„Najbolje se čuva jedinstvo tako što se poštuju i podržavaju različitosti”, poručeno je danas na tribini o interkulturalizmu, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u Ulcinju u prostorijama Skupštine Opštine Ulcinj.
“Komunikacija različitih je privilegija, najbolja prilika za upoznavanje megalopolisa uma i uvijek uzbudljivo otkrivanje novog – za sebe i za druge,” poručio je Bećir Selaj, potpredsjednik opštine Ulcinj, prilikom otvaranja tribine. On je istakao da svaka kultura postoji primarno kao interkultura jer, po svojoj prirodi, ujedinjuje ljude. „Iz tog razloga, zahvaljujući hiljadogodišnjem postojanju i međusobnoj povezanosti, ovim stabilnim osnovama, u Ulcinju se uživa u plodovima svih kultura, civilizacija i religija koje su došle na naše prostore, prihvatajući od svake korisno i lijepo“, naglasio je on.
Boban Batrićević, istoričar i profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, smatra da su posljedice političkih dešavanja rezultirale da Crna Gora nikad nije imala izvornu idejnu svijest o tome koliko je različitosti neophodno okupljati. “Ako pogledamo regiju Balkana, Crna Gora je rijetko mjesto koje nijesu obilježili zločini onih razmjera koje su vezani za znatno širi prostor. I to je kapital kojem se treba vraćati i ključ opstanka”, kazao je Batrićević. On se osvrnuo na kvalitet obrazovanja, navodeći da je to kompleksna oblast i u mnogo razvijenijim društvima. “Problem obrazovanja je evidentan. Ne zato sto imamo loše udžbenike. Imali smo izuzetno loše udžbenike i u vremenu o kojem danas neke generacije govore kao o dobrom peridou, jer istorija manjina nije bila zastupljena. Imali ste favorizaciju fakata iz istorije koje nijesu vezane ni za crnogorski prostor, a uglavnom je to bila promocija Srbije. Kroz to se uvodila svijest o tome kojem prostoru bi Crna Gora trebalo da pripada, ali i provlačile negativne stereotipizacije prema muslimanima, katolicima ne toliko, a etnički prema prema Albancima i Bošnjacima,” kazao je on. On je apostrofirao značaj obrazovanja u multietničkim sredinama. “Vjere su same po sebi dobre ako imate dobre vjerske učitelje, jer vjera uči da volite različito, drugo… Međutim, nekad promoteri same vjere znaju biti agresivni, što je često slučaj u Crnoj Gori. Kada je u u pitanju etnička identifikacija, ona je na našem prostoru veći problem, jer je ovaj prostor prije razvijanja nacija znao što je suživot. Poremećaj nastaje kad su počele vjere da se poistovjećuju sa etničkom identifikacijom”, ocijenio je Batrićević.
Hatixhe Gjoni, aktivistkinja i političarka, naglasila je da je Ulcinj multietnička, skladna i tolerantna zajednica života. “Ovo je mjesto čiji su preci sa svih putovanja kao pomorci donosili nešto različito, ugrađivali to u istoriju, i zato imamo mozaik ukrštanja brojnih civilizacija, onih koji su znali što je zajednički život, multietničnost kad se o tome nije pričalo na način na koji pokušavamo danas da oživimo te vrijednosti i mjesto u kojom su se koristila oba jezika”, pojasnila je ona. “Nadam se da ćemo biti iznad svih izazova i teškoća koje stoje pred nama jer rijetko koje mjesto kao Ulcinj može da se pohvali najvećim nasljeđem: ne pamtimo genocide, masovne grobnice, Srebrenice i Kaluđerske lazove, ni mnoga druga mjesta čije istorije svjedoče o nečemu čemu smo sve svi ovdje oduprijeli jer za pozitivne strane istorije moraju svi zajedno u njima učestvovati”, kazala je Gjoni. Ona smatra da je tragika ovog vremena gašenje pravih vrijednosti, kao i da je materijalno nadvladalo ideološke i karakterne vrijednosti. “Nadam se da ćemo se vratiti vrijednostima i sačuvati ih kao najveću dragocjenost”, kazala je Gjoni.
Cilj tribina o interkulturalizmu, koje su prethodno održane i u Rožajama i Cetinju, jeste unaprijeđivanje svijesti javnosti, a posebno lokalnih zajednica, o vrijednosti i značaju učešća u afirmaciji interkulturalizma kao okvira koji doprinosi ostvarivanju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Tribina je organizovana u okviru projekta „Mostovi multikulturalizma kroz muzejsko obrazovanje“ koji podržava Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.
Maja Marinović, saradnica na programima