Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Helenska fondacija za međunarodne odnose (ELIAMEP) organizovali su danas V nacionalnu konferenciju o borbi protiv korupcije u obrazovanju pod nazivom «Da samo znanje donosi zvanje!». Konferencija je organizovana uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, Heinrich Boel fondacije i Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću Vlade Crne Gore.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a je podsjetila na osmogodišnje napore CGO-a da osvijetli probleme u visokoobrazovnom sistemu. “Počeli smo bez mnogo ambicija, sa inicijalnom željom da odgovorimo na ono što su bili dnevni problemi sa kojima su se susretali studenti različitih crnogorskih univerziteta a što smo već tada definisali kao određene vidove koruptivne prakse. U međuvremenu, naša je namjera postala da doprinesemo, iz pozicije civilnog sektora, usklađivanju visokoobrazovnog sistema u Crnoj Gori sa takvim sistemima u Evropskoj uniji, posebno kroz uticaj na unaprijeđenja okvira za adekvatnije kreiranje, primjenu i monitoringu nad ključnim zakonodavnim i političkim okvirom u Crnoj Gori, ali i da radimo na što snažnijem uključenju studentske populacije u ove procese koji njih danas direktno pogađaju, a sve nas dugoročno”, naglasila je Uljarević. “Napredak je napravljen ne samo u širenju naših ciljeva u ovoj oblasti i ogoljavanju dugo skrivanih problema u obrazovnom sistemu. Nažalost, napredak je napravljen u Crnoj Gori u sistemskom urušavanju ionako nedovoljno izgrađenog i na neprimjerene uticaje nerezistentnog obrazovnog sistema”, istakla je ona. Upozorila je da pitanje borbe protiv korupcije u obrazovanju nije manje bitno od borbe protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, jer, “ono što je danas vidljiv izraz korupcije i organizovanog kriminala svoj izvor ima, između ostalog, i u koruptivnom obrazovnom sistemu i kompromitovanom vrijednosnom okviru, kojem je zamajac dala upravo postojeća vlast direktno oblikujući i akademsku sferu”. Ona je dalje podsjetila na nedovoljnu medijsku ali i stručnu pažnju sa kojom je prošla informacija da su desetine važećih indeksa Pravnog fakulteta pronađene kod jednog od optuženih za korupciju i organizovani kriminal i za kojeg postoje indicije da je bio ključan u sticanju diploma brojnih diplomaca Pravnog fakulteta: “Mi ne znamo koliko je onih danas koji rade u policiji, tužilaštvu, sudstvu ali i drugim nadležnim organima koji su na prevaran način završili svoje studije. Ali, takvi sigurno neće učiniti ništa da demontiraju ovakav nakaradan sistem u kojem su plagijatori i dalje na rukovodećim pozicijama i u kojem se šalje poruka mladim ljudima da se znanje najmanje cijeni”. Dodala je i da “nema podataka da je rukovodstvo UCG pokrenulo postupke utvrđivanja odgovornosti zbog napravljenih dugova.” Uljarević je ocijenila i da veliku odgovornost za stanje u visokom obrazovanju nose i sami članovi akademske zajednice, koji su, prema njenim riječima, “saučesnici u kreiranju ovakvog obrazovnog sistema, bilo svojim aktivnim angažmanom u marginalizaciji neistomišljenika ili ćutanjem”.
Ivica Stanković, vrhovni državni tužilac, podvlačeći značaj teme skupa ukazao je da se ne treba odricati nekih vrijednosti koje “u slučaju znanja nijesu samo tradicionalne već su univerzalne”. On je izrazio zabrinutost zbog podataka o rastu broja građana koji vjeruju da je korupcija u obrazovanju široko rasprostranjena, ali i onima koji ne vjeruju da se situacija može popraviti na bolje i iskorijeniti korupcija. „Zato smo kao društvo obavezni da reagujemo, zato smo kao institucije dužni da uradimo sve što je neophodno kako bismo dokazali da put do diplome može biti samo jedan i da je ona rezultat kontinuiranog rada i stečenog znanja“, naglašava on. Stanković je i poručio: «Državno tužilaštvo civilni sektor doživljava kao partnera u borbi protiv svih vidova korupcije. Baš kao i u drugim oblastima, korupcija u obrazovanju zahtijeva provovremenu reakciju.» On je ohrabrio u svom izlaganju sve pojedince i organizacije da se obrate Tužilaštvu ukoliko primijete u svojoj okolini slučajeve korupcije napominjući da za «određene korake Tužilaštva nijesu dovoljna samo saznanja već i konkretni dokazi. A do njih se može doći i uz pomoć različitih segmenata društva», i izrazio uvjerenje da će i «ova konferencija u tom smislu pružiti konkretnu pomoć».
