Centar za građansko obrazovanje (CGO) danas je, u okviru projekta “NE diskriminaciji-DA različitostima“, predstavio nalaze istraživanja stavova javnog mnjenja o LGBT osobama.
Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u, je otvarajući prezentaciju navela da su nalazi istraživanja bili prijatno iznenađenje, dodajući „Mi cijenimo da se u njima oslikava na neki način i dosadašnji učinak organizacija civilnog društva, a prije svih, naravno, nevladinih ogranizacija koje okupljaju LGBT osobe i fokusiraju se na ovu problematiku.“
Željka Ćetković, koordinatorka projekta, objasnila da je istraživanje je sprovedeno od 06. do 08. februara 2019, na dvoetapnom slučajnom reprezentativnom stratifikovanom uzorku od 1013 ispitanika punoljetne populacije iz 17 crnogorskih opština, i to putem telefonske ankete. „Prema rezultatima istraživanja, načelno se uočava pozitivniji stav u odnosu na LGBT osobe, ali generalno i veća tolerancija nego u prethodnom istraživanju“, ocijenila je Ćetković.
Ćetković je dalje navela da ostaju podijeljeni stavovi među crnogorskim građanima kada je u pitanju poštovanje prava LGBT osoba, ali da raste udio onih koji vjeruju da je priča o LGBT osobama prenaglašena, jer se radi o normalnoj pojavi. Upoređujući podatke sa ranijim istraživanjem CGO-a na ovu temu iz 2016.godine, ona je naglasila da se u ovom segmentu bilježi značajan rast tolerancije.
„Interesantno je da imamo značajan rast u pozitivnom odnosu prema prisustvu naučnog diskursau javnosti o temama i problemima vezanim za LGBT osobe, odnosno da danas polovina ispitanika to smatra poželjnim u odnosu na 2016.godinu kada je to bilo nešto manje od petine. Ovo prati i ogromnu promjenu u otvorenosti građana da njihova djeca prisustvuju naučnim predavanjima o LGBT osobama, odnosno 73% u odnosu na 45% u ranijem istraživanju.Takođe, primjećuje se i pozitivan trend u prihvatanju stručnjaka LGBT orjentacije. Na primjer, uhipotetičkoj situaciji u kojoj se od ispitanika traži da izaberu vrhunskog hirurga koji je homoseksualac ili onog koji nije ni upola tako dobar ali je strejt, porodični čovjek danas čak 76% ili tri četvrtine ispitanika je odgovorilo da bi se odlučilo za vrhunskog hirurga bez obzira na njegovu seksualnu orjentaciju. Podsjetila bih da je 2016.godine takav, pozitivan stav imalo manje od tri petine ispitanika“, kazala je ona.
Ćetković je ukazala da najveće rezerve postoje još uvijek prema najbližima, jer bi svega nešto malo više od petine građana (27%) bilo spremno da podrži odmah i u potpunosti svoje dijete kada sazna za njegovu ili njenu drugačiju seksualnu orijentaciju.
„Jedno pitanje koje, vjerujem, govori puno o stavu prema primjeni prava LGBT osoba jeste prihvatanje da i LGBT osobe u javnosti mogu izražati svoje emocije. Zanimljivo je da podrška građana po tom pitanju opala u odnosu na 2016. godinu kada je taj procenat iznosio 70% a sada je tek za polovinu građana u redu da se LGBT osobe u javnosti grle, ljube, iskazuju nježnosti“, navela je Ćetković.
Na drugoj strani, ohrabruje da se kroz niz stavova registruje veći stepen tolerancije na prava LGBT osoba. „Danas je značajno manji broj onih koji opravdavaju verbalno i fizičko nasilje nad LGBT osobama, a raste razumijevanje i otvorenost za podršku LGBT osobama. Takođe, i političke partije mogu biti proaktivnije u zastupanju LGBT prava jer nalazi pokazuju da bi im to sada donosilo manje negativnih poena nego ranije,“ rekla je Ćetković.
