Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je publikaciju Digitalni aktivizam protiv govora mržnje – priručnik u borbi protiv e-homofobije/bifobije/transfobije, mržnje i nasilja koja pruža smjernice o načinima borbe protiv govora mržnje motivisanog stvarnom ili pretpostavljenom seksualnom orijentacijom, naročito u online prostoru u kojem postoji trend rasta tih radnji.
Mladi su izrazito izloženi govoru mržnje u online prostoru, ali su i njegovi počinitelji. Istraživanja ukazuju da oni u slobodno vrijeme masovno koriste Internet, posebno društvene mreže, za informisanje i socijalizaciju, a najmanje se bave volonterizmom i društvenim aktivizmom. Ovaj priručnik pokušava napraviti most između tih sklonosti mladih, dajući smjernice za korišćenje internet platformi kako bi prepoznali i borili se protiv govora mržnje u tim prostorima, a samim tim bili i bezbjedniji u njima i druge štitili. „Nasilje u online prostoru manifestuje se na razne načine. Vrijeđanje, omalovažavanje, prijetnje, širenje govora mržnje, kao i pozivi na nasilje – neke su od pojava koje u virtuelnom svijetu mogu biti upućene svima,“ navodi se u priručniku.
„LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori, kao jedna od najmarginalizovanijih grupa, često su mete govora mržnje, nasilja i diskriminacije. Online prostor je dodatno proširio takvo štetno ponašanje, pružajući nove dimenzije ljudima da pišu i dijele bilo koji sadržaj, a što prati i kod pojedinih „hrabrost“ da diskriminišu i napadaju osobe ili grupe lica koje su drugačije, pogotovo po pitanju seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Ekspanzija društvenih mreža i online platformi donijela je i porast govora mržnje, nasilja i cyberbullying-a dajući vjetar u leđa nasilnicima, ali istovremeno omogućavajući i čuvanje dokaza o ovim nedjelima za procesuiranje nadležnim organima“, pojašnjava se dalje u priručniku.
LGBTIQ+ osobe nemaju dovoljno povjerenja u institucije da prijave slučajeve online nasilja bojeći se da će njihov identitet biti otkriven ako nisu javno autovani, da će biti dodatno viktimizovani, da će njihovi prijatelji i porodica biti izloženi nasilju zbog njih i da sankcije nisu dovoljno odvraćajuće za počinitelje. Posljedice govora mržnje, nasilja i cyberbullying-a prema LGBTIQ+ osobama mogu biti emocionalne, mentalne i fizičke, i to od stresa, osjećaja izolacije, preko samopovređivanja, suicidalnosti do fizičkih povreda raznog stepena.
„Objavljivanje fotografija/komentara koje promovišu nasilje i diskriminaciju može imati ozbiljne negativne posljedice, uključujući zabranu pristupa društvenim mrežama, ali i probleme pred nadležnim organima. Stoga je važno biti svjestan posljedica i pažljivo ih razmotriti prije objavljivanja sadržaja na mreži, jer će one nositi neki vid odgovornosti“, upozorava se u priručniku.
Kao vid zaštite od govora mržnje u online prostoru, nasilja i cyberbullying-a, ali i borbe protiv njih, preporučuje se niz opcija – raskid prijateljstva (unfriend), otpraćivanje (unfollow), blokiranje (block), ograničenje (restrict), utišavanje (mute), sakrivanje komentara (hide), brisanje objava i komentara (delete), zabrana komentarisanja na određenim postovima i prijavljivanje (report). Mimo ovih virtuelnih alatki i prijavljivanja platformama na kojima se govor mržnje desio, te slučajeve treba prijavljivati i Upravi policije kako bi bili dalje procesuirani.
„Pri prijavi nasilja važno je prikupiti dokaze ili svjedoke kako bi se mogao izgraditi čvrst slučaj protiv nasilnika. Digitalne tehnologije ostavljaju digitalni trag koji se može koristiti kao dokaz počinjenog djela i lakše se time može prijaviti. Ono što je najvažnije jeste ne prećutati govor mržnje, pogotovo na internetu, ne nastaviti skrolovanje kad vidimo homofobične sadržaje ili cyberbullying, ne zažmuriti na diskriminaciju i nasilje, već reagovati protiv počinitelja i dati podršku žrtvi“, zaključuje se u priručniku.
Digitalni aktivizam protiv govora mržnje – priručnik u borbi protiv e-homofobije/bifobije/transfobije, mržnje i nasilja nastao je u okviru projekta „Zajedno protiv predrasuda!“ koji CGO sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Cilj projekta je unaprijeđenje stepena prihvatanja LGBTIQ+ osoba od strane građana i građanki Crne Gore kako bi se poboljšao i položaj LGBTIQ+ osoba u crnogorskom društvu, a posljedično i uvećao broj autovanih LGBTIQ+ osoba koje slobodno žive svoj identitet.
Željka Ćetković, koordinatorka programa Aktivno građanstvo