Uoči Svjetskog humanitarnog dana (19. avgust), Centar za građansko obrazovanje (CGO) želi da ukaže na važnost principa humanitarne pomoći, poštovanja ljudskog dostojanstva i zalaganja za društvo jednakih šansi. Humanitarni radnici njeguju ove vrijednosti, a njih treba treba uspostaviti i u svim dimenzijama procesa razvoja jednog društva i to ne samo u periodima kriza.
Ovogodišnji Svjetski humanitarni dan je u znaku humanitarki – žena u humanitarnom poslu. Za Ujedinjene nacije, ali i za nevladine aktiviste i aktivistkinje u Crnoj Gori, žena predstavlja simbol za saosjećanje, ali i snagu i istrajnost. Humanitarci širom svijeta pružaju pomoć ljudima u konfliktinim zonama ili zonama pogođenim prirodnim nepogodama, i djeluju u oblastima u kojima su problemi poput gladi, rodno zasnovanog nasilja, zatim pomažu izbjeglicama i raseljenim licima, djeci, itd.
Žene su među prvima da pruže pomoć, a ipak jednakost između žena i muškaraca u Crnoj Gori nije zaživjela. Na to opominju kako nevladine organizacije u Crnoj Gori tako i Evropska komisija, jer Crna Gora nije usvojila mjere efikasnog preveniranja stereotipne i diskriminatorne prakse protiv žena. Žene nijesu ni među polovinom na najvišim pozicijama u državi. U Skupštini Crne Gore još uvijek nije ispoštovana minimalna kvota od 30% žena poslanica. Čak ni političke partije, kao nosioci političkog i izbornog procesa, među svojim vođstvom nemaju puno žena, a samu jednu parlamentarnu političku partiju vodi žena. Žene u Crnoj Gori su najčešće prve kad treba pružiti pomoć onima koji su u lošem položaju, ali nemaju jednake šanse u zapošljavanju, napredovanju, izboru struke, imenovanju na visoke položaje, obrazovanju, itd. Stoga, ovogodišnji Svjetski humanitarni dan podsjeća svojom porukom i da treba više raditi na uspostavljanju jednakosti polova.
Dodatno, Svjetski humanitarni dan nas podsjeća i na nerazjašnjenu sudbina nestalih osoba iz konflikata iz ’90-ih, što i Evropska unija vidi kao humanitarno pitanje koje budi zabrinutost. Kad je u pitanju međunarodno humanitarno pravo, EU upozorava na neadekvatnu primjenu kroz sudsku praksu, odnosno sudske odluke opterećene pravnim greškama i nedostacima. Iz prošlosti treba učiti, a tragične događaje iz prošloste ne treba ponoviti. Zato je važno identifikovati sve nestale osobe, ustanoviti sve činjenice koje su vodile njihovim nestancima, kako bi pravda bila zadovoljena, istina rasvijetljena a Crna Gora se uvrstila u red država funkcionalne vladavine prava i demokratije.
Iako je oružani sukob praktično stavljen van zakona među državama, nikad se ne zna kada humanitarna pomoć može zatrebati bilo kojoj državi u svijetu. I prirodne katastrofe su jedan od činilaca koji vode velikim humanitarnim krizama. Crna Gora je do sada bila veliki primalac humanitarne pomoći i tek malim koracima ide ka uspostavljanju pravila u pružanju iste. Stoga oblast humanitarne pomoći i humanitarnog rada treba regulisati, zajedno sa oblašću razvojne politike, po propisima Evropske unije, i u skladu sa pravnom tekovinom EU. Crna Gora, po izvještavanju EK, još uvijek treba da uskladi svoje zakonodavstvo u toj oblasti.
Svjetski humanitarni dan se obilježava 19. avgusta svake godine a usmjeren je ka poštovanju humanitarnih napora širom svijeta i promociji ideje pružanja pomoći u krizama. Uspostavljen je od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2008. godine, a obilježava se od 2009. godine.
Željka Ćetković, saradnica na programima