklađenosti duha i tijela, ali i harmoničnih odnosa među religijama. „Često ističem kako katolici, muslimani i pravoslavci žive zajedno, i to je fantastično. Ali, ne mogu da čestitam Bajram, Božić ili Uskrs i da idem samo da jedem i pijem, ako ne idem da molim sa njima zajedno,” kazao je on. “Ja bih najradije da volimo zajedno, i u crkvi i u džamiji, i onda nece biti problema sa dijalogom… Nije dovoljan samo horizontalni dijalog, ako nema dijaloga u vertikalnom smislu, tj. sa Bogom” pojasnio je Dushaj. On je ocijenio da je potrebno da se ljudi više vrate religiji, a posebno mladi. “Želio bih da se Vlada više bavi vraćanjem Boga u društvo, škole, bolnice, policiju i u svaku instituciju, jer Bog nedostaje. Samo onda možemo da sanjamo o boljem društvu, društvu koje vjeruje i poštuje druge i u kojem svaki pojedinac treba da se trudi da bude bolji i bude dobar primjer drugima,” zaključio je Dushaj.
Omer Kajoshaj, pomoćnik Reisa Islamske zajednice, mišljenja je da „dijalog u funkciji prevencije radikalizma ne treba da bude samo želja ili program segmenata Vlade, već obaveza društva u cjelini.“ On je kazao da se ,,u Kuranu propovijeda da ’Bog voli nas i on zeli nama dobro’ što predstavlja nepobitnu konstataciju da vjera nije uzrok radikalizma niti ikad ima tu namjeru.“ Kajoshaj je napomenuo da tolerancija, kao jedna od vrlina koja krasi stabilno drustvo, znači da nemamo pravo da namećemo drugima svoja uvjerenja. „Da bismo bili tolerantni prema religijskim različitostima potrebna je religijska pismenost koja je u našem društvu na veoma niskom nivou.Naše društvo je u velikoj mjeri religijski nepismeno, ne poznaje ni svoju ni tuđu vjeru. Da bismo upoznali druge, mi moramo poznavati sebe. Kada nema znanja o vjerskim različitostima, dolazi do zloupotreba u ime vjere. Tada se vjera koristi kako bi se dobili politički glasovi, ubijali ljudi, da bi se vršila diskriminacija, pribavljala materjalna ili neka druga dobit, dobijali statusa lidera i slično’’, istakao je Kajoshaj.
Književnik Balša Brković apostrofirao je značaj ovakvih debata sa mladima, jer je njihov „najveći interes da žive u pristojnom društvu, a koncept pristojnog društva podrazumijeva nešto što demistifikuje i zaustavlja sve negativne procese koje znamo kao forme radikalizma i ekstremizma“, kazao je on. Brković je podsjetio da mladi danas žive u periodu kada mediji jure za atrakcijama, kada nikoga ne zanima da li je informacija tačna već da li je atrakcija, a što ukupno degradira ljudsko znanje. Na primjeru stanovišta da je zemlja ravna ploča koja je razbijena prije dvije hiljade godina i da i danas imamo pokret koji brani tu teoriju uprkos dokazima, ukazao je da je veliki problem našeg vremena neznanje i forme koje to neznanje čine još rasprostranjenijim. Sam radikalizam je osvijetlio kroz nacionalizam„u kojem nacionalisti opsesivno mrze sadašnjost, a veličaju prošlost. Svi radikali, ekstremi bilo kojeg tipa, djeluju kao ljudi koji su greškom u sadašnjem vremenu, žive za budućnost inspirisani prošlošću i dođu kao opasna kopca između te dvije mistifikacije,”kazao je Brković.On je istakao i da „religija nema negativne namjere u širenju radikalizma, već da kada dođe do izvitoperenja, zloupotrebe vjere, krivac nijesu sadržaji vjerskih knjiga, već ponovo neznanje odnosno krivi su ljudi“.
Fikret Lulunaj, iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, mišljenja je da ,,samo zajedničkim djelovanjem, poštovanjem i razumijevanjem možemo postići sklad u društvu u kojem je različitost baština koju treba njegovati I čuvati“. On je naglasio značaj zaštite ljudskih i vjerskih prava, unaprijeđenja manjinskih grupa i očuvanja kulturnog identiteta. „Očuvanje vjerske tolerancije na našem prostoru je jedan od osnovnih segmenata državnog integriteta i osnova svakog demokratskog društva. Multikulturalno društvo u kojem različiti ljudi žive jedni sa drugima i interkulturalno kao društvo u kojem ljudi obogaćuju sebe i druge kroz razmjenu tokova različitih kultura, obuhvata i vjersku raznolikost koja je zaštićena i pravnim načelima EU, kako bi se suzbili svi oblici diskriminacije i nepoštovanja manjinskih prava i sloboda. Naročito je važno obrazovanje u tom procesu. Suočavanje sa ovim barijeramazahtijeva prepoznavanje i sprovodjenjem multikulturalizma odnosno interkulturalizma, poštovanje jezika, kultura, vjere, vjerskih opredjeljenja, istorije i drugih obilježja crnogorskog društva“,zaključio je on.
Miloš Vukanović, istoričar i saradnik CGO-a, takođe, je ukazao na štetne posljedice neznanja. „Sve se kanališe kroz neznanje, neznanje je kao katalizator za ekstremno djelovanje. Neznanje je i jedna od prijetnji stabilnosti multikulturalnih društava“, ocijenio je on.
Javna debata je okupila oko 60 učesnika. Sljedeće javne debate su planirane za Plav, Rožaje i Bijelo Polje. Ova predavanja se organizuju u okviru dva projekta Sigurna mrežai Obrazovanjem za multikulturalizam i interkulturalizam, koji podržavaju Američka ambasada preko Fonda za aktivno građanstvo (fAKT) i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava Vlade Crne Gore.
Maja Marinović, asistentkinja na projektima