Potrebno zajednički raditi na jačanju normativnog i strateškog okvira i praksi saradnje NVO i Vlade

Saradnja Vlade i NVO nije dobra i potrebni su napori svih aktera kako bi se učinila funkcionalnom i obostrano korisnom, ocijenjeno je danas u prvom dijelu diskusionog foruma „OCD i vlast – kojim putem do saradnje i izgradnji otvorenog društva?“, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa partnerima, i uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

Potrebno zajednički raditi na jačanju normativnog i stateškog okvira i praksi saradnje NVO i Vlade

Tamara Srzentić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, navela je da bi poslije godinu dana provedenih u Crnoj Gori i svakodnevnog suočavanja sa izazovima, kao partnera uvijek birala civilni sektor kao neiscrpni izvor znanja i ekspertiza. „Crna Gora nema boljih poslanika od predstavnika civilnog sektora, koji tako jako, jasno i konstruktivno u kontinuitetu, ukazuju i podsjećaju na probleme i nude prijedloge rješenja. Vi ste Vladi Crne Gore dokazani partneri, i zato naša saradnja i komunikacija treba stalno da se unaprjeđuje i jača“, poručila je ona. Srzentić je napomenula i da je pravi trenutak za to upravo zbog otvorenih pitanja koja opterećuju civilni sektor, posebno u dijelu finansiranja NVO i raspodjele sredstava iz budžeta, ali i rada na strateškim dokumentima od interesa za NVO. Ona je informisala da je Ministarstvo pripremilo nacrt Strategije saradnje organa državne uprave i NVO, kao i prateći Akcioni plan. „Postavili smo strateške ciljeve, unapređenje postojećeg normativnog i strateškog okvira  razvoja efikasnog učešća NVO u kreiranju i pripremi javnih politika i snaženje NVO sektora kao jednog od partnera države.  Želimo osigurati dugoročno pouzdano i kvalitetno partnerstvo kako bi imali kvalitetne javne politike, a građani i građanke kvalitetne i dostupne usluge, “ pojasnila je Srzentić. Ministarka Srzentić je navela da je u završnoj fazi priprema Informacije o primjeni Zakona o nevladinim organizacijama i da će se na bazi preporuka iz te Informacije ući u izmjene i dopune Zakona o NVO. „Izmjena normativa u dijelu finansiranja NVO iz budžeta neće biti bez prethodnih konsultacija sa vama.  Znajte da naši timovi posvećeno rade  kako bi pripremili sve  detalje,  i biće u redovnom kontaktu s vama u narednim sedmicama, kako bismo podijelili naše planove”, obećala je Srzentić prisutnim predstavnicima NVO.

Potrebno zajednički raditi na jačanju normativnog i stateškog okvira i praksi saradnje NVO i Vlade

Ana Mariguesa, ataše i programska menadžerka za civilno društvo u Delegaciji EU u Crnoj Gori, podsjetila je da je saradnja Vlade sa civilnim društvom integralni dio procesa evropskih integracija. „Iako u OCD u Crnoj Gori učestvuju u radnim grupama, njihovo uključenje nije dovoljno i redovno u praksi. Kako bi se uspostavilo djelotvorno učešće u dijalogu, neophodan je ujednačen pristup, bolje planiranje i transparentnost“, kazala je ona. Mariguesa je podvukla i da je potrebno jačati saradnju OCD i lokalnih vlasti. „Lokalni nivo je neizmjerno važan u reformskim procesima, i OCD iz svih dijelova države treba da budu uključene kako bi i građani imali svoj glas u ovim procesima“, navela je ona. Mariguesa je podsjetila i na konstatacije iz Izvještaja EK o Crnoj Gori za 2021, posebno u dijelu potrebe jačanja mehanizama konsultacija i saradnja sa NVO, izvjesnosti i pouzdanosti finansiranja NVO iz javnih fondova i unaprijeđenja normativnog okvira. „Potrebni su napori obje strane kako bi se uspostavio obostrano koristan dijalog. Vlada mora prihvatiti da OCD imaju svoju ulogu i da su most između administracije i građana, i biti otvorena za preporuke i komentare kompetentnih predstavnika OCD. Na drugoj strani, OCD treba da pristupe radu u tijelima u kojima učestvuju na konstruktivan i produktivan način, kako bi se ostvarila sinergija. Učešće civilnog društva u evropskim integracija čini ovaj proces transparentnim i efikasnijim, a ne zaboravimo da evropske integracije podrazumijevaju duboke i široke društvene promjene, i zato civilno društvo mora imati svoju ulogu u njemu“, ocijenila je Mariguesa.

