Poslednja komemoracija na Mamuli u originalnom stanju

Centar za građansko obrazovanje (CGO) će sjutra, 16.septembra 2017, položiti cvijeće i odati pomen nastradalima koji su bili zatočeni u logoru Mamula, tokom II svjetskog rata. CGO poziva sve zainteresovane da prisustvuju komemoraciji i odaju počast svirepo mučenim antifašistima, ratnim zarobljenicima i civilima iz Crne Gore, koju organizuje Organizacija boraca NOR-a 1941-1945 Herceg Novi i obezbijeđuje besplatan trajektni prevoz iz luke Zelenika (u 9h00) i sa Rosa (u 9h15).

CGO naglašava da će ovo biti i posljednja komemoracija na Mamuli u originalnom stanju. Naime, već tokom ovog mjeseca se očekuje početak radova u okviru Oraskomovog projekta izgradnje luksuznog hotelskog kompleksa na ovom lokalitetu stradanja, a koji će biti usmjeren ka elitnom turizmu a ne doprinosu izgradnji kulture sjećanja i poštovanja žrtava. Podsjećamo da su u februaru 2015. Vlada Crne Gore i Oraskom potpisali ugovor o zakupu ostrva Lastavica i tvrđave Mamula na 49 godina, po cijeni od 1,5 EUR po m2, a za morski ekvatorij ostrva za 90 centi po m2. Investicioni projekat je vrijedan 15 miliona eura. Taj Vladin prijedlog prvobitno nije prošao skupštinsku proceduru krajem jula 2015, jer su protiv bili poslanici opozicije i SDP, koji je tada bio dio vladajuće koalicije. No, prijedlog se ponovo našao u Skupštini u decembru 2015. kada su presudnu većinu vladajućem DPS-u, manjinskim partijama i Liberalnoj partiji, dali bivši poslanici SDP-a Damir Šehović i Mićo Orlandić i poslanici Pozitivne Crne Gore Darko Pajović, Azra Jasavić i Goran Tuponja.

cgo-cce-mamula-najava

CGO se zalagao da se na Mamuli osnuje Memorijalni centar, kako bi ovaj lokalitet postao dio obrazovnog sistema i posebne ponude obrazovnog turizma. Time bi se podsticao razvoj kulture ljudskih prava u Crnoj Gori, ali i omogućilo turistima iz drugih država da uče o istoriji i antifašističkoj borbi stanovnika ovog područja.

Na žalost, Vlada se opredijelila da ignoriše žrtve represije demonstrirajući da u najvišim političkim strukturama nema svijesti o značaju zaštite istorijski važnih lokaliteta, čak ni kada su isti i simbol stradanja i antifašističke borbe naših građana i građanki. Među njima i danas ima preživjelih koji mogu posvjedočiti o torturi kroz koju su prošli na mjestu koje treba da se pretvori u luksuzni i zabavni prostor. Ovakav odnos vlasti prema tekovinama antifašizna nije odlika zrelog društva niti njegovog humaniteta, pa samim tim ni funkcionalne vladavine prava koja je važna i za sigurnost stranih ulaganja.

Tvrđava na ostrvu Lastavica, poznatijem kao Mamula sagrađena je u XIX vijeku, a logor je rasformiran nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943, prije 74 godine. U njemu su zatvarani antifašisti, ratni zarobljenici kao i civili iz Crne Gore, istočne Hercegovine i Hrvatske, uglavnom iz južne Dalmacije. Prva na Mamuli zatočena bila je grupa od 56 žena i djece iz Gornjeg Morinja, čije je selo 20. marta 1942. godine zapaljeno a mnogi njegovi mještani pobijeni. I mještane Pobora, iznad Budve, odakle je na Mamulu dovedeno 104 žena, djece i staraca, zadesila je slična sudbina.

cgo-cce-logor-mamula-2015-10_sajt (1)

Ivo Marković iz Pobora kod Budve, koji je na Mamuli bio zatvoren sa braćom, sestrom i njenom djecom, u razgovoru za CGO podijelio je svoje iskustvo uslova u kojima su gladovali, bolovali i umirali civilni zatvorenici. “Uslovi u logoru su bili očajni… U one male katakombe bilo je po trideset ljudi. Ležali smo kao sardele, onakon poređani na onim ledenim, kamenim pločama, po nekoliko porodica. Bili smo veoma brojčani, iako dosta sitne žene i djeca, izmučeni od gladi… Na zatvoru nije bilo prozora, nego neke rešetke, pa kad udari jugo sa malo vjetra ubacivalo je kišu unutra. Bila je velika voda i vlaga je bila užasna. Imali smo jedan WC, pa se odilo tamo, a vode nije bilo u taj WC nije se ni pralo, samo ponekad onom kantom…. Higijenu nismo mogli da održavamo, nije bilo kupališta, pojavile su se bile vaške, a i tifus…”

U znak poštovanja prema ovom mjestu i stradalima, priču o logoru Mamula CGO je predstavio na nedavno održanom 23. Sarajevo Film Festivalu (SFF), na panelu u okviru Sajma istinitih priča (True Stories Market), kao potencijalni materijal koji bi moglo ovjekovječiti neko filmsko ostvarenje.

Posjetu ostrvu Mamula i samu komemoraciju, tradicionalno organizuje Organizacija boraca NOR-a 1941-1945 Herceg Novi. Delegacija CGO-a će, kao i ranijih godina prisustvovati na komemoraciji.

Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u