Istraživanje je pokazalo da se za natpolovičnu većinu (57%) ništa ne bi promijenilo u pogledu na neku od političkih ličnosti kada bi saznali da je LGBT orjentacije, a što je značajna promjena u odnosu na 2016.godinu kada je ovaj procent bio dramatično manji – svega 33%. Sličan stepen tolerancije se registruje i za situaciju uključivanja LGBT prava u program političke stranke jer64% ispitanika navodi da bi i dalje glasali za političku stranku koja bi odlučila da u svoj program uvrstiti prava LGBT osoba, što je rast za skoro petinu od 2016.godine.
„Sada aktuelno pitanje – Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola– i za nas moram reći pozitivno iznenađenje imajući u vidu brojne ranije otpore da se ova oblast zakonski reguliše. Pozitivan stav danas prema tom zakonskom tekstu, koji je u skupštinskoj proceduri, je 55% naspram manje od petine odnosno 18% u prethodnom istraživanju iz 2016.godine“, naglasila je Ćetković.
Sve više građana vjeruje i da se Parada ponosaorganizuje sa ciljem ukazivanja na diskriminaciju LGBT osoba odnosno danas je to preko polovine – 53%,a bilo je svega 36% u 2016. Kada je u pitanju izvještavanje medija o Paradi ponosa, četiri od deset građana smatraju da mediji izvještavaju neutralno dok četvrtina vjeruje da mediji ne bi ni trebalo da informišu o tome.
Ćetković je navelada je veoma je važno da „danas imamo snažnu većinu, čak 81% onih koji navodi da bi u slučaju da svjedoče nasilju nad LGBT osobom pokušali da pomognu cijeneći da niko ne treba da trpi nasilje zbog neke različitosti“.
„Dakle, stav prema LGBT osobama u Crnoj Gori definitivno doživljava značajne promjene u pozitivnom smislu što daje vjetar u leđa svima nama koji se borimo za ostvarivanje prava svih osoba bez obzira na seksualnu i rodnu orjentaciju. Ovo istraživanje može biti i najava nove zrelosti crnogorskog društva kad je u pitanju tolerancija i prihvatanje, i mi u Centru za građansko obrazovanje se nadamo da će stavovi pokazani u istraživanju zaživjeti i u praksi i na svakodnevnoj osnovi“, zaključila je Ćetković.
Istraživanje je ukazalo i da građani kao najodgovornije za borbu protiv homofobije izdvajaju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, obrazovne institucije i nevladine organizacije.
Blanka Radošević Marović, generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, ocijenila je da ovaj projekat ukazuje na prve iskorake u procesu novog načina finansiranja NVO sektora i modalitete saradnje u sprovođenju strategija koja se odnose na poboljšanju položaja LGBT osoba.
“Nalazi istraživanja, čija je metodologija odlična, su veoma značajni i predstavljaju polaznu tačku, ali i smjernice, u kreiranju i sprovođenju politike kroz strategije i projekte koji su suštinski usmjereni ka unaprijeđenju prava LGBT osoba čemu je Ministarstvo posvećeno u punoj mjeri,“ kazala je Radošević Marović.
“Relativno pozitivni stavovi javnog mnjenja u odnosu na LGBT osobe, predstavljaju za nas dodatno ohrabrenje, ali i potvrdu da je strategija za zaštitu LGBT osoba urodila plodom. Treba da nastavimo dalje kroz implementaciju nove petogodišnje Strategije, ali usvajanje i implementaciju predloga Zakona koji je u proceduri, a za koji se nadam da će biti brzo usvojen, ” ocijenila je ona.
U osvrtu na predstojeće izazove Radošević Marović je navela da “prihvatanje LGBT osoba u društvu, a posebno u radnom okruženju, predstavlja preduslov za adekvatnu primjenu Zakona o istopolnom partnerstvu”.
Cilj projekta NE diskriminaciji – DA različitosti! je unaprjeđenje ljudskih prava LGBT osoba i suzbijanje diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije ili rodnog identiteta, smanjivanje homofobije i transfobije u društvu, promocija kulture tolerancije i inkluzije LGBT osoba i poboljšanje svih uslova i kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori. Projekat je podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava Vlade Crne Gore. Stručni dio istraživanja uradila je agencija Ipsos Strategic Marketing.
Liridon Vulaj, asistent na programima