Potrebno zajednički raditi na jačanju normativnog i stateškog okvira i praksi saradnje NVO i Vlade

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, ocijenila je da promjene koje su se desile na političkom planu nijesu donijele očekivanu širinu, kao i da je nema indikatora postignuća kad je riječ o obećanjima premijera Zdravka Krivokapića prema civilnom sektoru. Poruke ministarke Srzentić je okarakterisala kao manjinske u odnosu na dominantan narativ i pristup članova Vlade. „Čini mi se da postoji veliki jaz u razumijevanju koncepata saradnje, otvorenosti, transparentnost, i mnogih drugih od strane NVO i Vlade. Na primjer, umjesto obećane saradnje sa civilnim društvm u realizaciji opštekorisnih projekata imamo situaciju da Vlada nije ispunila ni zakonske obaveze podrške OCD, a ogroman broj NVO koje pružaju dragocjene servise, ali i onih kojima međunarodni fondovi nisu dostupni, ostao je bez sredstava jer su konkursi dominantno raspisani u četvrtom kvartalu, pa je time Vlada ovu godinu poništila za NVO. Vidimo i da se planiranim budžetom vraćamo skoro dva mandata Vlade unazad, jer transferi NVO padaju za oko 60%, što je vraćanje na nivo iz 2015/2016. godine. Taj bankarski pristup onih koji kreiraju budžet prema NVO nije dobra poruka“, naglasila je Uljarević. Ona je zamjerila Vladi i na nedovoljnoj proaktivnosti u zaštiti slobode govora i ličnog dostojanstva kritički orijentisanih NVO, a posebno kada su napadnuti od strane predstavnika vlasti. Uljarević je podsjetila i da nije ostvareno obećanje premijera o dostupnost informacija i osudi svih zloupotreba pred sudom javnosti i izrazila očekivanje da će diskusija voditi određenim preporukama za uspostavljanje konstruktivne saradnju radi unaprjeđenja okruženja za djelovanje i razvoj civilnog sektora. Takođe, ukazala je da danas Crna Gora nema Savjet za saradnju Vlade i NVO, kao i da u Savjetu za vladavinu prava nema predstavnika NVO, iako ih je prethodna Vlada uključila pred kraj svog mandata.

Potrebno zajednički raditi na jačanju normativnog i stateškog okvira i praksi saradnje NVO i Vlade

Lidija Knežević, programska direktorka CRNVO-a i članica RG za izradu Informacije o primjeni Zakona o NVO, izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog načina primjene Zakon o NVO i kršenja ovog propisa u dijelu finansiranja projekata i programa nevladinih organizacija. “Ova Vlada nastavlja praksu prethodnih u kašnjenju i zanemarivanju obaveza koje proizilaze iz Zakona o NVO u ovoj oblasti. Nijedan konkurs za raspodjelu nije objavljen u zakonom propisanom roku. To kašnjenje ne dovodi u pitanje samo realizaciju finansiranja projekata i programa NVO, već i realizaciju javnih politika (zakona, strategija, akcionih planova itd.) u prioritetnim oblastima, sa kojima podržani projekti moraju biti povezani. Iako je novi način finansiranja trebalo direktno da poveže prioritete Vlade sa projektima nevladinih organizacija, ovakvom praksom se u potpunosti obesmišljava cjelokupni koncept finansiranja programa i projekata NVO. Mi smo u drugoj polovini 11. mjeseca, a nijedno ministarstvo nije donijelo odluku o raspodjeli sredstava. To praktično znači da ce projekati i javne politike koji su sa njima povezani, realizovati u narednoj godini, što je suprotno zakonski utvrđenom konceptom finansiranja programa i projekata NVO iz državnog budžeta“, kazala je ona. Takođe se osvrnula na problematičnu namjeru Vlade da ukine procentualno budžetsko izdvajanje za projekte i programe NVO.

