Pravosudni sistem treba ozbiljnu a ne retoričku podršku vlasti

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje na značaj preliminarnih opservacija Margaret Satervejt, specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija o nezavisnosti sudija i advokata, koja je nedavno posjetila Crnu Goru, a kojom prilikom je i predstavnik CGO-a uzeo učešća na sastanku sa nevladinim organizacijama.

Te opservacije daju vrlo koristan presjek stanja za pravosuđe, ali i različite aktere koji mogu, sa svojih pozicija, doprinijeti  unaprijeđenje sudske nezavisnosti, integriteta pravosuđa i dostupnosti pravde u Crnoj Gori, a nepravedno su malo pažnje dobile u tekućoj crnogorskoj dinamici.

Značajan dio preporuka, ali i opomena političarima, fokusira se na potrebnu depolitizaciju pravosuđa, na što i CGO godinama upozorava. Upravo su političke odluke držale Ustavni sud mjesecima bez kvoruma i u blokadi, a što je vodilo i uskraćivanju prava građanima i građankama za taj vid sudske zaštite. Takođe, donosioci političkih odluka i danas drže u stanju ograničenog strateškog rukovođenja sudstvo i tužilaštvo ne imenujući Vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu i ne kompletirajući Sudski savjet.

CGO ukazuje da je i dobro što se ukazuje na neke od elemenata kroz koje se mjeri istinska posvećenost izvršnih vlasti borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a to su uslovi u kojima rade sudije i tužioci, počev od nedovoljnog broja i neadekvatnih sudnica, preko načina čuvanja dokaznog materijala do funkcionalnog informacionog sistema, zatim pravična naknada za njihov rad, ali i zaštita, kako bi se sačuvali profesionalci u tom sistemu. Tu su vlasti podbacile i napori da se ovaj dio unaprijedi ne odgovaraju onom što je retorička posvećenost ovoj borbi, ali i nerijetko preuzimanje zasluga od strane političara uprkos ovom izostanku sistemske podrške pravosuđu. Ovaj aspekt se apostrofira i u opservacijama UN specijalne izvjestiteljke.

Na drugoj strani, instruktivno je i što se ukazuje na potrebu jačanja poštovanja etičkih normi u sudstvu i tužilačkoj organizaciji. Izuzetno mali broj disciplinskih postupaka ne ukazuje na nepogrešivost sudija i tužilaca, već na esnafsku solidarnost čime se ne doprinosi jačanju odgovornosti, a posebno u sistemu koji nosi brojne rizike od korupcije. Takođe, kao ključan korak u daljoj profesionalizacji sudija i tužilaca preporučuje se i dodatno uvođenje provjera njihovog rada.

Predugi sudski postupci šalju lošu poruku i mogu popraviti nisko povjerenje u pravosudni sistem. Takođe, notira se i neizvršavanje pravosnažnih sudskih odluka. U tome prednjači Vlada u tehničkom mandatu. Time se potire činjenica da neko ko se izborio za svoje pravo na sudu nije dobio zadovoljenje pravde i obesmišljava čitav taj postupak, a zemlja uvodi u stanje pravne nesigurnosti.

Konačno, specijalna izvjestiteljka UN naglašava dinamično i posvećeno civilno društvu u Crnoj Gori. Ovo na težini dobija u kontekstu nepovoljnog okruženja u kojima i danas NVO koje kritički promišljaju rade u zemlji, primarno zbog vlasti koje ne trpe kritiku i zloupotrebljavaju za svoje obračune institucije i sebi vjerne aktere.

CGO ocjenjuje da su ovim dokumentom ponovo podvučeni ključni problemi u oblasti nezavisnosti pravosuđa, ali i date određene okvirne preporuke koje bi donosioci odluka morali s dužnom pažnjom ispratiti.

 Mira Popović Trstenjak, koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija