Nakon prvih sedam godina crnogorskih pregovora potreban je ozbiljan zaokret u pristupu jer je Crna Gora daleko od odlikaša, ocijenila je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević na konferenciji „Sedam godina crnogorskih pregovora sa EU“, koju je CGO organizovao uz podršku Ministarstva javne uprave i njemačke fondacije Fridrih Ebert i u saradnji sa Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore.
„Pristupni pregovori su naša šansa da se uredimo kao društvo, da uspostavimo nedostajuću odgovornost i da izgradimo državu u kojoj pojedinci ne mogu biti iznad institucija. A ocjena ispunjavanja preuzetih obaveza nije ništa drugo do ocjena našeg kredibiliteta. Posljednji Izvještaj EK ukazuje na poljuljani kredibilitet Crne Gore u pregovorima“, ocijenila je Uljarević navodeći da seu 28 pregovaračkih poglavlja bilježi ograničen napredak, a da se smanjio i broj poglavlja u kojima je Crna Gora imala dobar napredak.
„Iako su mnogo puta vlasti najavljivale, nismo dobili završna mjerila za poglavlja 23 i 24, iz jednostavnog razloga, što prethodno preuzete domaće zadatke nismo ispunili. Prosječna ocjena za 33 poglavlja je minimalni napredak, ili 3.09, a uporedni nalazi kolega iz Instituta alternativa, koji ovo mjere godinama, ukazuju da je ta brojka najmanja od 2015. godine. Ukratko, daleko je Crna Gora od odlikaša u ovom procesu“, podvukla je Uljarević.
Ona najveću odgovornost za to vidi izvršnoj vlasti kao nosiocu procesa pregovora i jer je taj proces stavila iza partijskog i partikularnog interesa, ali je istakla i da odgovornost zakonodavne i sudske vlasti.
„Mnogo je razlika među nama i to je dobro. Ali, sposobnost da se nađe vezivno tkivo i te naše razlike, makar oko nekih ključnih pitanja, prevaziđu, biće jedno od najznačajnijih mjerila u demokratizaciji i evropeizaciji crnogorskog društva. I to ne briselsko nego crnogorsko mjerilo koje sami sebi treba da odredimo i na kojem bi dosljedno morali raditi“, kazala je Uljarević.
Prema njenim riječima, proces evropskih integracija ne smije biti proces iznevjerenih očekivanja, niti služiti za prikrivanje nedovoljne posvećenosti reformama, ali ni biti sveden na pregovore sa Briselom.
„Najvažniji pregovori se vode ovdje, u Crnoj Gori“, navela je ona.
Uljarević se osvrnula i na odnos prema neistomišljenicima: „Ništa nam dobro nisu donijele PINK naočare, kroz koji nam se pokušavala prikazati paralelna realnost, niti prljave kampanje koje su se vodile protiv onih koji su kritikovali loše odluke vlasti. Danas NVO sektor ima veće povjerenje javnosti od onih koji su iza tih napada stojali“.
„Takođe, prošla su i vremena kad su se poeni dobijali simulacijom reformi. Imamo zakone i strategije, imamo institucije, stare i neke novije. Nemamo a morali bi imati mjerljive rezultate, bilo da se odnose na pravosnažne presude u oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala koje su efikasno sprovedene, nezavisan javni servis odnosno RTCG koji javni interes stavlja ispred interesa vladajuće partije, neselektivan pristup ASK-a prema svim slučajevima,… itd.“, pojasnila je Uljarević.
Ona smatra da je stoga potreban ozbiljan zaokret, realno sagledavanje stanja, reorganizacija pregovaračke strukture i način rada, a što bi morala pratiti politička podrška tehničkom dijelu procesa i oslobađanje isntitucija, kako bi one radile profesionalno i nezavisno. Uljarević je apostrofirala da je bitno da se do novog formiranja Komisije demonstrira taj novi pristup.
Ona je poručila da civilno društvo može i mora biti partner ali da Vlada mora poštovati njegovu autonomiju djelovanja.
