Uoči 75. godišnjice oslobađanja najozloglašenijeg logora u porobljenoj Evropi, Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo poziva na veće društveno angažovanje u procesima suočavanja s prošlošću i izgradnji kulture sjećanja.
I pored zapaženih izjava državnih predstavnika o privrženosti njegovanju sjećanja na Holokaust i borbi protiv antisemitizma, ostaje značajan prostor za intervenciju u oblasti obrazovanja i uspostavljanja kulture sjećanja da bi se ove civilizacijske ideje ukorijenile u crnogorskom društvu.
Očekujemo da će kontinuirana međunarodna podrška obilježavanju dana sjećanja na žrtve Holokausta dovesti i do proaktivnosti državnih institucija u izučavanju i obilježavanju Holokausta u Crnoj Gori. Uz svijest da ovaj istorijski period nosi sa sobom i druge rane koje nijesu zarasle u našem društvu, cijenimo i da držanje crnogorskog društva tokom Holokausta u pružanju utočišta onima koju su bježali od pogroma nacističkih i fašističkih vlasti treba jače promovisati u kolektivnoj svijesti Crne Gore.
Pozivamo nadležne da kroz obrazovne i programe kulture sjećanja istaknu važnost očuvanja sjećanja na preživjele, žrtve, njihove porodice i sve one koji su dali doprinos borbi protiv fašizma, antisemitizma i zla koje je razorilo Evropu tokom Drugog svjetskog rata.
CGO izražava nadu da će se nastaviti rad na regionalnoj inicijativi ponovnog uspostavljanja “Jugoslovenskog paviljona” u memorijalnom centru Aušvic-Birkenau. U ovom logoru smrti je stradalo 20,000 Jugoslovena, a među njima i nekoliko desetina građana Crne Gore. Država Crna Gora ima obavezu da objedini podatke svih naših žrtava koji su stradali u Holokaustu i u logorima širom Evrope. Takođe, očekujemo snažnije promovisanje uloge crnogorskog društva i pojedinaca u spriječavanju sprovođenja Holokausta u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata. Posebno naglašavamo potrebu da obrazovne vlasti i institucije ulože više napora da ova tema ima adekvatnu zastupljenost u našem obrazovnom sistemu, kao i da kroz predavanja, radionice, diskusije i studijske posjete motivišu učenike i nastavni kadar da se njom bave.
Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta nije samo pomen milionima žrtava, već i prilika da se istakne obaveza svih u društvu da zajedno jačamo one ideje koje su usmjerene protiv mržnje koja je dovela do ovog zločina. Zato obilježavamo ovaj dan da odbranimo sjećanje na zločin od protoka vremena, zaborava i pratećih procesa relativizacije i negiranja, ali i da napomenemo da bez kažnjavanja zločina i suočavanja s prošlošću nema napretka.
Generalna skupština UN je 2005. godine donijela rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta (27.januar). Tog dana prije 75 godina, od strane sovjetske Crvene armije, oslobođen je najveći koncentracioni logor nacističke Njemačke, Aušvic-Birkenau. Tokom pet godina postojanja, u njemu je ubijeno 1 100 000 osoba, pretežno Jevreja. Holokaust predstavlja sistematsko uništenje evropskih Jevreja tokom Drugog svjetskog rata i u njemu je stradalo oko 6 000 000 Jevreja. Rezolucija apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji Holokausta, a čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u spriječavanju čina genocida u budućnosti.
Miloš Vukanović, savjetnik