Centar za građansko obrazovanje (CGO) povodom 24. marta, Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, poziva nadležne organe da prepoznaju posljedice neadekvatnog suočavanja s prošlošću u crnogorskom društvu i da u skladu sa tim sistemski i na insitucionalnom nivou pokrenu debatu o teškim kršenjima ljudskih prava tokom XX vijeka.
Pravo na istinu – koje je i pojedinačno i kolektivno pravo – neophodno je ne samo za žrtve kršenja ljudskih prava, nego i za društvo u cjelini. Otkrivanje istine o kršenju ljudskih prava u prošlosti pomaže u sprječavanju kršenja ljudskih prava u budućnosti, ali i kreira mehanizme koji mogu blagovremeno prepoznati društvene simptome koji prethode radikalizaciji i otvaraju put nasilju. Na žalost, u proteklih 25 godina u Crnoj Gori nije postignut značajan napredak u istragama i procesuiranju, a samim tim ni u suočavanju sa teškim kršenjima ljudskih prava iz skorije prošlosti.
Takođe, svjedoci smo da izostanak društvenog konsenzusa o teškim kršenjima ljudskih prava iz naše skorije prošlosti iznova dovodi do napetih političkih debata i da predstavlja teg koji dodatno otežava demokratizaciju i evropeizaciju crnogorskog društva. Realnost je da značajan dio javnosti, a pogotovo mlade generacije, kreiraju svijest o kontroverznim aspektima naše prošlosti iz nenaučnih izvora čime se pojačava polarizacija društva.
CGO poziva nadležne da ulože napore radi utvrđivanja naučno-zasnovanih činjenica o teškim kršenjima ljudskih prava tokom XX vijeka. Opasno je potcijeniti dalekosežnost posljedica ukoliko se, kao do sada, debata i obrazovni proces na ove teme prepusti neinstitucionalnim izvorima i strukturama u društvu.
Takođe, pozivamo i predstavnike medija, civilnog društva i vjerskih zajednica da sa više pažnje ulaze u interpretacije masovnih kršenja ljudskih prava. Jednostrane interpretacije i manipulacije brojevima žrtava ne dovode ni do utvđivanja istine ni do pomirenja. Ovim postupcima se ne poštuje dostojanstvo žrtava već se sjećanje na njih zloupotrebljava u dnevno-političke svrhe što je nedopustivo.
Kako su uveliko prepoznati radikalni elementi podijeljenosti crnogorskog društva, CGO izražava nadu da naučni konsenzus oko činjenica o masovnom kršenju ljudskih prava može predstavljati prvi korak ka obnovi konstruktivnog dijaloga.
Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija kao dan sjećanja na Arhiepiskopa Oskara Arnulfa Romera, velikog borca za ljudska prava. On je ubijen 24. marta 1980. zbog oštrih osuda kršenja ljudskih prava najugroženijih populacija, a braneći principe ljudskog dostojanstva i zaštite prava na život i žestoko se protiveći svim oblicima nasilja. Svrha obilježavanja ovog dana je da se ukaže na poštovanje i sjećanje na žrtve teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i promoviše značaj prava na istinu i pravdu.
Miloš Vukanović, savjetnik