Centar za građansko obrazovanje (CGO) povodom 10.decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava – ukazuje da crnogorske institucije moraju biti mnogo posvećenije promociji, zastupanju i zaštiti ljudskih prava svih građana i građanki.
Crna Gora je tokom 2013. ostvarila određene pozitivne pomake u oblasti ljudskih prava, a prije svega prava LGBT populacije. Naime, Vlada Crne Gore je usvojila Strategiju za unaprijeđenje kvaliteta života LGBT osoba do 2018. i obezbijedila je sigurno održavanje dvije Povorke ponosa – u Budvi i Podgorici. Ipak, nivo homofobije među građanima/kama je i dalje visok, nasilje i govor mržnje prema pojedincima iz LGBT zajednice se nastavljaju, a nadležne institucije su nedovoljno uradile na procesuiranju ovih krivična djela. Takođe, diskriminacija osoba sa invaliditetom i RAE populacije, naročito u pogledu ekonomskih i socijalnih prava, kao i nedovoljna zastupljenost žena u procesima donošenja odluka, ostaju problemi za koje država Crna Gora nema dovoljno sluha.
Dodatno, napadi na novinare su nastavljeni, kao i praksa neizvednih istraga ili neadekvatnog procesuiranja što, uz diskriminaciju medija koji kritički izvještavaju o radu Vlade od strane samih vladinih institucija, utiče na ograničenje slobode izražavanja.
Crna Gora na putu suočavanja sa prošlošću i osude ratnih zločina koji su se dogodili na ovim prostorima stoji u mjestu: zločini se relativiziraju, suđenja odlažu, zataškavaju počinioci. Ovo dovodi do dubokog razočarenja žrtava u pravosuđe. Podrška koju su najviše državne instance dale inicijativi za REKOM (Regionalnoj komisiji za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji) treba da prate i konkretne radnje u samoj državi, što za sada izostaje.
Postojanje političke diskriminacije je dobilo svoje mjesto u društvenom diskursu 2013, ali nadležni organi, prije svega tužilaštvo, još nijesu smogli snage da profesionalno procesuiraju slučajeve poput afere «Snimak». Takođe, Savjet za zaštitu od diskriminacije je upravo poslije otvaranja ovog pitanja od strane predstavnika civilnog sektora postao jedno hermetično tijelo čija se kompletna dalja svrsishodnost dovodi u pitanje.
CGO cijeni da je klima za uspostavljanje kulture ljudskih prava u Crnoj Gori u posljednjem periodu pogoršana i da se moraju uložiti veći napori od strane donosilaca odluka u promociji tolerantnijeg pristupa prema neistomišljenicima ili onima koji su po bilo kojem ličnom svojstvu drugačiji. U demokratskom društvu svi građani i građanke treba da imaju jednake šanse, da žive bez straha od mržnje, nasilja ili bilo kakvih negativnih posljedica samo zbog činjenice što su drugačiji. Minimum standarda u ostvarivanju ljudskih prava je nešto ispod čega se ne smije ići.
Međunarodni dan ljudskih prava se obilježava od 1950.godine, i to 10.decembra – na dan potpisivanja Univerzalne deklaracija o ljudskim pravima u Ujedinjenim nacijama.
Svetlana Pešić, saradnica na programima