Jasenka Perović, menadžerka projekta „Tehnička podrška Vladi za jačanje saradnje sa civilnim društvom Crne Gore“, pojasnila je da će ovaj projekt, koji sprovodi međunarodna kompanija Sofreko, pružiti ekspertsku podršku u procesu jačanja kapaciteta organa državne uprave za efikasnije savjetovanje i saradnju sa organizacijama civilnog društva u svrhu kreiranja sektorskih politika i sprovođenja pravnog okvira i strategija koji utiču na djelovanje civilnog društva. „Nadalje, projekt će raditi na unaprjeđenju uloge Savjeta za saradnju organa državne uprave i NVO, zatim na poboljšanju vladine finansijske podrške organizacijama civilnog društva. Poseban fokus će biti na poboljšanju transparentnosti, praćenju, mjerenju učinka i izvještavanju o uspješnosti i korisnosti projekata koje OCD sprovode, a koji su finansiranih iz javnih fondova. Konačno, projektom će se osnažiti domaće administrativne strukture kako bi se Crna Gora pripremila za upravljanje EU fondovima u budućnosti“, elaborirala je ona.  Perović je govorila i o toku procesa konsultacija sa NVO sektorom i drugim akterima tokom izrade nove Strategije za saradnju između javne administracije i NVO za period 2022-2026.

Biljana Zeković, izvršna direktorka SOS telefona Podgorica, mišljenja je da nova vladajuća struktura mora čuti što nevladine organizacije rade, koje vrijednosti baštine i kakve rezultate ostvaruju. „Kada govorimo o okruzenju za rad NVO, teško je procijeniti koliko je to okruženje podsticajno, a opet NVO sektor jeste snažan. Sve ono sto radimo jesu poslovi kojima jedan državni aparat ne može da se bavi, i to ima direktan uticaj na razvoj demokratije u Crnoj Gori“, kazala je ona.  Zeković je navela da nema dovoljno transparentnosti u pozivima NVO za rad na sektorskim analizama. „Institucionalni mehanizmi moraju postojati kako bi se stvorilo podržavajuce okruženje, a sastavni dio toga se odnosi na finansiranje i dok to ne bude uređeno ne možemo govoriti o poboljšanim uslovima saradnje“, zaključila je ona, uz osvrt i na problem procjenjivača tokom tokom procjene projekata za finansijsku podršku iz javnih fondova.

Potrebno zajednički raditi na jačanju normativnog i stateškog okvira i praksi saradnje NVO i Vlade

Tokom diskusije Mišo Pejković iz CAZAS-a ocijenio je da je hitno potrebna izmjena postojećeg Zakona o NVO u dijelu način finansiranja NVO, ukazujući na probleme sa procjenjivačima, ali i potrebu specijalizacije NVO.

Mimo Korać, iz Saveza udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju, mišljenja je da izostaje senzibilitet Vlade prema NVO. Po njegovom mišljenju, jedan od ključnih problema je primjena normativnog okvira a na štetu NVO. Posebno se osvrnuo na loš položaj organizacija lica sa invaliditetom zbog kašnjenja budžetskih raspodjela za NVO, izostanak odgovornosti za posljedice tih kašnjenja, kao i na zatvorenost mnogih ministarstava.

Stevo Muk iz Instituta Alternativa je naveo da je po podacima te organizacije u posljednjih sedam godina oko 30 miliona eura raspodijeljeno NVO iz budžeta, a da nema nikakve procjene tih projekata. On vjeruje da bi poštena procjena pomogla najviše onima koji najviše rade u NVO sektoru jer bi osvijetlila ko se odgovorno ponaša prema tim sredstvima, a ko ne. Takođe, mišljenja je da bi se trebao uspostaviti centralni portal za izvještavanje o svim projektima kako bi se obezbijedila puna transparentnost tog procesa.

Potrebno zajednički raditi na jačanju normativnog i stateškog okvira i praksi saradnje NVO i Vlade

Cilj foruma je da doprinese osnaživanju dijaloga institucija i civilnog društva, razmjeni mišljenja i otvaranju prostora za konstruktivnu saradnju radi unaprjeđenja okruženja za djelovanje i razvoj civilnog sektora. To je jedna od aktivnosti projekta „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – MBASE“, koji sprovodi CGO u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mrežom, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija i Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore. Projekat ima finansijsku podršku EU i kofinansiranje Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

Poštujući ograničenja mjera uslijed pandemije, forum je okupio oko 50 predstavnika/ca institucija, lokalnih samouprava, NVO, medija i političkih partija.

Maja Marinović, saradnica na programima