„Demokratizacija obrazovnog sistema je izostala, a nedostatak političke angažovanosti i odgovornosti dodatno otežava izgradnju multikulturalnog i tolerantnog društva” neki su akcenata Foruma o multikulturalnosti, koji je danas u Podgorici organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), uz podršku Ambasade Kanade kroz Kanadski fond za lokalne inicijative.
Ljudmila Popović, v.d. generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, navela je da su fokus rada tog Direktorata, koji je formiran 2022. godine, univerzalna ljudska prava i odgovornosti, humanističke vrijednosti i svijest o interbiću. “Direktorat je ušao u vaše polje, u novu priču, onu priču kojom se CGO bavi više od 20 godina. Ta je priča uvijek nedovršena i zato želim da napravim infuziju nade i vjere da se ona može obnoviti, preusmjeriti i usmjeriti ka novom razvoju i viziji Crne Gore. Nadamo se da ćemo to moći da izdignemo na veći nivo, da budemo istinski zemlja interkulture”, poručila je Popović.
Ona je istakla bogatstvo raznolikosti crnogorskog društva, ali i neophodnost brige i adekvatnog korišćenja takvog blaga. „Univerzalne ljudske vrijednosti, prava i odgovornosti, vizija su Crne Gore kao interkulturalne zemlje, u kojoj stvaramo tri vitalna modela: suživot, solidarnost i suodgovornost za zajedničku budućnost. U tom smislu, podvukla bih da smo u Direktoratu svjesni jedne uzročno posljedične veze između zaštite ljudskih prava, opšte ljudske bezbjednosti i mogućnosti da se realizuju ciljevi ljudskog razvoja“, zaključila je Popović.
David Morgan, savjetnik i zamjenik ambasadora Kanade, ukazao je na bogatstvo različitosti u Crnoj Gori. “Svako društvo je podložno povremenim tenzijama i sukobima između različitih etničkih i vjerskih grupa, što ugrožava socijalnu koheziju i harmoniju našeg društva. Niko nije imun na to, a suživot i kohezija nisu podrazumijevajući, već se tolerancija mora njegovati. I Kanada i Crna Gora žele stvoriti društva u kojima se svi pojedinci, bez obzira na svoje porijeklo, osjećaju poštovano, uključeno i cijenjeno”, poručio je on.
Po njegovom mišljenju, mehanizmi za oblikovanje inkluzivnog i harmoničnog društva su obrazovanje, vladine politike i programi koji promovišu raznolikost, ali i dijalog i saradnja između različitih zajednica koje vodi izgradnji povjerenja. “Ključ za izgradnju snažnog i otpornog društva je jačanje otpornosti mladih protiv radikalizacije, ekstremizma i vršnjačkog nasilja, kao i razvijanje sigurne, tolerantne i kreativne zajednice koja cijeni različitost. Naša je dužnost da opremimo mlade ljude alatima kojima će prevazići ove izazove i pronaći pozitivan, konstruktivan put naprijed,” kazao je Morgan, naglašavajući i dugu i uspješnu saradnju Kanadske ambasade i CGO-a.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, istakla je da multikulturalizam nije samo koncept, već da to mora biti stvarnost koja se živi. “Umjesto da izloženost različitim perspektivama poboljšava kritičko razmišljanje, razumijevanje i kreativnost, imamo situaciju u kojoj rastu predrasude, stereotipi, diskriminacija i ne uspijevamo da izradimo osjećaj jedinstva i kolektivnog identiteta koji prevazilazi postojeće razlike, ” ocijenila je ona.
„Gospodin Morgan je naglasio značaj obrazovanja u njegovanju multikulturnih vrijednosti, ali i vladinih politika i programa koje daju okvir i obrazovnom sistemu. Na žalost, to ne razumiju donosioci odluka u Crnoj Gori. Svjedočimo opasnom poigravanju sa osjetljivim identitetskim pitanjima od strane onih koji bi, kako kroz pozicije u institucijama sistema, tako i kroz partijske funkcije, morali imati naglašenu odgovornost da afirmišu principe multikulturalizma. Takođe, stalno se podiže nivo provokacije koji hrani polarizaciju, radikalizaciju i ekstremizaciju društva, koje je, inače, nedovoljno otporno na dezintegracione procese“, poručila je ona, uz osvrt na podatke iz istraživanja CGO-a koji ukazuju na rast etničkih i vjerskih distanci u Crnoj Gori.
Nakon uvodnog dijela uslijedio je panel “Jačanje multikulturalnosti u Crnoj Gori – koji su djelotvorni mehanizmi?”.
„Mladi ljudi se formiraju kao ličnosti kroz obrazovanje, ali u tome veliki udio ima opšti uticaj društva, pa i političara. Sudeći po izazovima sa kojima se kao društvo suočavamo, očigledno smo negdje napravili greške u jačanju građanske svijesti i vrijednosti, ” ocijenila je Zoja Bojanić Lalović, članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne Gore i poslanica DPS-a, tokom panela. Ona je kao jedan od važnih kamena spoticanja u priči o multikulturalizmu među mladima navela ukidanje predmeta Građansko obrazovanje i Etika kao obaveznih. „Možda je koncept tih predmeta mogao da se unaprijedi, ali nikako da se ukine na taj način. Cilj tih predmeta je bio da razvije svijest o različitosti, toleranciji, prihvatanju drugačijeg i da radimo na formiranju građanske svijesti. Kao članica Odbora, iniciraću uvođenje ovog programa kao obaveznog, a u skladu sa zahtjevima savremenog društva“, najavila je Bojanić Lalović.
