Evropska perspektiva zapadnog Balkana je u magli. Magla se spustila na oba kraja puta – Evropa se suočila sa zamorom proširenja i sa podozrenjem gleda ka preostalim državama kojima je obećano članstvo. Mađarski i poljski bauk autoritarnosti, populizma i netrpeljivog konzervativizma se nadvio i nad Balkanom. Ako su centralni Evropljani ovakvi, šta tek možemo očekivati… »
Kolumne
After Politics
Crna Gora je sredina između haotičnog i zatvorenog. Većina stanovništva egzistira na ivici siromaštva, politika je dominantna preokupacija, a kultura se smatra nečim izlišnim. Kroz vrijeme smo terorisani politikom, političarima, a trenutno i crkvom. Viđeni očima stranaca, i dalje smo ozračeni Jugoslavijom, tako da više nikome nije jasno ni kako se zovemo… Ima i određene šizofrenosti u količini… »
Zlatno doba za fašiste
Kad je legendarni film Luisa Bunjuela »Zlatno doba« počeo da se prikazuje u pariskom bioskopu Panteon, a zatim još šest dana u prepunoj sali Studija 28, tadašnji intelektualni krem Pariza kao i većina građana ćutali su sa nerezumevanjem i neodobravanjem, još nespremni da prihvate ultimativnu slobodu nadrealista. Desničarska štampa se, logično, obrušila na film, a… »
„Srpski svet“ kao antievropski projekat
Od početka 19. veka do 2021. godine traje razdoblje stvaranja srpske države, a paralelno sa tim traju i teorijske rasprave o njenom društvenom i političkom uređenju. Dilema o tome kako definisati nacionalni interes kreće od stvaranja moderne Srbije tačnije odmah nakon Prvog srpskog ustanka (1804. godine). Ta dilema je već na samom početku politički podelila… »
Kako do promena?
Uspešnu strategiju promena čini moć definisanja uverljive i socijalno “zavodljive” platforme za promene, na koju se naslanja umeće kreiranja široke mobilizacije i podrške promenama. Nju nose kredibilni akteri sa energijom, znanjem, integritetom i poverenjem. Gotovo ništa od toga, u regionu ponovo potopljenom u identitetske, nacionalne podele i geostrateške igre koje vuku unazad i bude stare… »
Evropa koja se udaljava
“Jedna civilizacija pokazuje se plodnom ako je kadra da podstakne druge da se na nju ugledaju: ako prestane da ih zasjenjuje, ona se svodi na skup ostataka i razvalina.” – Emil Sioran Ideja o jedinstvenoj Evropi neodvojiva je od ideje o miru. U svom slavnom istoriografskom djelu, period bez većih unutrašnjih sukoba na ogromnoj teritoriji… »
U kojoj godini živimo?
Možda bi adekvatniji naslov bio „u kojem dobu živimo“? I ovdje se ne misli na životnu dob, već na istorijsko doba, odnosno na prepoznatljiv period postojanja društva. Interesantno, koncept istorijskog doba se standardno odnosi na period tehnološkog ili društvenog razvoja. Dok Evropa proživljava doba uspona, napretka i razvoja, region i Crna Gora to ne rade,… »
Aktivističke prakse ANIME u Crnoj Gori – legitimitet i legat
Praveći mapu antiratnog, mirovnog i feminističkog otpora u Crnoj Gori, od 90ih godina do danas, ne smije se zaobići ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor. Djelujući kroz različite aktivističke forme građanskog otpora ratu, kriminalnoj tranziciji, nepravdi, korupciji, patrijarhatu, paralelnim centrima moći, političkoj zloupotrebi privatnog i javnog, ANIMA komunicira sa javnošću u namjeri… »
Bez civilnog društva nema Evrope
Crna Gora se kroz istoriju ponosila ratnim uspjesima, vjekovnom slobodom na porobljenom Balkanu, borbom proziv fašizma i 13. julom… Ali u miru, na prostoru bivše Jugoslavije, pokornijih građana i građanki od njenih nije bilo. Poslije 1948. godine i stradanja na Golom otoku, gotovo da je zamro otpor u ovoj najmanjoj jugoslovenskoj republici. Zaobišlo je nemirno… »
Antiratni pokret u Crnoj Gori 1991/1992
Dvije godine nakon AB revolucije i dolaska „mladih i lijepih“ na čelo Crne Gore, dotadašnji sistem se okrenuo za 180 stepeni. Što se 1988.godine činilo nemogućim, to se desilo brzinom kojom je svijet ostao šokiran. Pao je Berlinski zid i sa njim gvozdena zavjesa. Širom nekadašnjeg Varšavskog pakta održavaju se višepartijski izbori. Litvanija je, u… »