„Socijaldemokratija u regionu nema jasne stavove o ključnim pitanjima, nagriza je populizam i trka za glasovima, a mora da se bori i sa nacionalizmom. Vrijednosti na kojima počiva socijaldemokratija moraju biti uzidane u temelj svake socijaldemokratske partije u regiji, kako bi se socijaldemokratska ideja i praksa reafirmisali“, zaključeno je na drugom panelu „Iz ugla političara: Šta se desilo sa socijaldemokratskom idejom i praksama u regionu?“, u okviru Podgoričkog plenuma – Quo Vadis Balkan?, koji su danas organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) i fondacija Fridrih Ebert (FES).
Josip Juratović, poslanik u njemačkom Bundestagu, ocijenio je da je situacija u regionu zabrinjavajuća. “Jako je bitno da u ovom trenu, u kojem se Crna Gora nalazi, ne preovlada nacionalizam, nego da Crna Gora nastavi dalje svoj put EU i tu joj treba pomoći”, poručio je on. Juratović je izrazio pesimizam kad je u pitanju BiH. “Kad me ljudi pitaju nakon 26 godina od rata – hoće li biti rata, to je neka vrsta bankrota, ali ne samo za politiku u BiH, već i za međunarodnu zajednicu koja je tamo aktivna”, pojasnio je on. Osvrnuo se i na blokadu pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom, kroz odnos sa Bugarskom. “U situaciji gdje jedna radikalna stranka jedne članice odlučuje o budućnosti Evrope, mislim da ta Evropa nije više vrijedna papira na kojem je napisana”, kazao je on, napominjući da se mora naći način da se spriječi da jedna radikalna nacionalistička stranka blokira dalji razvoj EU, zagovarajući konfederalizam. “Važno je da Evropa pokaže kičmu, a Evropa ne može opstati bez socijademokratije jer su socijaldemokrate kroz istoriju demokratskog pokreta evropske zajednice bili njena kičma“, zaključio je on.
Ranko Krivokapić, počasni predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i bivši predsjednik Skupštine Crne Gore, istakao je da je Crna Gora zemlja ljevice. „Male zemlje po definiciji su zemlje solidarnosti i socijalne pravde. Jedino tako mogu da opstanu i budu održive i stabilne. Ta lijeva ideja bila je način funkcionisanja i u periodima kad nije bila nešto što se moglo definisati kao socijaldemokratija“, kazao je Krivokapić. On je mišljenja da je “glavni problem ljevice danas na Balkanu borba sa nacionalizmom”, ukazujući da se “za očuvanje vlasti ušlo u nacionalizam na Balkanu”.
Duško Marković, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i bivši predsjednik Vlade Crne Gore, smatra da je, u političkom smislu, Crna Gora regresirala. “Takva situacija, nažalost, nije imanentna punopravnoj NATO članici i donedavno najnaprednijoj državi u pregovorima sa EU. To je neprihvatljivo za političku, demokratsku i građansku svijest koja treba da se probudi i da snažan odgovor na to”, kazao je Marković ocjenjujući da je “socijaldemokratija u krizi, ali ne samo u Crnoj Gori i regionu, već i EU koja, takođe, traži najkvalitetniji odgovor da zaustavi eroziju demokratskh vrijednosti”. Marković je naveo da je Crna Gora svoje skromne uspjehe napravila upravo zbog baštinjenja vrijednosti socijaldemokratije. „Danas socijaldemokratiju u Crnoj Gori ugrožavaju neke stranke i pojedinci permanentno stvarajućii nestabilnost, kao i narastajući populizam koji političke stranke i akteri u svom djelovanju imaju”, kazao je on izražavajući uvjerenje da će socijademokratija naći odgovor na nacionalizam i populizam.
Vesna Pusić, bivša potpredsjednica Vlade i ministarka spoljnih poslova Republike Hrvatske, procjenjuje da prave demokratije imaju bar dvije izjednačene političke grupacije koje se smjenjuju na vlasti, a što stvara i mogućnost kontrole vlasti. “To se u našoj regiji neće desiti bez socijaldemokratije, a ona još nije pronašla svoj identitet i teme“. Po njenom sudu, socijademokratija u regionu nosi opterećenje neuspjele tranzicije iz Saveza komunista, na jednoj strani, a na drugoj javnu diskvalifikaciju kao bivših komunista i jugonostalgičara. “Obrazovanje je za našu regiju goruće političko pitanje koji je lijevi centar ispustio iz ruku, a desni centar i crkva ne”, ukazala je ona, akcentujući i značaj koncepta solidarnosti u smislu osvješćavanja da postoji kontekst, problemi i društvo. Komentaršući političku scenu u regionu, ona je navela da su političari sebe izgubili u potrebi da se svima dopadnu. „Mi smo regija propustenih prilika. Mnogo šansi je bilo za pozitivan pomak zemalja i regije. Nijesmo na njima gradili, zato identifikovanje pozitivnih tačaka u regionu sa mogućnostima nadgradnje trebaju biti ciljevi socijaldemokrata”, poručila je Pusić.
Nataša Vučković, izvršna direktorka fondacije Centar za demokratiju iz Srbije i nekadašnja poslanica Demokratske stranke u Skupštini Srbije, podsjetila je da je “socijaldemokratiju opredijelio njen odnos prema ekonomiji, ponudila je odgovore putem javnih politika, socijalnom i politikom obrazovanja, solidarnošću…“ Ona je navela da “danas socijaldemokratske partije nemaju stav prema ključnim pitanjima”. Takođe, ocijenila je da su “socijaldemokratske partije na Balkanu bile nosioci proevropske ideje, a danas se taj narativ stavlja po strani”.
Saša Magazinović, poslanik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, kao ključne probleme socijaldemokratije u regionu vidi populizam, trku za glasovima i odustajanje od vrijednosti. “O vrijednostima ne može i ne smije nikada biti pregovora. Vrijednosti na kojima počiva socijaldemokratija moraju biti uzidane u temelj svake socijaldemokratske partije u regiji. Obeshrabruje što u posljednje vrijeme institucije EU pokazuju da su spremne odustati od evropskih vrijednosti kada razgovaraju i pregovaraju na Balkanu. Naše države žele postati dio EU i kod nas moraju da vrijede evropske vrijednosti, a ne da se sa njima trguje“, zaključio je Magazinović.
Tokom diskusije, između ostalog, panelisti su se osvrnuli i inicijativu Otvoreni Balkan. Duško Marković je naveo da je to politička inicijativa koja dolazi od onih koji nisu htjeli da koriste mehanizme CEFTE, kao i da ne vjeruje u taj projekat. Juratović je dodao da smatra Berlinski proces treba nastaviti, a da je Otvoreni Balkan politička priča Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije.
„Podgorički plenum – Quo Vadis Balkan?“ ima za cilj osnaživanja progresivnih snaga u regionu kroz okupljanje i razgovore o modalitetima odgovora na rastući desni ekstremizam u regionu. Plenum je okupio oko 50 učesnika iz političkih stranaka, nevladinih organizacija, medija, institucija, akademske zajednice i diplomatskog kora, uz poštovanje epidemioloških mjera.
Maja Marinović, saradnica na programima