Prof. dr Živko Andrijašević, prorektor UCG i predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, podsjetio je na ulogu Univerziteta Crne Gore kao vodeće visokoškolske ustanove “koja je nesumnjivo najznačajnija nacionalna institucija u oblasti nauke i obrazovanja, koja ima razvijenu odgovornost prema društvu i državi, kao i prema misiji i zadatku koji joj na osnovu njenog karaktera pripada”. Naglasio je da je UCG u posljednje dvije godine izvršio “najveću strukturalnu, normativnu i upravljačku reformu od svog osnivanja, čiji je krajnji i jedini cilj – unaprijeđivanje kvaliteta studija i studiranja”. On je takođe naveo da je “UCG ostao dosljedan u sprovođenju reformi, iako, trpi neutemeljene i politički motivisane napade. Istovremeno, UCG je zahvalan za svaku dobronamjernu i korisnu primjedbu, čak i onih koji se visokim obrazovanjem bave zbog političkih razloga ili merkantilističkih interesa”. U osvrtu na načine unaprijeđenja kvaliteta, one je poručio: “Sistem kvaliteta na UCG, kroz mehanizme kontrole, koji djeluju direktivno i korektivno, mora biti usmjeren na nastavni proces i sve njegove činioce, odnosno učesnike, kako bi doveo do boljih uslova studiranja, unapređenja nastavnog procesa i sticanja kvalitetnijeg i konkurentnijeg znanja”.
Plamena Halacheva, Šefica Odjeljenja za politička pitanja, evropske integracije i ekonomiju Delegacije EU u Crnoj Gori, ukazala je na složenost problema korupcije za svako društvo imajući u vidu koliko prožima vitalne sektore. «Crna Gora nije imuna na problem korupcije. Izvještaj EK o Crnoj Gori za 2015 konstatuje određene slučajeve plagijata koji se istražuju. Plagijati i korupcija ne mogu biti tolerisani ni u jednoj formi – oni nose pogresnu poruku da se isplati kršiti pravila i da novac određuje uspijeh a ne prave zasluge. Naziv ovog projekta koji je EU finansirala precizno izražava poruku koju mi želimo da pošaljem – Da samo znanje donosi zvanje!» Posebno je podsjetila na nalaze istraživanja CGO-a u okviru ovog projekta i percepcije građana o rasprostranjenoj korupciji u obrazovanju. Halacheva je naglasila da je «uloga civilnog sektora izuzetno važna u ovim naporima i da je veoma važno da postoji aktivna NVO u ovoj oblasti», najavljujući dalju podršku EU u oblasti borbe protiv korupcije u obrazovanju.
Prof. dr Dimitrious Sotiropoulos, sa Univerziteta u Atini, koji je i saradnika ELIAMEP-a, predstavio je prijedlog novog sistem evalucije crnogorskih visokoobrazovnih ustanova koji su u okviru ovog projekta uradili eksperti ELIAMEP-a, naglasivši da ovaj sistem uzima u obzir specifičnosti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, uključujući i dugoročni cilj usklađivanja crnogorskih institucija i praksi sa evropskim standardima, kao i pripremu kako crnogorskih obrazovnih ustanova, tako i njenih diplomaca za konkurenciju na nivou Evrope. On je dodao da je jedinica evaluacije bio ciklus studija umjesto akademskih organizacija a da je funkcija izvještaja o evaluaciji koji su proizvod preciznog procesa konsultacija, da budu instrumenti za nadzor, unaprijeđivanje i konsolidaciju korisnih reformi. Sotiropoulos je istakao da se tokom procesa izrade sistema evaluacije došlo do nalaza koji ukazuju da je “osiguranje kvaliteta presudno za visoko obrazovanje Crne Gore kako bi bilo u rangu sa ostatkom evropskih visokoškolskih sistema”, dodavši da je “bitno mobilizirati pojedince u svakoj od ustanova i osigurati saradnju rektora/dekana svake ustanove u toku postupka evaluacije”. On zaključio da je “evaluacija mehanizam demokratske odgovornosti i ima veći značaj u modernom demokratskom društvu”.
