Prema rezultatima posljednjeg CG pulsa, periodičnog istraživanja koje CGO sprovodi u saradnji sa Institutom Damar, čak 60.4% građana i građanki ne podržava odluku Vlade Milojka Spajića da ukine prenos uživo sjednica Vlade. Iako ova praksa ni za vrijeme mandata Vlade Dritana Abazovića, kada je uspostavljena, nije garantovala suštinsku transparetnost sjednica i nerijetko je zloupotrebljavana za sticanje političkih poena, pružala je javnosti uvid u način rada, doprinos i kapacitet pojedinačnih članova Vlade. Naravno, nova Vlada je imala punu slobodu da unaprijedi ovaj mehanizam, a umjesto toga je izabrala da ga ukine.
CGO je, u novembru 2023. godine, uputio inicijativu Generalnom sekretarijatu Vlade da ponovo uspostavi prenos uživo sjednica Vlade. Međutim, inicijativa je odbijena sa obrazloženjem da to nije moguće iz bezbjednosnih, finansijskih i tehničkih razloga. U odgovoru je istaknuto i da su u Vladi mišljenja da putem drugih kanala – pres konferencija i saopštenja za javnost – u zadovoljavajućoj mjeri izvještavaju građane i građanke o svom radu. Pored toga, iz Vlade je navedeno da se sve odluke i materijali objavljuju na zvaničnom sajtu Vlade.
Ovakvo obrazloženje je neodrživo, a posljedice zatvaranja sjednica Vlade za javnost već osjećaju mediji, nevladine organizacije i ostali subjekti koji su zainteresovani za praćenje rada izvršne vlasti. Osim toga, konferencije za medije nakon sjednica Vlade su neredovne, a pitanja novinara tematski uslovljena, dok su saopštenja sa sjednica Vlade štura i nekompletna, a ne sadrže ni suštinu tzv. usmenih informacija.
CGO naglašava da su usmene informacije o realizaciji aktivnosti iz procesa pristupanja EU, koje su prva stavka na svakoj sjednici, važne za razumijevanje dinamike ovog procesa, a svi ostajemo uskraćeni za njihov sadržaj. Stoga je CGO, nakon negativnog odgovora Generalnog sekretarijata Vlade na inicijativu CGO-a, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacija, tražio tonske zapise sjednica Vlade kako bi se upoznali sa sadržajem usmenih informacija o realizaciji aktivnosti iz procesa pristupanja Crne Gore EU. Međutim, GSV je to odbio, obaviještavajući nas o istom nakon gotovo mjesec dana, prekoračenog roka za odgovor i podnešene žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP). Obrazloženje GSV se veže za princip narušavanja tajnih podataka, ali ostaje nejasno što su tajni podaci kad je riječ o radu institucija kako bi se naš put ka EU ubrzao.
CGO podvlači da je transparentnost jedna od vrijednosti demokratskih Vlada, kao i da je to jedan od indikatora o kojem EU vodi računa prilikom procjene rada naših institucija. Skrivanje informacije izaziva nepovjerenje, a javnost ima pravo da zna ko su u Vladi oni koji aktivno rade na doprinosu pregovorima sa EU, a ko su kočničari.
Nikola Mirković, saradnik na programima