Kroz obrazovanje se podstiče i aktivizam mladih, a taj segment nedostaje u formalnom obrazovnom sistemu, zbog čega su dragocjeni neformalni programi nevladinih organizacija koji podstiču na umrežavanje mladih i njihov angažman u zajednici, zaključeno je, između ostalog, na Školi omladinskog aktivizma za srednjoškolce i srednjoškolke iz južne regije Crne Gore, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Kotoru, 15. i 16. februara 2024. godine, uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici kroz Program malih grantova Demokratske komisije.
Fokus ovog dvodnevnog treninga bio je omladinski aktivizam, ljudska prava i mehanizmi njihove zaštite, modaliteti zagovaranja za ljudska prava i osnaživanja marginalizovanih i ranjivih zajednica, vještina retorike, kao i kreiranje omladinskih inicijativa. Program je bio interaktivnog karaktera, uz kratka uvodna predavanja koja su pratila radionice, rad u grupama, filmske projekcije, simulacije, te otvorene diskusije.
„Meni su ovakvi programi značajni jer mi pružaju informacije o vremenu u kojem živimo i potrebama društva. Nama mladima su potrebne ove edukacije, kroz njih proširujemo znanje, izgrađujemo stavove i kvalitetno provodimo vrijeme,” ocjenjuje Božo Gunjajević, učenik Srednje pomorske škole.
„Ova Škola omladinskog aktivizma je odličan način za podsticanje mladih da učestvuju u mnogim društvenim pitanjima, temama, debatama itd. jer doprinosi podizanju svijesti o građanskoj odgovornosti kakvu svi treba da imamo. Takođe, važno je što smo govorili o marginalizovanim i ranjivim zajednicama /grupama koje su i dalje, nažalost, “tabu” tema kod nas. Dok god budemo ćutali o problemima bilo koje zajednice, društvo neće napredovati ka sistemu vrijednosti koji uključuju toleranciju, razumijevanje, empatiju, itd. Zato mislim da bi češće trebalo organzovati ovakve programe u Crnoj Gori”, smatra Staša Pejaković, učenica Gimnazije Kotor.
“Škola omladinskog aktivizma je, po mom mišljenju, sjajna mogućnost za mlade da uče o različitostima, o drugim ljudima generalno. Za mene je ovo značajno, jer dopunjavam neka svoja znanja, ali je, takođe, i prilika da iskažem svoje mišljenje i čujem tuđe. Mladi zaslužuju ovakve programe, jer im ovo može biti značajno za oblikovanje poglede na svijet,” kazao je Jovan Joksimović, učenik Srednje stručne škole u Baru.
„Ova škola mi je korisna jer se bavi svim temama koje su bliske mojoj zajednici – zajednici mladih ljudi. Sada sam bolje upoznata sa temama za koje nisam ni znala da ih ne poznajem dobro, program mi je otvorio oči i zainteresovao me za neke nove. Najjači utisak ostavila mi je sesija o govorništvu, jer mi je približila određene segmente koji će mi koristiti ubuduće, a to je i oblast koju želim da usavršim ”, navodi Marta Borović iz Gimnazije Kotor dijeleći svoje utiske.
Sličnog je stava i Luka Pejaković, učenik Srednje pomorske škole u Kotoru. „Ova edukacija je bitna jer mi pomaže da bolje razumijem teme o kojima sam mislio da znam dovoljno, ali nakon što su nam objašnjene od strane predavača uvidio sam da su i neke moje pretpostavke bile pogrešne. Ovo je jedna izuzetno lijepa Škola i preporučivaću je mojim vršnjacima kako bi se prijavili na buduće konkurse”, podvukao je on.
„Ljudska prava su izraz istorijske borbe čovjeka da se odupre neravnopravnosti i želje da svi imaju jednaka prava od rođenja do smrti. Borba za ostvarivanje tih prava traje vjekovima i nije završena. Kroz svoje predavanje, učesnicima i učesnicama Škole omladinskog aktivizma sam približio nacionalne i nadnacionalne mehanizme zaštite ljudskih prava, kako bi oni dobili znanja i vještine koje će im koristiti za njihov dalji profesionalni razvoj i jačanje svijesti o važnosti borbe za svoja prava”, poručuje sudija Andrija Vojvodić, jedan od predavača u Školi omladinskog aktivizma.
„Mladi pokazuju interesovanje za razumijevanje problema sa kojima se romska zajednica suočava i to je veoma važno onda kada nam sva istraživanja ukazuju na visok stepen etničke distance prema Romima. Oni koji žele da budu aktivni u svojoj lokalnoj zajednici treba da znaju kako mogu dati doprinos. Važno je da nauče ko su Romi kojima žele da pomognu, a nakon toga kako da prepoznaju problem i da znaju osmisliti neko moguće rješenje ili akciju koja će pomoći da se problem riješi ili smanji ”, kazao je Elvis Beriša, izvršni direktor NVO Koračajte sa nama/Phiren Amenca, koji je vodio sesiju o problemima sa kojima se manjine u Crnoj Gori suočavaju.
Cilj Škole omladinskog aktivizma je izgradnja kapaciteta mladih kako bi se pozicionirali kao aktivni građani/ke koji doprinose društvenim promjenama i promociji ljudskih prava u Crnoj Gori.
Predavači i radioničari na Školi omladinskog aktivizma bili su stručnjaci/kinje iz oblasti obrazovanja, pravosuđa, ljudskih prava i aktivizma. Učesnici/ce su bili mladi iz četiri srednje škole i pet opština južne regije Crne Gore, odnosno iz Tivta, Budve, Herceg Novog, Kotora i Bara.
Školu omladinskog aktivizma pohađalo je 30 srednjoškolaca/ki: Jovan Joksimović, Božo Gunjajević, Barbara Janjalija, Andrea Gobović, Tara Đuričković, Vojin Begović, Elena Senić, Kristina Popović, Dragica Popović, Naida Kujović, Marija Gegović, Andrija Milošević, Tijana Marković, Nina Radović, Sara Šćekić, Andrijana Korać, Nina Milić, Elena Labović, Feliks Koba, Božana Vidović, Marta Borović, Drago Rapovac, Nikoleta Stanković, Asija Kujović, Minela Ličina, Vasilije Ševaljević, Luka Pejaković, Gorana Ćuk, Dragana Tujkovic i Staša Pejaković.
Maja Marinović, saradnica na programima