Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa fondacijom Hajnrih Bel, danas je organizovao konferenciju na temu «Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori».
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a je otvorila konferenciju i ovom prilikom ocijenila da je situacija u medijima „obilježena dubokom polarizacijom i širokom politizacijom medija u Crnoj Gori, a što prati i pad kvaliteta načina izvještavanja“.
Ona je podsjetila da CGO već šest godina govori o ovom pitanju i da su nalazi pobudili i nastavljaju da bude pažnju međunarodne zainteresovane javnosti. „No, sa žaljenjem konstatujemo da finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori ostaje neregulisano, nekontrolisano i netransparentno čime se mediji dovode u neravnopravan tržišni položaj a što prati i osnovana sumnja da se radi o pokušajima vršenja uticaja na uređivačku politiku, odnosno o postojanju prikrivene cenzure“, dodala je ona.
Uljarević je istakla da neophodne zakonske intervencije nijesu napravljene. „Postojeći zakonski okvir ne prepoznaje potencijalnu vezu između finansiranja medija iz javnih fondova, po različitim osnovama, i uticaja tog novca na slobodu medija i ekonomsku (ne)stabilnost medija, niti posmatra odluke o oglašavanju kao mogući vid diskriminacije medija i intervencije na uređivačku politiku… Podaci jasno ukazuju i da je finansiranje medija iz javnih fondova povezano sa načinom na koji ti isti mediji izvještavaju o vladinim aktivnostima odnosno da li imaju pozitivan ili kritički pristup, pri čemu su prvi dobro nagrađeni a drugi sankcionisani na način koji dovodi u pitanje njihovu egzistenciju. “, kazala je ona i naglasila da učinkom uloženih sredstava u medije građani ne mogu biti zadovoljni. «U javnom je interesu postojanje medija koji mogu ostati nezavisni i istrajni uprkos očiglednom političkom i ekonomskom uticaju i pritiscima, a samim time doprinijeti izgradnji odgovornih institucija», zaključila je Uljarević.
Janko Ljumović, ministar kulture u Vladi Crne Gore, je na samom otvaranju istakao da je Crna Gora danas, u kontekstu pristupanja EU, posvećena demokratskom uređenju društva u kome je sloboda izražavanja temeljno ljudsko pravo i dodao da je ova specifična materija, kao nužno multiresorska aktivnost više činilaca, zakona i subjekata, složena je oblast i za mnogo razvijenije zemlje i tradicije.
„Karakter javnih fondova i medijskog javnog interesa, nezavisno od oblika regulacije, treba da bude usmjeren ka javnim politikama koje posredstvom medijske sfere unaprijeđuju život i kulturu zajednice. Suprotno tome naglašeni komercijalizam sa upitnim estetskim vrijednostima ili nepoštovanje prava na privatnost, vjerujemo da nijesu nikom u interesu kada je riječ o participacijama u raspodjeli javnog interesa“, ocijenio je Ljumović.
„Kada je riječ o javnom novcu, svakako je da se i ovim povodom moramo rukovoditi vladinim politikama stabilizacije javnih finansija, makroekonomskim projekcijama i uštedama javnog novca. Iz ugla konkretnog panela, prostor moguće uštede i efikasnijeg korišćenja javnog novca jesu digitalne platforme organa vlasti – interaktivna komunikacija sa građanima, odnosno proaktivan pristup u informisanju koji ne mora biti marketinški prezentovan u okviru drugih modela komunikacija i odnosa sa javnošću“, kazao je on.
Nenad Šebek, direktor regionalne kancelarije fondacije Heinrich Bel, kazao je da studija CGO – a predstavlja važan korak u borbi za slobodnu misao, riječ i medije. „Nažalost, ovaj argumentovani problem – da se vaš novac selektivno troši na neke medije, a uskraćuje drugima, je univerzalna boljka zapadnog Balkana. Nećemo mi propisivati kako ćete vi uređivati odnose u medijima. Fondacija Hajnrih Bel je posvećena ubrzanju puta zemlja u Evropsku uniju, jer pomažemo da se građansko društvo aktivira“, pojasnio je on.
