Urbanizam na lokalnom nivou u Crnoj Gori – rizici za pojavu korupcije

Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa Institutom alternativa (IA), NVO Bonum i NVO NADA organizovao je 29. novembra panel diskusiju na temu Urbanizam na lokalnom nivou u Crnoj Gori – rizici za pojavu korupcije u Podgorici, u okviru projekta Korupcija na lokalnom nivou – nulta tolerancija!

Panel diskusija je započela uvodnim izlaganjem Daliborke ULJAREVIĆ, izvršne direktorke CGO-a, nakon kojeg su uslijedila stručna izlaganja u okviru sesije “Urbanizam na lokalnom nivou u Crnoj Gori – rizici za pojavu korupcije kroz proces izrade, donošenja i realizacije lokalnih planskih dokumenata” na kojoj su govorili prof. dr Jelisava KALEZIĆ, poslanica Demokratskog fronta, Borislav VUKIĆEVIĆ, arhitekta i kolumnista «Vijesti» i Mirko BOŠKOVIĆ, novinar Radio Televizije Crne Gore (RTCG).

Daliborka Uljarević je ocjenila da “prostor dijeli sudbinu društva u smislu devastacije”, a da je “Budvanizacija postala sinonim haosa u prostoru.” Takođe, ona je ukazala da su se “manipulacije u početku sprovodile uz direktno kršenje zakona, dok se danas sve češće korupcija ugrađuje u same planove, čime postaje najopasnija, ozakonjena korupcija”. Uljarević je izrazila zabrinutost što lokalni planovi za borbu protiv korupcije ne prepoznaju urbanizam kao zonu rizika za pojavu i razvoj korupcije, kao i što su lokalne vlasti nespremne da govore o ovom problemu. “Korupcija ostavlja razorne posljedice, a ako uz to ne postoji ni sistem odgovornosti za učinjeno ona postaje način ponašanja. Haos u prostoru, preglomazna i neizvedena administracija i korupcija danas zajedno stanuju. Da bi se prostor počeo vraćati pravoj namjeni, administracija uredila da bude efikasna i efektivna, a korupcija postane persona non grata, moramo sistemski djelovati”, zaključila je ona.

newpg

Jelisava Kalezić je govorila o najčešćim rizicima za pojavu korupcije i mogućnostima unaprijeđenja u ovom pravcu. Ona je naglasila da svi članovi društva moraju imati “odnos prema zajedništvu i onome što je zajedničko vlasništvo i korist zajednice”, ali i “razvijati principijelne instrumente da se očuva zajedničko vlasništvo, koje će biti garant dobrog razvoja, kao što je prostor grada zajedničko vlasništvo onih koji žive danas, onih koji su ga gradili i budućih generacija”. Posebno je ukazala na štetnost prodaje zemljišta koje je u vlasništvu grada, a koje se nalazi u njegovim centralnim zonama. “Grad se odriče trajne vrijednosti u bilo čiju korist prodajom zemljišta i time gubi trajnu vrijednost koja raste”, rekla je Kalezić, a “manipulaciju donošenja planova i biranje omiljenih investitora” je nazvala “metastazama korupcije koje se pokrivaju i Zakonom o javnim nabavkama”.

Borislav VUKIĆEVIĆ se osvrnuo na konkretne primjere urbanističkih devastacija, apostrofirajući u Podgorici zonu Tabačkog mosta, hotel Crnu Goru i na moguće sličnu sudbinu hotela Podgorica. Posebno je ukazao na problem javne nedostupnosti dokumentacije koja svjedoči o brojnim građevinskim poduhvatima, a koji su nerijetko upitni sa stanovišta struke. Ocijenio je da ne postoji svijest donosilaca odluka o zaštiti prostora koja imaju veliku istorijsku ili arhitektonsku vrijednost. On je, takođe, saglasan sa stavom da ne postoji niti jedan javni motiv ili interes za prodaju takvog zemljišta. “U našem društvu postoji trend da kada se pojavi čovjek sa investicijom, sa novcem, da mu se otvaraju sva vrata, da mu se ustupa sva dokumentacija plansko-urbanistička i da se prilagođava njegovim potrebama”, podvukao je Vukićević.

Mirko BOŠKOVIĆ je preliminarno predstavio svoja saznanja do kojih je došao obrađujući ovu temu u okviru serijala “Pandorina kutija”, koji bi uskoro trebao da se emituje na javnom servisu RTCG. On je govorio u uočenim i razvijenim mehanizmima zloupotrebe zakonskog i institucionalnog okvira, navodeći pojedine primjere po opštinama, a koji su rezultirali ogromnim gubicima za lokalni i državni budžet.

Pored navedenih panelista/kinja, na panelu su učestvovali odbornici Glavnog grada, službenici Glavnog grada, predstavnici NVO, medija i studenata.

Projekat „Korupcija na lokalnom nivou – Nulta tolerancija“ ima za cilj jačanje uloge organizacija civilnog društva, lokalne samouprave i nadležnih državnih organa u razvoju politika, monitoringa i sprovođenja kampanje za smanjenje korupcije u lokalnim zajednicama Crne Gore. Konkretnije, projekat teži jačanju sprovođenja antikorupcijskih politika na lokalnom nivou, kao i povećanju svijesti građana/ki o značaju efektivnih antikorupcijskih mehanizama i postupaka u 14 crnogorskih opština: Podgorica, Cetinje, Nikšić, Danilovgrad, Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar, Rožaje, Pljevlja, Mojkovac, Kolašin, Plužine. Projekat finansira Evropska unija kroz IPA 2011, a sufinansira Norveška ambasada.

U okviru projekta su u navedenim crnogorskim opštinama organizovani konsultativni treninzi na teme iz sljedećih oblasti: javno-privatna partnerstva, korupcija i javne nabavke, suzbijanje korupcije u zapošljavanju, rad i mogućnosti lokalnih parlamenata, kontrola lokalnih budžeta i politička korupcija. Kao prateća aktivnost predviđene su panel diskusije i studije praktične politike na teme koje su se pokazale gorućim, a urbanizam prepoznat kao jedna od oblasti naročito osjetljivih na pojavu korupcije.

Svetlana Pešić, saradnica na programima