Zajedništvom i jednakim pristupom protiv izazova

Povodom 15. septembra – Međunarodnog dana demokratije, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da je upravo zdravstvena i prateća socio-ekonomska kriza prouzrokovana COVID19 pandemijom naglasila nedostatnosti vlasti u mnogim zemljama, a posebno onima koje kao Crna Gora imaju ozbiljan deficit političke odgovornosti.

Zajedništvom i jednakim pristupom protiv izazova

CGO je neposredno nakon izbijanja COVID19 epidemije u Crnoj Gori, a aprilu ove godine, u izvještaju “Crna Gora i korona: stanje nacije u prvih šest sedmica”, ukazao na moguću eskalaciju ozbiljnih problema nastalih u složenom crnogorskom društveno-političkom miljeu koji karakterišu i institucije slabog demokratskog kapacitetai upozorio da se prilikom adresiranja pandemije ne smiju slabiti demokratski standardi i ljudska prava, kao i da treba ojačati solidarnost i povjerenje unutar društva radi lakšeg suočavanja i prevazilaženja nastupajućih izazova.

Danas, šest mjeseci kasnije, očigledno je da je primjena mjera radi suzbijanja širenja korona virusa bila selektivna i da je to oslabilo inače nefunkcionalnu vladavinu prava, uživanje određenih ljudskih prava koja nijesu bila u sukobu sa potrebom očuvanja javnog zdravlja, kao i povjerenje građana i građanki u institucije. Crnogorski građani i građanke su od strane vlasti, i na ovom pitanju, dobili poruku da ista pravila ne važe za sve jednako, čime je označen početak kraja uspješnog početnog upravljanja krizom koju je pandemija donijela.

U aprilu su Ujedinjene nacije kroz dokument “COVID19 i ljudska prava” iskazale zabrinutost za prakse pojedinih zemalja koje su preduzimale mjere da kontrolišu protok informacija ili ograničavale slobodu izražavanja i slobodu medija utičući na sužavanje prostora za djelovanje civilnog društva; hapsile, privodile i procesuirale političke oponente, novinare, doktore i zdravstvene radnike, aktiviste i sl. po osnovu navodnog širenja lažnih vijesti; primjenivale agresivne politike kontrole virtuelnog sajber prostora i pojačanog onlajn nadzora; kao i odlaganje izbora u nekim zemljama. U Crnoj Gori nijesu odloženi izbori, ali se u svim drugim stavkama konstatuju zloupotrebe aktuelne situacije od strane vlasti radi obračuna sa političkim neistomišljenicima i sprovođenja partijsko-interesne politike.

Posebnu derogaciju ljudskih prava i šamar demokratiji crnogorske vlasti su uputile puštanjem u promet spiskova osoba potencijalno zaraženih korona virusom, sa njihovim ličnim podacima. Time je stvorena atmosfera linča prema osobama koje i u situacijama pojačanog zdravstvenog rizika imaju pravo da njihova zdravstvena stanja budu dio povjerljivog odnosa doktor-pacijent. Dodatno, ta mjera je bila nesrazmjerna i suprotna demokratskim praksama što je potvrdio i Ustavni sud.

Potčinjenost pravde partijskim interesima i sujetama visokih državnih funkcionera u doba pandemije se ogleda i u hapšenju pojedinaca na osnovu statusa objavljenih na društvenim mrežama kroz koje su, na različite načine, kritikovane odluke i prakse vlasti i njenih predstavnika.

Crnogorske vlasti su se neodgovorno ponijele i u sprovođenju izbora bez obezbijeđenja adekvatnih uslova u situaciji pandemije, a posljedice nam sada dolaze na naplatu. Dodatno, postizborna okupljanja koje vlasti nijesu spriječili, a neke su promovisale i javno, odraz će tek imati iako nam je epidemiološka situacija već dramatična.

Izbori su pokazali visoku motivisanost građana i građanki da na miran i demokratski način promijene vladajuću većinu poslije više decenija. To otvara process demokratskog sazrijevanja u kojem će svi akteri imati daleko veću političku odgovornost jer znaju da su smjenjivi.

Ujedinjene nacije pozivaju vlade svojih zemalja članica da djeluju odgovorno i transparentno u korist svojih građana i građanki, ublažavajući socio-ekonomske udarce korona virusa. Svi smo zajedno u ovome poruka je ovogodišenjeg obilježavanja Međunarodnog dana demokratije od strane UN-a, koju i mi u Crnoj Gori treba da primijenimo zarad borbe protiv pandemije, ali i političkih i institucionalnih problema koje ograničavaju demokratski potencijal crnogorskog društva.

Međunarodni dan demokratije uspostavljen je 2007. godine od strane Ujedinjenih nacija sa ciljem promocije i očuvanja demokratskih principa i vrijednosti, posebno onih koji se tiču slobode i ljudskih prava.

Željka Ćetković, koordinatorka programa Aktivno građanstvo