Nikola Bošković, asistent na programima u CGO-u je pojasnio metodologiji istraživanja, ali i dao osvrt na transparentnost organa javnog sektora kad je riječ o dostavljanju podataka o ulaganju javnih fondova u medije i vezane subjekte tokom 2016. godine. „Ukupno su obuhvaćena 334 organa javnog sektora, od kojih je 253 odgovorilo, odnosno blizu 76% , dok 81, odnosno oko 24%, nije dostavilo tražene podatke. U odnosu na raniji period, bilježi se napredak u dijelu veće otvorenosti jednog broja organa, a što se reflektuje u ukupnom rastu procenta odgovora na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, jer smo ranije imali procent odgovora između 66% i 72%“, naveo je Bošković. Govoreći o načinu na koji su postupila preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo istakao je dva suprotna primjera: „13. Jul Plantaže je odbilo zahtjev za dostavljanje podataka uz obrazloženje da time štiti poslovnu tajnu. Na drugoj strani Elektroprivreda, kao takođe jedan od većih oglašivača, je sve podatke dostavila detaljno i ažurno“, dodao je Bošković.
Detaljne nalaze godišnjeg istraživanja za 2016. godinu, kroz koje su prikupljeni podaci o tome kojim su medijima, informativnim agencijama i servisima, marketinškim agencijama i produkcijskim kućama, uplaćena sredstva od strane organa javnog sektora, na osnovu ugovora o pružanju usluga, specijaliziranih usluga ili po drugim osnovima predstavila je Ana Nenezić, koordinatorka programa u CGO-u.
Ona je dalje pojasnila: “Iznos od 2.249.941,74 EUR utrošen je tako što je za štampane medije izdvojeno 402.812,35 EUR (17.9%), TV stanice 315.396,9 EUR (14%), radio stanice 99.768,48 EUR (4,4%), web portale 88.889,52 EUR (4%), informativne agencije i servise 210.376,91 EUR (9,3%) dok je za marketinške agencije i produkcijske kuće izdvojeno 1.088.726.72 EUR (48.4%). Za međunarodne i regionalne medije izdvojeno je 26.700,00 EUR (1,2%), a za agencije za istraživanje javnog mnjenja 17.270.86 EUR (0,7%).
Sa druge strane, najveći potrošači su javne ustanove i privredna društva u kojima država ili opštine imaju većinski vlasnički udio (u daljem tekstu javne ustanove i javna preduzeća) sa 998.715.75 EUR ili 44,3%, slijede ministarstva sa iznosom od 692.907.17 EUR ili 30,7%, zatim lokalne samouprave sa iznosom od 303.080.60 EUR ili 13,5%, organi uprave sa 221.560.49 EUR ili 9,9%, dok je Skupština Crne Gore izdvojila iznos od 17.900.00 EUR ili 0,8%.
Predstavljajući presjek po najvećim pojedinačnim korisnicima sredstava, u 2016. godini, navela je da prvih pet mjesta među onima ka čijim računima se slio novac ne razlikuje značajnije u odnosu na prethodne godine i da su to: agencija Fleka sa 247, 900.00 EUR, zatim dnevni list Pobjeda sa 243.894,6 EUR, RTCG 118.424,7 EUR, a slijedi agencija Prizma sa 107.926,3 EUR i informativni servis Arhimed sa 99.101.60 EUR.
Govoreći o strukturi raspodjele, Nenezić je ukazala da “Kada govorimo o štampanim medijima, i ove godine značajno ispred svih je je uplaćeno Pobjedi, što je procentualno 61% izdvojenog novca za štampane medije, dok je ostatak od raspodijeljen Danu, Dnevnim novinama i Vijestima, u značajnije manjim procentima. Od televizija, 41% nosi RTCG, dok su TV Vijesti dobile 11% novca iz javnih fondova, a PINK i PRVA TV 9, odnosno 6%.
Među radio stanicama, Anteni M je prohodovala 31.625,00 EUR ili 32%, radio Jadran 24.245,00 EUR ili 25%, a Skala radio 22.210,00 EUR ili 22% ukupnih sredstava, a daleko manje procente dijele ostale radio stanice. Ona je pojasnila da zbog ujednačene metodologije, u ovaj iznos nijesu uračunati iznosi izdvojeni kroz fond Agencije za elektronske medije za pomoć komercijalnim radio emiterima, kroz godišnje i programske grantove, kao ni sredstva iz Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, kroz finansiranje projekata. Ukoliko bi se uključila i predmetna sredstva, od pomenutih radio emitera Antena M bi značajno odskočila sa dodatnih 60.169.00 EUR, što bi u ukupnom predstavljalo 91.794,00 EUR. Značajne prihode iz ovih fondova, od tri prvoplasirana radio emitera imala je i radio Jadran, sa dodatnih 7.955,00 EUR. Kad je riječ o portalima, Portal Analitika prihodovao je 46% svih sredstava koje su organi javnog sektora uložili u portale, dok su svi ostali portali na listi imali uplate od strane Elektroprivrede i u značajnije manjim iznosima. Ovo upućuje da iako važe za veoma popularne, nijesu prepoznati kao važni u organima javnog sektora da bi u njih ulagali sredstva”.
