Vlada da što prije adresira goruća pitanja ambijenta za rad NVO sektora

Vlada nije ispunila očekivanja u odnosu na NVO, a posebno je zabrinjavajuće što se ne vidi ni tendencija razumijevanja uloge NVO i potrebe da se radi na održivosti NVO, posebno u finansijskom aspektu, zaključeno je, između ostalog, danas u drugom dijelu diskusionog foruma „OCD i vlast – kojim putem do saradnje i izgradnji otvorenog društva?“, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa partnerima, i uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija. Vlada da što prije adresira goruća pitanja ambijenta za rad NVO sektora

Marko Mrdak, iz Kancelarija za evropske integracije Vlade Crne Gore, istakao je da bez sinegrije organizacija civilnog društa (OCD) i državne uprave nije moguće očekivati reformu javne uprave i demokratizaciju društva na šta upućuju i brojni međunarodni izvještaji. „Koliko je važno djelovanje OCD potvrđuje činjenica da je u prvom ugovornom odnosu EU i Crne Gore naglašeno da će se raditi na političkoj, ekonomskoj i institucionalnoj stabilizaciji regiona kroz jačanje civilnog društva i demokratizaciju“, istakao je on. Mrdak je podsjetio da je Crna Gora prva država koja je uključila OCD u pregovarački proces, kao i da je taj broj učesnika u pregovaračkoj strukturi bio između 20 i 30%, ocjenjujući da su time otvarena vrata za sveobuhvatni dijalog.  „U samom procesu pripreme javnih politika, stavovi stučne javnosti i civilnog društva moraju biti uključeniji. Kancelarija za evropske integracije pokušava da utiče da se ne dozvoli procedura donošenja odluka bez javne rasprave. To, svakako, nije dovoljno ali je jasan korak za poboljšanje“, kazao je Mrdak. Takođe, on je govorio o djelovanju radnih grupa kao dobrom mehanizmu za praćenje pregovaračkog procesa i davanja Crnoj Gori smjernica za unaprjedjenje tog procesa.

Vlada da što prije adresira goruća pitanja ambijenta za rad NVO sektora

Haris Malagić, sekretar Sekretarijata za lokalnu samoupravu opština Bijelo Polje, navodi tu opštinu kao pozitivan primjer stvaranja ambijenta za učešće građana i organizacija civilnog društva u donošenju javnih odluka, javnim poslovima, kao i kreiranju javnih politika na teritoriji naše opštine, a što potvrđuje i nagrada CGO-a za najtransparentniju opštinu u 2019. godinu. On je naglasio značaj informisanja, konsultacija, dijaloga i partnerstva u stvaranju povoljnog ambijenta u zajednici.  Pitanje transparentnosti je apostrofirao, takođe, kao jedno od osnovnih načela u funkcionisanju OCD.  „Zvanična internet prezentacija Opštine Bijelo Polje samo u 2020. god premašila je broj posjetilaca od 650 hiljada, a sa novim interfejsom dobila je i novi sadržaj, čime ova internet prezentacija zauzima veoma važno mjesto u informisanju građana. Dodatno, prva smo opština na sjeveru koja ima elektronsku komunikaciju za prijavljivanje komunalnih problema sa građanima, odnosno tzv. sistem 48, putem kojeg građani dobijaju odgovor u roku od 48h“, istakao je Malagić.

Vlada da što prije adresira goruća pitanja ambijenta za rad NVO sektora

Vuk Iković, izvršni direktor Crnogorskog društva ekologa, mišljenja je da mehanizmi za djelovanje i zaštitu NVO postoje, ali da se oni suštinski ne primjenjuju. „Kada je u pitanju životna sredina, NVO su uključene koliko i ostali sektori, a kako bi rad institucija učinile efikasnijim i omogućile jednostavniju saradnju institucija i građana. Na žalost, od formiranja nove Vlade imamo dodatne stege, što je suprotno od pravog cilja – a to je da NVO koja kritikuju i ukazuju na greške vlasti zbog toga ne trpe posljedice i da im se pruža podstrek i pomoć u napredovanju“, kazao je Iković. Govoreći o poziciji mjesnih zajednica, Iković ističe njihovu „zarobljenost“. „Ne sjećam se organizovane pobune od strane lokalnih uprava. Upravo je „zarobljenost“ mjesnih zajdnica dovela do formiranja velikog broja NVO. Građani pokušavaju preskočiti brojne stepenice i odlaze direktno kod predsjednika opštine ili NVO, što je vid centralizacije na djelu na lokalnom nivou’’, kazao je on.

Mirzat Luboder, izvršni direktor NVO KARIKA iz Rožaja, istakao je da OCD u Rožajama funkcioniše individualno i bez sinergije, ali i da lokalnu upravu karakteriše netransparentnost. „Učešće građana u političkom životu lokalne zajednice važan je aspekt razvoja demokratije kao mehanizam efikasnog vanjskog nadzora rada vlasti, ali i način za kreiranje javnih politika bliskih stvarnim potrebama građana“, kazao je Luboder. On dodaje da je učešće građana mogući odgovor za problem „demokratskog deficita“ i da je, u tom smislu, participacija posebno pogodna za lokalni nivo vlasti jer se time proces donošenja odluka približava građanima, za šta su neophodni preduslovi povjerenje građana u upravu i postojanje snažnog civilnog sektora. „Ali, da bi uopšte moglo doći do učešća, neophodno je da građani raspolažu relevantnim informacijama o zbivanjima u zajednici i mehanizmima učešća. Tu su važni i mediji“, pojasnio je Luboder.

