Studija “Uloga inspekcija u borbi protiv korupcije” danas je predstavljena na konferenciji za medije u Centru za građansko obrazovanje (CGO) od strane njenih autora Borisa Marića i Tamare Milaš. Studija je nastala u okviru projekta “Inspekcijom protiv korupcije”.
Tamara MILAŠ, saradnica na programima u CGO-u, je predstavljajući studiju ocijenila da „Uprava za inspekcijske poslove, po prirodi svojih nadležnosti, spada u red ključnih organa od čije nepristrasnosti i profesionalnosti u postupanju zavisi efektivna borba protiv korupcije i to nerijetko u onom obliku koji građane i građanke najdirektnije pogađa.“ Milaš je naglasila da se istovremeno radi o „visokorizičnom organu za pojavu korupcije u radu, zbog čega bi razrada integriteta sa posebnim akcentom na mogući politički uticaj morala biti posebno tretirana u internim aktima Uprave.“ Ona je ukazala da Uprava od svog osnivanja ima manji broj inspektora nego što je to predviđeno sistematizacijom, kao i na činjenicu da su inspektori značajno administrativno optećeni što im sužava prostor za profesionalni rad. „U domenu otklanjanja nepravilnosti inspekcije koriste radije represivna nego preventivna ovlašćenja na što ukazuju podaci da je tokom 2013.godine izvršeno 138.558 inspekcijskih pregleda, od čega se 72.008 odnose na unutrašnji nadzor po programu rada i inicijativama i u kojima je utvrđeno 33.433 nepravilnosti, a izdato 14.671 prekršajnih naloga. Ukupni finansijski efekti inspekcijskog nadzora 2013.godini bili su 6.443.798,82 EUR. To nije dugoročno održivo, a dodatno u komunikaciji sa CGO-om građani i građanke su ukazali na selektivan pristup inspekcija i na izostanak bilo kakvih povratnih informacija kada oni prijavljuju nezakonite radnje u domenu rada Uprave za inspekcijske poslove“, rekla je Milaš. U tom dijelu ona je istakla da je dio preporuka CGO-a u pravcu jačanja preventivne funkcije inspekcijskog nadzora, dok bi se represivna trebala koristiti samo u izuzetnim slučajevima, kao i u uspostavljanju jasne obaveze Uprave za inspekcijske poslove da građanima i građankama koji podnose prijave u najkraćem roku daju povratnu informaciju o preduzetim mjerama i utvrđenim nalazima izvršenog inspekcijskog nadzora.
Boris MARIĆ, viši pravni savjetnik u CGO, je rekao da je „Uprava za inspekcijske poslove razgranat sistem koji pokriva teritoriju Crne Gore, tretirajući širok zahvat raznih društvenih odnosa i pitanja, pa je tim važnije da takav organ bude suštinski nezavisan, bez neprimjerenih političkih ili drugih uticaja“. On je, takođem dodao da su „Upravo sumnje da postoji takvi uticaj na rad Uprave i dalje jedan od razloga zbog kojih se ona u javnosti još uvijek nije pozicionirala kao organ u čiju se nepristrasnost u cjelosti vjeruje“. On je konstatovao da se Uprava za inspekcijske poslove u postojećem crnogorskom antikoruptivnom okviru ne prepoznaje kao posebno važan organ, o čemu svjedoči i činjenica da Uprava nema svoje predstavnike u nekim od strateški važnih antikoruptivnih tijela niti je bila uključena u izradu sistemskih antikoriptivnog zakona, poput Nacrta Zakona o sprečavanju korupcije. «To ne mogu nadomjestiti memorandumi o saradnji sa institucijama sa kojima bi Uprava u skladu sa zakonom morala funkcionisati», ocijenio je Marić. On je dodatno podvukao «hroničan problem potrebe obezbjeđivanja asistencije inspektorima na terenu od strane pripadnika policije na koju se nekada mora čekati danima». U osvrtu na realizaciju obaveza iz Akcionog plana za poglavlje 23, a koje se odnose na Upravu za inspekcijski nadzora, on je ocijenio da je tu vrlo malo urađeno, često i zbog inertnosti drugih organa sa kojima je Uprava za inspekcijske poslova dijelila odgovornost, ali i zbog činjenice da to nije fokus same Uprava. «Vrlo malo je urađeno u realizaciji obaveze predviđene AP-om za Poglavlje 23 na utvrđivanju metodologije i analize rizika u vršenju inspekcijskog nadzora, shodno odredbama Zakona o inspekcijskom nadzoru, sa ciljem proaktivnog djelovanja u prevenciji i ranom otkrivanju koruptivnih radnji. Ova obaveza dospijeva u prvom kvartalu 2015. godine i nedopustivo je da nije rečeno što je do sada urađeno na stvaranju uslova za realizaciju ove obaveze ni u jednom od dva Izvještaja o realizaciji mjera iz akcionog plana za Poglavlje 23. Osnove ove metodologije su se mogle tražiti i u činjenici da se 2 120 građana obratilo UIP-u, prijavljujući nepravilnosti u periodu avgust 2013 – maj 2014, a da je uprava bila nadležna za 1 880 inicijativa građana, od čega je riješila 74% i u 50% inicijativa utvrdila nepravilnosti, što govori o spremnosti građana da prijavljuju nepravilnosti, ali nedovoljim kapacitetima uprave da adekvatnom analizom ovih slučajeva stvaraju osnove metogologije utvrđivanja rizika pri postupanju inspektora.“
U okviru preporuka CGO-a, stoji i da je potrebno ukinuti reizbor inspektora/ki i pretvoriti ga u redovnu provjeru znanja i učinaka, i u slučaju da inspektor/ka ne ispunjava potreban nivo rezultata u oblasti u kojoj vrši inspekcijski nadzor pokrenuti postupak razriješenja; zatim da je neophodno osigurati suštinsku i punu budžetsku samostalnost Uprave za inspekcijske poslove, čije finansijsko poslovanje, nakon određivanja sredstava za rad u Budžetu Crne Gore, mora biti samostalnost i neometano, a što nikako ne isključuje reviziju tog poslovanja od strane nadležnog organa; da prezentaciju efekata inspekcijskog nadzora u javnosti treba da se fokusira na primjenu i poštovanje zakona, a sekundarno da se vrši isticanje finansijskih efekata inspekcijskog nadzora, kroz prikupljene naknade po osnovu izrečenih kazni, jer rad Uprave za inspekcijske poslove ne smije biti prepoznat kao mehanizam za punjenje budžeta, već kao sistem za zaštitu zakonitosti.
Projekat je podržan kroz Program podrške civilnom društvu u oblasti krivičnog pravosuđa (CJCSP) a koji finansira Ambasada SAD u Podgorici, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL). Kofinansiranje, koje se odnosi na izradu ove studije, je obezbijeđeno od strane Evropske unije kroz IPA program podrške civilnom društvu (CSF) i preko Balkanske mreže za razvoj civilnog društva i Centra za razvoj NVO (CRNVO).”
Svetlana Pešić, saradnica na programima