„Politika multikulturalizma je u krizi. Partija iz koje dolazim teži principu jednakosti i različitosti. Nastojaćemo da i u narednom periodu, kroz Skupštinu i odbore, insistiramo bez alternative na multietničkoj, multikulturalnoj Crnoj Gori u kojoj pogled na svijet neće imati granice do granica moje kulture, nego šire od toga“, poručila je Bojanić Lalović.
„Moramo prihvatiti da etnička i religijska distanca u Crnoj Gori postoji. Naše je pitanje kako da to prevazilazimo, a da zaštitimo etničke i vjerske identitete, jer ja ne želim nekome ko je vjernik da oponiram i govorim kako to ne postoji. Moje je da to prihvatim i da to poštujem i obogaćujem dodatnim vrijednostima“, istakao je Boban Batrićević, istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. On je pojasnio i da to podrazumijeva sklad u pitanjima poput onih koji se tiču LGBT prava, ekologije, ekonomskih parametara i drugih zajedničkih simbola. „Ako imamo te zajedničke vrijednosti, mene ne mogu da ne bole npr. pitanja Palestine. U tom kontekstu, ako tako obogatimo naše identitete, mi dobijamo jednu nadravan, iznad granica koje su urođene, nametnute ili koje se mogu zloupotrebljavajuti, da bismo onda mogli govoriti o nečemu što je početak multikulture i interkulture“, poručuje Batrićević.
Na pitanje ko može napraviti pomake, Batrićević se ne oslanja na vlasti. „U aktuelnom trenutku, ne vjerujem vlastima, a i da dođe do smjene vlasti i povratka DPS-a ne bih vjerovao da je toliko došlo do napretka, vjerskim organizacijama ponajmanje, ali vjerujem u ostatak nevladinog sektora i jačanje civilnog društva da ono bude pesnica koja će da razbija paradigme koje su nam nametnute, a onda u saradnji sa institucijama da radi da te akcije prihvata vladajuća struktura, pa onda da država stekne hrabrosti da se umiješa u reforme vjerskih organizacija“, kaže Batrićević.
„Danas svjedočimo rastu alarmantnih podataka koji govore o izraženim distancama među mladima. I dok se situacija pogoršava, Crna Gora, htjeli to da prihvatimo ili ne, nije razvila adekvatne mehanizme, nema politike ni programe, svijest da tako nešto mora adresirati. U pristupanju EU i njenim vrijednostima bilo bi logično da što smo bliži multikulturalnim vrijednostima, da imamo jednu vrstu normalnog razumijevanja drugačijeg i drugosti. Ali vidimo kontraproduktivan podatak – koji govori da nijesmo posvećeni tome. Ne vidim puno predstavnika političkih partija da u politici djeluju za dobrobit građana/ki, a da to ne donosi dobrobit partijama iz kojih dolaze“, kazala je doc. dr Nikoleta Đukanović, istraživačica SOCEN-a.
I Đukanović se osvrnula na predmet Građansko obrazovanje i podsjetila na neuspješnost reformi obrazovanja koju potvrđuju i rezultati PISA testiranja. „Predmet nije bio dostupan za 2/3 učenika/ca i kada je bio dio programa. Problem je što nemamo demokratizaciju obrazovanja. Naravno, to je veliki sektor koji je ne samo autokratski postavljen, već mu i nedostaju adekvatni ljudi i institucije koji su vični da reformu sprovedu“, ocijenila je Đukanović.
Reditelj Andro Martinović ističe da je važno da razumijemo kako treba da se ophodimo jedni prema drugima i da radimo sa mladim ljudima da budu spremni da upoznaju druge kulture, one koje su im bliske, kao i one udaljene. „Kada ste u prilici da se sa nečim upoznate, onda ste spremni da to razumijete i prihvatite. Svako treba da zadrži svoje različitosti i osobenost, mislim da je bogatstvo i u tome. Nije potrebno vršitu tu vrstu pritiska da vam sve bude jednako blisko, ali je pitanje stava i ambijenta u društvu u tome da vi možete da živite, radite i da zajedno stvarate bolji ambijent koji će biti takav da će ljudi željeti da daju svoj doprinos i željeti da ostanu tu, a ne da iz društva odu ili ostave da se raspadne“, kazao je Martinović. Ipak, kako on navodi, nekad se čini da nijesmo daleko od te situacije jer se različitosti kod nas doživljavaju kao stvari koje koegzistiraju međusobno „sa vrlo malim međusobnim prožimanjem, što nas vraća na plemensko, predpolitičko vrijeme“.
Cilj foruma je da kreira prostor za diskusiju različitih društvenih aktera o pitanjima koja se odnose na jačanje interkulturalnih kompetencija, stvaranje pozitivne i inkluzivne društvene sredine koja promoviše poštovanje, raznolikost i aktivno učešće mladih. Okupio je 50 predstavnika/ca prosvjetnih radnika, nadležnih institucija, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija.
Forumom o multikulturalnosti okončan je projekat „Prihvati različitosti, osvijesti umove“, u okviru kojeg su realizovane brojne aktivnosti, sa fokusom na obrazovanje mladih o multikultikulturalizmu, interkulturalizmu i aktivizmu, kao i na jačanju kompetencija zapošljenih u prosvjeti o savremenim metodama podučavanja o ovim temama, a koji je CGO sproveo uz podršku Ambasade Kanade kroz Kanadski fond za lokalne inicijative.
Maja Marinović, saradnica na programima