Vlada da što prije adresira goruća pitanja ambijenta za rad NVO sektora

Milena Vuković Sekulović, zamjenica generalnog sekretara Skupštine Crne Gore, navela je da se komunikacija Skupštine sa nevladinim sektorom odvija na dva nivoa – sa poslanicima kroz rad odbora, u skladu sa članom 67 Poslovnika, pa je tako tokom 2021.godine oko 70 predstavnika civilnog sektora  učestvovalo na sjednicama radnih tijela, ali i kroz saradnju sa službom Skupštine. „Sa civilnim sektorom smo radili veliki broj projekata, kao što je mjesečni bilten „Otvoreni parlament“ i edukativni program „Demokratske radionice“ koji samostalno sprovodimo zadnjih šest godina, a ranije u saradnji sa nevladinim sektorom. Dječiji parlament je, takođe, primjer uspješne saradnje koju smo sprovodili, ali i dalje sprovodimo sa nevladinim sektorom“, navodi Vuković Sekulović. Komentarišući procedure učešća javnosti, ona je pojasnila da Poslovnik predviđa učešće predstavnika civilnog sektora u radu odbora, na poziv ili sopstvenu inicijativu uz saglasnost predsjednika odbora, ali i izrazila očekivanja da će ovaj dio uskoro biti regulisan zakonom. „U transparentnosti rada Skupštine bilježi se veliki pomak. Na primjer, u posljednje vrijeme se sjednice radnih tijela objavljuju na YouTube kanalu. Uniformisali smo predstavke i peticije koje se podnose Skupstini. Takođe, po ocjeni CDT-a smo prvi parlament u regionu po stepenu transparentnosti. Ažurno odgovaramo na sve zahtjeve za slobodan pristup informacijama“, informisala je ona.

Vlada da što prije adresira goruća pitanja ambijenta za rad NVO sektora

Goran Đurović, direktor Media centra, procjenjuje da je, na žalost, NVO sektor nažalost bio i ostao percipiran od strane vlasti kao trošak koji ne doprinosi, kao i da od strane nove Vlada nema organizovane komunikacije i razumijevanja, pa ni prilikom procesa izrade novog strateškog dokumenta. „Vlada Crne Gore ne shvata da NVO treba da obavi ulogu koju oni ne mogu, i to u svim oni sektori gdje je potrebno pružiti dodatne servise, na primjer podrška osobama sa invaliditetom, informisanje, edukacija i razvoj, itd. a kojima se zadovoljavaju potrebe svih građana“, kazao je on. On je naveo, kao ilustrativan primjer, fiskalnu strategiju koja predviđa procenat minimalnog finansiranja projekata i programa, dok je u budžetu za 2022. godinu predviđena svega polovina od zakonom predviđenih sredstava za NVO. „Očekujem da će ministarka da se izbori za poštovanje zakona za koji je odgovorna, ali i da će snositi odgovornost ukoliko se to ne postigne“, decidan je on. On navodi da je nerazumijevanje uloge civilnog društva konstanta u posljednjih 20 godina. „Potrebno je mijenjati percepciju nevladinog sektora i razmatrati mogućnosti kvalitetne saradnje koja dovodi do poboljšanja kvaliteta života građana. Dok god pristup Vlade bude da kroz strateške dokumente ne prepoznaje mogućnost uključivanja nevladinog sektora, nama će trebati neki zaštitni mehanizam kako bi nevladin sektor opstajao uz druge podrške“, zaključio je Đurović.

Vlada da što prije adresira goruća pitanja ambijenta za rad NVO sektora

Govoreći o dosadašnjem radu Vlade, Danijel Kalezić, izvršni direktor NVO Queer Montenegro, pojasnio je da su izlazili prema Vladi sa realnim zahjtevima a dobijali stalna izbjegavanja rješavanja problema uz izgovor da je potrebno više vremena. „Naš monitoring pokazuje da pomaka nema. Nije bilo reakcija Vlade, pa ni od Skupštine, na brojne inicijative koje su dolazile od strane civilnog sektora“, kazao je Kalezić. On je istakao da su kapaciteti nevladinog sektora na raspolaganje svim institucijama, ali i da se „stvari pomiču tek kad se agresivnije uvode određena pitanja u javni diskurs, jer nema političke volje za stvarne promjene. Zato mi direktno prozivamo i direktno ukazujemo na probleme i nepostupanje“. U osvrtu na Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, čija primjena je krenula sredinom jula ove godine, pojašnjava da 26 zakona nije usklađeno sa tim zakonom, a paralelno se pokušava postaviti pitanje opravdanosti usvajanja tog zakona od strane onih koji treba da rade na njegovom sprovođenju. „Mali pomaci su napravljeni – uspjeli smo kod Vlade da iniciramo to da se naprave izmjene i dopune dva zakona,  a dobili smo i odgovor da se dodatno radi na pet zakona. Mi sada imamo i Skupštinu koja mora sve to na kraju da izglasa, a tu znamo kakvo je stanje i koliko je to uslovljeno političkim prilikama. Zabrinuti smo i jer nadležni Odbor za ljudska prava i slobode vodi poslanik koji je vrlo bio vokalan u odnosu na blokiranje naših ljudskih prava“, zaključio je Kalezić.

Vlada da što prije adresira goruća pitanja ambijenta za rad NVO sektora

Cilj foruma je da doprinese osnaživanju dijaloga institucija i civilnog društva, razmjeni mišljenja i otvaranju prostora za konstruktivnu saradnju radi unaprjeđenja okruženja za djelovanje i razvoj civilnog sektora. To je jedna od aktivnosti projekta „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – MBASE“, koji sprovodi CGO u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mrežom, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija i Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore. Projekat ima finansijsku podršku EU i kofinansiranje Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

Poštujući ograničenja mjera uslijed pandemije, forum je okupio oko 50 predstavnika/ca institucija, lokalnih samouprava, NVO, medija i političkih partija.

Maja Marinović, saradnica na programima