Centar za građansko obrazovanje (CGO) smatra da je Ustavni sud Crne Gore prekršio Zakon o Ustavnom sudu jer nije nastavio sa postupkom u odlučivanju po Inicijativi CGO-a za ocjenu ustavnosti Zakona o prekršajima. Ustavni sud je Vladi Crne Gore, kao donosiocu tog Zakona, pružio više nego dovoljan rok do sada – 22 mjeseca od podnošenja Inicijative – u kojem je Vlada mogla da otkloni osporavane neustavnosti i nezakonitosti.
Činjenica da Vlada u ostavljenom roku nije preduzela nijednu radnju po pitanju osporavanih odredbi Zakona o prekršajima, obavezivala je Ustavni sud shodno Zakonu o Ustavnom sudu da hitno postupa. Ustavni sud mora da poštuje važeće zakone do donošenja novih, a dužan je i da odlučuje o njihovoj ustavnosti i zakonitosti, kada za to postoje legitimni razlozi osporavanosti. Ovo se naročito kada su u pitanju odredbe koje idu na štetu osnovnih ljudskih prava i sloboda građana i građanki, shodno čl. 50 Poslovnika o radu Ustavnog suda. Stoga je CGO Inicijativa morala biti uzeta u prioritetno razmatranje.
Dodatno, prava građana i građanki Crne Gore drastično se krše ovakvim “ćutanjem” Ustavnog suda, pa stoga ne treba da čude ocjene javnosti o ozbiljnim sumnjama u neprimjerene političke uticaje na rad Ustavnog suda.
Podsjećanja radi, u protekle tri godine tzv. “prelaznog” roka, prema podacima iz Registra novčanih kazni, koji generiše pravosnažne sudske odluke po licima, za čak 439 lica izrečena je kazna zatvora i sve te kazne su pravosnažne. Ove zatvorske kazne, koje su inače najoštrije sankcije u našem pravnom sistemu, nijesu donešene pred zakonom ustanovljenim sudom – već pred izvršnim organom vlasti! Time što su izvršna, a ne sudska vlast (znači bez odluke suda), poslale u zatvor 439 lica ugroženo je jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na slobodu, jer ova lica nijesu imala nezavisno i nepristrasnos suđenje, čime je grubo prekršen i Ustav Crne Gore. Posljedice su nepopravljive, jer ukoliko Ustavni sud osporene odredbe o imenovanju sudija proglasi neustavnim za ona lica koja se nalaze u zatvoru ili psihijatrijskoj ustanovi, ili su već boravila po izrečenoj sankciji/mjeri u ovim ustanovama, neće se moći izvršiti povraćaj u pređašnje stanje s aspekta vremena lišenja slobode ovih lica. No, iako je CGO ovo sve naveo u svojoj inicijativi još 2012. i kasnijim urgencijama odnosno prijedlozima za prioritetno odlučivanje u skladu sa članom 50 Poslovnika Ustavnog suda Crne Gore, Ustavni sud do danas ignoriše ovo pitanje od nespornog javnog interesa, a za činjenicu da je 439 lica u Crnoj Gori poslato na neustavan način u zatvor još niko nije odgovarao.
Ustavni sud treba da sudi po Ustavu a ne da prati instrukcije Vlade, jer je jasno da u ovom slučaju Vlada direktno krši prava sopstvenih građana i građanki a Ustavni sud to nijemo posmatra umjesto da ih zaštiti. Šteta je već nepravljena, a daljim nepostupanjem Ustavnog suda se opravdano otvara pitanje: za čije interese radi Ustavni sud?
CGO zahtijeva od Ustavnog suda da ispoštuje Zakon o Ustavnom sudu i nastavi sa postupkom odlučivanja po CGO Inicijativi u kojem će odlučiti da li su osporavane odredbe Zakona o prekršajima ustavne ili ne.
Snežana Kaluđerović, koordinatorka programa