Na kraju se osvrnula na potrebu uspostavljanja dijaloga zaključujući da „bez funkcionalnog unutrašnjeg dijaloga nema ni napretka u ispunjavanju političkih kriterijuma u pristupanju EU“.
Predsjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković, istakao je da su najvažniji politički prioriteti Crne Gore podudarni ciljevima procesa proširenja.
„Regionalna saradnja, dostizanje evropskih standarda i promovisanje demokratskih vrijednosti vladavine prava uz ekonomski razvoj, u njegovoj su srži. To je ono što nas pokreće i što smatramo najvećom vrijednošću, kako za Crnu Goru, region Zapadnog Blakana, tako i za EU“, naveo je Marković.
Crna Gora, kako je rekao, pouzdano napreduje ka članstvu u EU.
„Posebna karakteristika Crne Gore je što je u ovom periodu paralelno vodila i drugi proces integracije u NATO i prije dvije godine ga okončala postajući njegova 29. članica. Danas, prema najnovijim istraživanjima, pristupanje Crne Gore u EU podržava dvije trećine građana“, kazao je Marković.
On je podsjetio da je Crna Gora otvorila 32 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja.
„Pored kontinuiranog napretka na zakonodavnom planu i u dijelu izgradnje institucija, Evropska komisija konstatuje početni bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou i u određenim oblastima ogranizovanog kriminala, poput pranja novca, finansijskih istraga, privremenog oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću“, kazao je Marković.
On je rekao da je stopa nezaposlenosti sa 20 odsto u 2012. spuštena na 15,3 odsto.
„Svjesni smo da je kvalitet života građana pokazatelj dobrog smjera jednog društva i u tom smislu sam posebno zadovoljan time što su efekti reformi sve vidljiviji u praksi i što se odražavaju na svakodnevni život građana“, rekao je Marković.
U procesu evropskih integeracija, kako je kazao, otvorene su nove prilike za mlade.
„Od 2012. je oko 800 studenata i nastavnika iz Crne Gore boravilo na nekom od univerziteta u zemljama EU, dok je 300 studenata i nastavnika iz EU boravilo u Crnoj Gori u okviru programa ERASMUS+“, naveo je Marković.
On je rekao da je Crna Gora dostigla nacionalni cilj od 33 odsto obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji.
Marković je kazao da mnoge analize pokazuju da je u posljednjih deset godina EU u region uložila preko osam milijardi eura.
On je poručio da će Crna Gora nastaviti da radi na ispunjavanju preostalih obaveza, posebno u dijelu vladavine prava „sa fokusom na oblasti u kojima nam je Evropska komisija ukazala da je potrebno uložiti dodatne napore“.
Marković je najavio i „inoviranje pregovaračkog modela kako bismo osnažili naše aktivnosti, konkretizovali obaveze ali i odgovornost za kvalitet procesa i za izostanak progresa.Ubrzo ćemo o tome obavijestiti javnost i sve aktere u procesu“.
„Saradnja sa civilnim sektorom i NVO je važan dio procesa. Mi smo od početka pregovaračkog procesa otvoreni za njihov doprinos i on je bio veoma važan u ovih sedam godina. U posljednje vrijeme Vlada trpi konstantne kritike, pa i ja lično, da smo otupili oštricu te saradnje. I ovo pitanje ćemo staviti na dnevni red, kroz organizovanje sastanaka sa svim NVO, koje rade u radnim grupama i drugim relevantnim NVO, kako bismo povratili povjerenje i sinergiju u ovom ključnom procesu za nas“, kazao je Marković.
On je poručio da je Vlada spremna da prizna grešku ako pogriješi i nesporno je, kako je dodao, spremna i otvorena za saradnju.
Direktor kancelarije Friedrich Ebert fondacije u Beogradu (FES), Max Brändle, kazao je da da su svi zajedno okupljeni oko jednog cilja, a to je zajednički razvoj Evrope.