Nenezić je navela da se identifikuju tendencije finansiranja u određene medije i predstavila uporedne nalaze za prethodne četiri godine, tokom kojih je od strane organa javnog sektora, za ove svrhe, izdvojeno 8.348.151,90 EUR. «Ova izdvajanja, po svom obimu i značaju sektora u koji se ulažu, zahtjevaju kontrolu i punu transparentnost, što u ovom trenutnku ne postoji», zaključila je ona.
Duško Vuković, novinar i jedan od autora izvještaja, ukazao je na jasan sistem koji je iznjedrilo ovo istraživanje. Kako je on ocijenio “Istraživanja koja godinama unazad spovodi CGO pokazala su da je Crna Gora ilustrativan primjer države u kojojoj finansiranje medija iz javnih fondova nije regulisano i da je riječ o aktivnosti koja je netransparentna i nekontrolisana. U toj neregulisanosti ipak ima sistema, u kome do novca iz javnih fondova lakše dolaze mediji čija je uređivačka politika sklonija protežiranju poteza vlasti i njenoj zaštiti od kritčkih uvida javnosti, nego kontroli vlasti. U tom sistemu se dešava da pojedini mediji ugovaraju plaćene kobajagi novinarske poslove sa javnim službama i lokalnim vlastima, krijući to i jedni i drugi od građana. Među medijima koje vlast pomaže novcem građana po pravilu nijesu oni koji se bave istraživačkim novinarstvom”.
Draško Đuranović, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Pobjeda, istakao je da je «neophodno da istraživanje CGO – a bude metodološki unaprijeđeno i ocijenio da ovako postavljeno daje lažnu sliku o izdvajanjima iz budžeta u medije». Prema njegovim riječima, korišćenje podataka, bez razvrstavanja po njihovim osnovama, predstavlja veliki problem istraživanja. „Nijesam saglasan ni da Vlada ništa nije uradila u vezi sa položajem medija. Kad nekome oprostite porez ili ga reprogramirate, dovodite nas koji plaćamo svoje obaveze u neravnopravan položaj“, napomenuo je Đuranović.
Smiljka Miličković, direktorka marketinga dnevnog lista Dan, ocijenila je da su kritički nastrojeni mediji diskriminisani. “Ministarstva nijesu nijedan cent usmjerila ka Danu. Nama nijesu drugi mediji krivi, već državne institucije koje su stvorili ambijent u kome su neki mediji nagrađeni, a neki kažnjeni“, poručila je ona.
Darko Šuković, glavni i odgovorni urednik Radio Antene M, zamjerio je CGO što tokom istraživanja kontaktira samo jednu stranu – državne organe. „Da ste kontaktirali nekog iz Antene M, rekli bi vam da je ovo novac i za radio i za portal. Mislim da je najjednostavnije da sljedeći put tražite analitičke kartice medija“, smatra on.
Marijana Bojanić, direktorka TV Vijesti apostrofirala je potrebu izradu strategije razvoja medija. „Naše medijsko tržište je uništeno zbog oglašivača i medija iz regiona. To je legitimno, dok god država dopušta iako to ne bi smjelo jer tako nemamo svi jednake šanse. Napominjem i da nemamo svi jednake startne osnove. Kad smo mi osnovani, nijesmo mogli da dobijemo nacionalnu frekvenciju, što je značilo da nema reklama“, pojasnila je ona.
Konferenciju je obilježila intenzivna i u nekim dijelovima žustra diskusija sa preko 20 intervencija od strane učesnika, koji su imali vrlo diversifikovane, čak konfrontirajuće stavove, ali i zajednički zaključak da je argumentovan dijalog bio potreban, kao i da sistem finansiranja medija mora da se uredi jer ovako postavljen drži sve medije u neodrživom stanju.
Konferencija, koja je okupila preko 50 učesnika, završna je faza u realizaciji istoimenog projekta koji CGO sprovodi uz podršku fondacije Hajnrih Bel, a realizuje se u okviru CGO potprograma Demokratizacija i evropeizacija. Cilj projekta je da doprinese podizanju svijesti o odgovornom trošenju novca iz Budžeta Crne Gore ukazivanjem na odnos koji javni sektor u Crnoj Gori ima prema medijima, kroz novčana izdvajanja na osnovu ugovorenih usluga.
Cjelokupan izvještaj je dostupan na: https://media.cgo-cce.org/2017/06/Jednake-sanse-za-sve-medije.pdf
Svetlana Pešić, saradnica na programima