Potrebno je da apstraktni koncept tolerancije svedemo na konkretne stvari i da se time bavimo kroz svoj rad, sa različitih aspekata. Neki pomaci postoje, ali i regresije, što opominje da je to kontinuiran proces u kojem važnu ulogu igra obrazovanje i princip odgovornosti, kao i sinergija svih aktera, zaključeno je sinoć na panel diskusiji „Kako do sinergije umjetnika, javne uprave i civilnog drustva za očuvanje prostora tolerancije?”, koju su, u Modernoj galeriji, organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), FLUX i JU Muzeji i galerije Podgorice.
Ana Matić, grafička dizajnerka, koordinatorka FLUID dizajn foruma i profesorka na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore (UCG), osvrnula se na mlade sa kojima svakodnevno radi na svim nivoima studija, ističući značaj njihove inicijative i angažovanosti u razvoju tolerancije. „Naravno, velika je odgovornost na nama da njihovu ideju prepoznamo ili podstaknemo, a dizajn jeste jedna od disciplina koja to treba da nosi kao obavezu. Dizajn je tradicionalno percipiran kao profesija koja daje rješenje, a umjetnost pitanje… Međutim, dizajn je odavno i inicijator pokretanja novih pitanja“, kazala je Matić. Ona je ocijenila da sinergija između javnih institucija, civilnog i privatnog sektora, i pojedinaca može mnogo mijenjati, ali da je to i proces koji zahtijeva kontinuitet.
Dubravka Drakić, glumica i profesorka na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG, ukazala je da je pozorište prostor u kojem se adresiraju kako sadržaji koji se smatraju poznatim, tako i osjetljive teme koje zahtijevaju razvoj tolerancije, empatije i razumijevanje onog drugog i drugačijeg. „Pozorište podrazumijeva sukob kao osnovni element i nama nije lako da prepoznamo i odigramo taj sukob, a da istovremeno našim djelanjem razvijemo toleranciju. U tom procesu često i jedni sa drugima dolazimo u sukob i neprekidno polemišemo. Na drugoj strani, mi smo sredina smo u kojoj pozorišta ima malo, ali vjerujem da je puno prostora da se taj proces dramske igre i prepoznavanja toleracije kroz različite projekte pruži, prije svega djeci predškolskog i školskog uzrasta“, ocijenila je Drakić. „Mi kao društvo jos nijesmo došli do nivoa zaštite onoga što je pojedinačno činjenje čovjeka koji ima neku odgovornost, koji, recimo, vodi neko pozorište – njegovog uticaja na stvaranje neke promjene, njegovih djela, tema, repertoara, generalno uticaja na društvo kroz djelovanje na scenama“, istakla je Drakić.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, smatra da je tolerancija vrijednosna i civilizacijska kategorija. „Ona je kao takva u osnovi našeg građanskog koda, ili onog što od njega imamo. A nije lako održavati i razvijati taj kod, koji je stalno pod prijetnjom razgrađivanja. Tolerancija je i indikator razvijenosti demokratske političke kulture“, navela je ona. Uljarević je podsjetila na ključne pretpostavke tolerancije – samosvijest, odgovornost, dijalog i demokratiju, ocjenjujući da su one danas u Crnoj Gori deficitarne. „Tolerancija kao trpljenje ili kao prihvatanje je pitanje okolnosti. Ja biram da je doživljavam kao prihvatanje različitosti, jer je to izraz naše lične snage, ali i snage društva koje treba da karakteriše čovječnost. Ipak, ne mislim da treba da budemo trpeljivi prema svakome i svačemu, da postoje granice određene principima i vrijednostima, kao što je, na primjer koncept ljudskih prava čije ugrožavanje ne možemo tolerisati. Zato moramo na određene negativne pojave ukazivati, ma koliko to nepopularno bilo“, pojasnila je Uljarević. Posebno se osvrnula na diskrepance u govoru, obećanjima i djelima političara.
Vučić Ćetković, direktor Muzeja i galerija Podgorice, naglasio je da tolerancija nije samo moralna i vrijednosna kategorija, već i zakonska obaveza države i institucija, odnosno važan preduslov u ostvarivanju napretka u oblasti ljudskih prava. „Tolerancija na jedinstven način nosi simboliku novog doba. Ona stvara mogućnost za širu i sadržajniju društvenu komunikaciju, polazeći od principa jednakosti, ravnopravnosti i društvene kohezije. Vrijednosti tolerancije dio su svakog razvijenog sistema. Kao gradski Muzej i ustanova kulture Glavnog grada, kroz svoje prioritete i djelatnosti mi afirmišemo toleranciju u saradnji sa svim društvenim akterima, a kroz programe imamo fokus i na multikulturalnost i promociju raznolikosti kulturnih izraza.“ Na pitanje da li su javne institucije posvećene toleranciji i u kojoj mjeri, Ćetković je istakao da „iz ličnog iskustva i iskustva ove ustanove, društvena uloga kulture jeste prioritet što pokazujemo i kroz programe koji se bave i tolerancijom. Ograničavajuće je što resorno Ministarstvo, iako je bilo obavezno, još nije usvojilo Nacionalni program razvoja kulture koji je ključan za definisanje obaveza institucija i aktera u kulturi za bavljenje, između ostalog, i pitanjima tolerancije. Usvajanju tih strateških dokumenata prethode i javne rasprave, komunikacija sa umjetnicima i društvenim akterima kojih se ti programi tiču, a kako to izostaje, stiče se utisak da ne postoji ni plansko i promišljeno djelovanje u kulturi’’.
Jovan Ulićević, izvršni direktor Asocijacije Spektra, mišljenja je da je veoma važno posmatrati civilno društvo sa svim komponentama i zajednicama kao dio jednog sistema. „Borba za društvo gdje svi funkcionišemo kao ekosistem i imamo samosvijest o povezanosti sa cijelim društvom je koncept koje civilno društvo osnažuje. Nije moguće boriti se za bolje društvo, a biti diskonektovan od sebe, ne biti empatičan, autentičan“, kazao je Ulićević. On ističe da je često problem što sukob posmatramo kao negativnu pojavu, a ne kao prostor rasta i razvoja, učenja, nešto što treba da osnažujemo unutar ovakvih prostora u kojem smo svi aktivni činioci jednog sistema sinergije kulture i umjetnosti, civilnog društva i javne uprave. “Kada pomislim na toleranciju, ne pomislim prvo na prihvatanje, društvo jednakosti i društvo jednakosti već na trpljenje drugačijeg, nečega što nam se ne sviđa. Zato mi je drago što se na ovaj način donosi jedna perspektiva tolerancije kao otvorenosti, empatičnosti i prostora za razvoj“, kazao je on.
Panel diskusija je organizovana kao doprinos obilježavanju Međunarodnog dana tolerancije, a uz poštovanje epidemioloških mjera, prisustvovali su joj brojni predstavnici umjetničke i akademske zajednice, civilnog sektora i lokalne samouprave.
Maja Marinović, saradnica na programima