„Mi zavisimo jedni od drugih, bilo da smo države članice EU, ili da još uvijek nismo. Zavisimo jedini do drugih i iz bezbjednosnih razloga. Blisko smo povezani ekonomski, turistički, na svaki drugi način, suočavajući se sa brojnim izazovima zajedno u Evropi“, rekao je Brändle.
Kad je riječ o Crnoj Gori, ona je, kako je ocijenio da je ona dio sveukupnog evropskog razvoja.
„Crna Gora je dio Evrope i kao takva ona pripada EU. Proces pristupanja EU na način na koji je organizovan predstavlja put ka borbi protiv mnogih izazova. Siguran sam da će ova konferencija, koju organizujemo, poslužiti da se dotaknemo brojnih aspekata tog puta i izazova sa kojima se susrećemo zajedno“, kazao je Brändle.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav mišljenja je da je ovogodišnji izvještaj za Crnu Goru bio veoma jasan.
„Sve države kandidati, koje dobiju izvještaje, tumače izvještaje na različite načine. Ali, ja mislim da to nije toliko važno. Važno je da je jezik tog izvještaja veoma jasan i da su za svako poglavlje istaknuta pitanja na kojima treba raditi“, kazao je Orav.
On je rekao da se ide u tom pravcu da Izvještaj za sljedeću godinu bude kraći i da bude manji broj pitanja, koja treba rješavati.
„Mi ne želimo da kritikujemo zbog kritike, nego želimo da pomognemo. I ovo je naša pomoć u pregovorima sa državama kandidatima. Naglašena su poglavlja 23 i 24, tako da se nadamo da će uslijediti veći napredak u Crnoj Gori u ovim oblastima“, rekao je Orav.
On je kazao da će izbori uslijediti u oktobru sljedeće godine i da potrebno, kako je dodao, nešto uraditi kako bi se povratilo povjerenje, ali da je to pitanje za Crnu Gore a ne za EU.
„A ako neko želi tehničku vladu neka to uradi, ali mi nećemo govoriti šta mi smatramo, kakvu Vladu treba da ima nezavisna država. Imamo izvještaj ODIHR-a, gdje se kaže da su izbori bili u redu, a to je jedina međunarodna institucija koja procjenjuje izbore u oblasti“, rekao je Orav.
Orav je poručio da sve države kandidati treba da rade na svojim zadacima sada. „Crna Gora treba posebno da radi na prelaznim mjerilima za poglavlja 23 i 24, kako bi komesar Han i predstavnica Mogerini, mogli da daju pozitivne izvještaje svojim nasljednicima“, zaključio je Orav.
Glavni pregovarač Vlade Crne Gore sa EU, Aleksandar Drljević rekao je da o uspjehu od početka pregovora najbolje govore činjenice, koje su nedvosmislene.
„Otvorili smo 32 poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena i očekujemo da otvorimo i posljednje pregovaračko poglavlje – Poglavlje 8. Ono što nas, sedam godina, od početka najkompleksnijeg procesa u istorji Crne Gore raduje je činjenica da je evropska ideja u Crnoj Gori jako živa“, kazao je Drljević.
On je istakao da su na brojnim poljima ostvareni dobri rezultati i da se bilježe značajne promjene.
„Fokus naše pažnje su oblasti, koje se odnose na vladavinu prava. Da li treba da budemo apsolutno zadovoljni? Apsolutno ne. Mislim da smo mogli još bolje i da ovo što smo uradili treba da bude dodatni podsticaj da nastavimo intenzivnije da sprovodimo naše domaće zadatke i reformske aktivnosti. Mislim da za sedam godina pregovora dokazujemo da uspostavljeni sistem već proizvodi određene rezultate u praksi“, ocijenio je Drljević.
U narednom periodu je, kako smatra, potrebno dodatno jačati institucije, ali i da kao društvo budumo posvećeni realizaciji planova i aktivnosti, da se proizvode konkretni rezultati i da se intenzivira promocija evropskih vrijednosti i standarda, kao i promocija pozitivnih primjera.
PR pres servis