Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja odluku Apelacionog suda Crne Gore u vezi sa “slučajem Morinj”, kojom je Crna Gora konačno dobila prvu pravosnažnu presudu kada je riječ o ratnim zločinima, ali i podsjeća da procesuiranje ratnih zločina teče nevoljno i isuviše sporo, uz još uvijek snažno političko opterećenje.
Odlukom Apelacionog suda, koja je objavljena 22.04.2014, potvrđena je presuda Višeg suda u Podgorici od 31. 07. 2013. u “slučaju Morinj”, a kojom su optuženi Ivo Gojnić, Špiro Lučić, Ivo Menzalin i Boro Gligić proglašeni krivim zbog krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u logoru Morinj 1992. Osuđenima još preostaje tzv. vanredni pravni lijek, tj. da na Vrhovnom sudu traže zaštitu zakonitosti. Poražavajuće je što je crnogorskom pravosuđu trebalo pune dvije decenije za donošenje jedne pravosnažne presude, koja čak i ne obuhvata nalagodavce. Za sedam godina koliko je trajao postupak u “slučaju Morinj”, CGO je mnogo puta upozorovao na neadekvatan pristup u njegovom procesuiranju, pozivao pravosudne organe na odgovornost i prema zakonu i profesiji, kao i prema žrtvama iz Morinja. Nedopustivo dugo trajanje ovog procesa je dovelo i do gubitka povjerenja u crnogorske pravosudne organe od strane žrtvava. Nikada niko u crnogorskom tužilaštvu nije odgovarao za konstrukciono loše optužnice u slučaju ratnih zločina, koje su značajno doprinijele tako dugim postupcima i kaznama koje su izrazito niske kada je riječ o ratnim zločinima. Na neusaglašenost rada crnogorskog pravosuđa u slučajevima ratnih zločinima sa međunarodnim humanitarnim pravom i sudskom praksom Međunarodnog krivičnog tribunal ukazala je sa zabrinutošću i Evropska komisija u svom posljednjem Izvještaju o napretku za Crnu Goru.
U logoru Morinj, koji je formirala Jugoslovenska narodna armija (JNA), od oktobra 1991. do avgusta 1992, bilo je zatvoreno i zlostavljano više od 160 Hrvata, među kojima veliki broj civila koji su dovođeni sa dubrovačkog ratišta. Krajem marta 2007, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) dostavilo je Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore dokazni materijal protiv više lica o zločinima počinjenim u Morinju. Optužnica je podignuta 15. avgusta 2008. a suđenje šestorici bivših pripadnika rezervnog sastava JNA Mladenu Govedarici, Zlatku Tarleu, Ivu Gojniću, Špiru Lučiću, Ivu Menzalinu i Boru Gligiću počelo 12. marta 2010. godine pred Višim sudom u Podgorici. Sud je 15. maja 2010. sve optužene proglasio krivim i osudio na ukupno 16 godina i 6 mjeseci zatvora. Apelacioni sud je u novembru 2010. postupak vratio na ponovno suđenje, a ukinut je dio presude u kojem je Viši sud utvrdio odgovornost dvojice prvooptuženih (Govedarice i Tarlea) za izdavanje naredbi da se zarobljenici fizički zlostavljaju. U ponovljenom postupku, Viši sud je u januaru 2012. Govedaricu i Tarlea oslobodio optužbi, a ukupna zatvorska kazna za četvoricu osuđenih bila je 12 godina. Apelacioni sud je 6. jula 2012. ukinuo presudu četvorici optuženih i potvrdio odluku kojom su Govedarica i Tarle oslobođeni krivice, nakon čega je predmet vraćen na ponovno suđenje, koje je nastavljeno 14. marta 2013. Tarle je dodatno dobio i 60, 000 EUR obeštećenja zbog pretpljenih duševnih bolova, patnje i povrede časti i ugleda.
CGO apeluje na državne organe da efikasnije rade na rasvjetljavanju sudbine svih stradalih tokom ratova devedestih godina, kao i da odlučnije i blagovremeno djeluju prilikom utvrđivanjua odgovornosti za kršenje ljudskih prava u prošlosti. CGO će nastaviti da sprovodi aktivnosti sa ciljem uspostavljanja tranzicione pravde kao jedinom putu ka obezbjeđivanju trajnog mira i stabilne budućnosti u Crnoj Gori i regionu, ali cijeni da se moraju uložiti veći napori od strane donosioca odluka, posebno pravosudnih organa čiji će ishodi pružiti adekvatnu satisfakciju žrtvama i samim društvima.
Tamara Milaš, saradnica na programima