U ekspozeima tri mandatara Vlade Crne Gore od 2020. godine – Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića – NVO sektor je marginalno zastuplje. Tako je 1.25% prostora u ekspozeu Krivokapića bilo posvećeno NVO sektoru, 2.65% kod Abazovića, i 1.50% kod Spajića. Za sva tri ekspozea je zajedničko i da su u tih nekoliko rečenica uopšteno isticali da će Vlada njegovati partnerstvo sa NVO, iako se tu ne bilježe pomaci.
U ekspozeu Zdravka Krivokapića, u prioritetima se ističe da će se zalagati za „saradnju sa civilnim društvom u realizaciji opštekorisnih projekata”, a obećavano je i “uključivanje civilnog sektora u sve društvene inicijative”. Takođe je nevedeno da ta Vlada “u NVO vidi partnere koji daju doprinos sveukupnom demokratskom razvoju našeg društva”, najavljujući da će raditi na unaprijeđenju ambijenta za djelovanje NVO. U okviru obrazloženja nadležnosti Ministarstva javne uprave, medija i digitalnog društva, koje je pokrivalo i NVO, obećao i da će se javne politike oko djelovanja NVO poboljšati. Konačno, obećavana je i transparentnost rada u državnoj upravi, kako bi se blagovremeno moglo reagovati na nepravilnosti, videći to kao obavezu svih, ali ističući tu NVO sektor.
Vlada Zdravka Krivokapića nije uspostavila bitniju saradnju sa NVO sektorom niti je doprinijela unaprijeđenju uslova za rad NVO sektora. U njenom mandatu je zabilježen izrazit pad u finansiranju projekata NVO, brojna ministarstva redovne konkurse nisu ni realizovala, a problemi su identifikovani i u procedurama registracije NVO koja je tada bila izuzetno duga. Obećana transparentnost se odnosila samo na pristup informacijama iz rada prethodne Vlade, ali ne i one koju je vodio čime je ograničen rad NVO kao kontrolora te vlasti.
Ekspoze Dritana Abazovića NVO sektoru opredjeljuje najviše prostora u odnosu na ostala dva mandatara, uz posebno poglavlje u kojem se navodi: „Građanke i građani odavno prepoznaju značaj nevladinog sektora za opšte društvene tokove i brži demokratski razvoj, a nova Vlada u tom sektoru prepoznaje ključne partnere sa izuzetnim potencijalom za razvoj društva u svim oblastima, kao i značajnim uticajem na društvenu koheziju i solidarnost. Uticajan, nezavisan i profesionalan nevladin sektor preduslov je našeg daljeg demokratskog rasta i neophodan faktor na našem evropskom putu. Stoga ulaganje države u njegov razvoj nije trošak nego investicija u napredak društva. Omogućavanje slobodnog djelovanja i participacije NVO u važnim procesima donošenja odluka preduslov su za kvalitetnija rješenja, bolje zakone i odgovorniji rad institucija. Zato će nevladin sektor biti strateški partner ove Vlade na njenom evropskom putu”. Dalje stoji: “Kreiranje ambijenta za nesmetano djelovanje NVO koje daju snažan doprinos kvalitetu javnih politika, a istovremeno na kritički način analiziraju rad državnih institucija i ukazuju na nedostatke, Vlada će nastaviti da ohrabruje i podstiče u cilju poboljšanja kvaliteta svih procesa i ostvarivanja boljih rezultata.” U istom dijelu se obećava podrška realizaciji Strategije saradnje između organa državne uprave i nevladinih organizacija 2022-2026, kao i unaprijeđenje Zakona o NVO, modela javnog finansiranja, prakse konsultacija, kao i jačanje participativne kulture među državnim službenicima. “Posebna novina i kvalitativna promjena u saradnji sa NVO biće početak strateškog i promišljenog ulaganja u razvoj njihovih kapaciteta, kao i stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti u nevladinom sektoru. Ova Vlada će tom sektoru pružiti direktnu podršku za unapređenje profesionalizma, proširenje programa, razvoj inovacija,… …”, dio je velikih obećanja Abazovića prema NVO sektoru.
Vlada Dritana Abazovića je najviše obećavala NVO sektoru, ali i najviše podbacila, pozicionirajući se neprijateljski protiv kritički orijentisanog NVO sektoru. U tome je prednjačio Abazović i njemu najvjerniji ministri koji su otvorili otvorene sukobe sa nekim od najuticajnijih i najkredibilnijih NVO. Nivo intenziteta nekih od napada koje je vodila ta Vlada protiv NVO, bilo direktno ili preko bliskih aktera, primijećen je i od šire domaće i međunarodne javnosti koja je u više navrata zbog toga reagovala. Izostala je najavljena kvalitativna promjena odnosu prema NVO sektorom, ali i realizacija najavljenih mjera unaprijeđenja uslova za rad NVO sektora, uključujući i činjenicu da ni novi Zakon o nevladinim organizacijama nije urađen, a što je bila i obaveza koju je ova Vlada sebi postavila kroz Program pristupanja EU.
U ekspoze Milojka Spajića vrlo se uopšteno adresira nevladin sektor. Tako se navodi da će ta Vlada „kroz postojeći strateški okvir za jačanje saradnje države i NVO sektora nastaviti da osnažuje dijalog sa civilnim sektorom. Na taj način će pružiti smjernice, osigurati dugoročno, strateško i kvalitetno partnerstvo između države i organizacija civilnog društva što će pomoći u zajedničkom kreiranju usluga za sve građanke i građane Crne Gore“. Naglašava se uključenje civilnog sektora u pregovarački proces, ali i dodatno u dio koji se odnosi na realizaciju socijalnih politika i značaj NVO koje pružaju socijalne servise. „Radićemo na jačanju saradnje i povjerenje nevladinog sektora, posebno u oblasti kreiranja zakonskih okvira socijalne politike i socijalnog rada uzimajući u obzir da je zajednički cilj jačanje i unaprijeđivanje pružanja svih vidova usluga krajnjem korisniku“.
Vlada Spajića je još u fazi kada se procjenjuje njen odnos prema NVO sektoru, ali treba konstatovati da Spajić nije inicirao u prva dva i po mjeseca svog rada nikakav tematski sastanak sa NVO sektorom, ako se isključe ad hoc pozivi na sastanke oko popisa koji su uključili i širi krug aktera.
Osvrt na ove dokumente napravljen je kroz progam CGO-a podržan kroz Core grant regionalni projekat SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Nikola Obradović, asistent na programima