Prof. dr Nenad Vuković, rektor Univerziteta Mediteran, ocijenio je da se treba zapitati “na kojem se znanju insistira sad i u kojem procentu, a na kojem se insistiralo prije 20 ili 50 godina”. On je dodao da: “Treba da insistiramo na ključu do kojeg možemo doći našim obrazovanjem, a ne na enciklopedijskom znanju kojim smo i dalje, izgleda, izuzetno opterećeni”. Vuković smatra da je neophodno razmisliti da li je sve u redu sa obrazovanjem uopšte kad su djeca u osnovnim školama opterećena ogromnim udžbenicima “a studenti na fakultete nose samo pametne telefone”.
Mubera Kurpejović, poslanica u Skupštini Crne Gore i šefica radne grupe za izradu Strategije razvoja visokog obrazovanja 2016-2020, osvrnula se na Strategiju istakavši da se “taj dokument fokusira na tri elementa: strukturu studija, zatim usklađivanje crnogorskog obrazovnog sistema sa evropskim i primjenu Bolonjske deklaracije.” Ona je poručila da je neophodno i dalje raditi na unaprijeđenju kvaliteta samog procesa studiranja i usklađivanju sistema. Pored toga, dodala je ona, mora se raditi i na internacionalizaciji samog procesa i ne manje bitnom održivom sistemu finansiranja sistema obrazovanja. Ona je ocijenila da, kada je u pitanju unaprijeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, je neophodno pratiti bitne kriterijume evaluacije i samoevaluacije i da treba razmisliti da li osnovati nacionalnu agenciju za unaprijeđenje kvaliteta s obzirom da je Crna Gora veoma mali sistem. Dodatno, smatra da “nije lako uskladiti tržište rada sa sistemom obrazovanja i racionalizovati studijske programe, jer je isto neophodno uraditi na nivou cijele Crne Gore”.
Dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje, Privredna komora Crne Gore se u okviru svog izlaganja fokusirao na ocjenu visokog obrazovanja u Crnoj Gori iz ugla poslodavaca. On je naglasio: “Nacionalna privreda i njen dugoročni strateški razvoj zavisi od kvaliteta i obrazovanosti njenih ljudskih resursa.” On je podsjetio na nalaze istraživanja Privredne komore po kojima „samo 7,7% anketiranih privrednika smatra da sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori obezbjeđuje kvalitetnu radnu snagu za tržište rada, dok njih 70,8% smatra da crnogorski visoko obrazovni sistem tek djelimično zadovoljava potrebe za kadrovima, a 21,5 % smatra da ne obezbjeđuje.” Perazić je ukazao i da su “privrednici isuviše malo konsultovani prilikom izrade studijskih programa, što dalje vodi nedovoljno jakoj vezi obrazovanja sa tržištem rada”. Govoreći o perspektivama daljeg razvoja reforme obrazovanja, Perazić je preporučio “organizovanje mogućnosti praćenja nastave studijskih programa u popodnevnim i večernjim terminima kako bi zaposleni mogli dalje da nastave svoje obrazovanje, zatim rad na jačanju etičke dimenzije obrazovnog i naučnog rada, ali i većoj posvećenosti akademskog kadra, uz pravljenje javno dostupne baze podataka o opterećenosti nastavnog kadra brojem predmeta i časova u cilju promocije transparentnosti rada ustanova visokog obrazovanja. “
Prof. dr Mara Šćepanović, profesorka Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) i predstavnica u Timu za reogranizaciju UCG, je navela da ima bitno drugačiji stav od većine panelista i podvukla: “Nisam sigurna da je smjer u kojem je krenuo UCG, i u okviru njega PMF, dobar. Naime, UCG, a samim tim i PMF, su izgubili tri ključna uporišta kroz ovaj proces reformi – počev od Zakona o visokom obrazovanju, zakonima o zapošljavanju i samom tržištu rada”. Ona je pojasnila da “Model 3+2+2 nije primjenljiv u Crnoj Gori jer vi zakonski ne mozete zaposliti kadar koji Zakon o visokom obrazobvanju ne prepoznaje”. Uz osvrt na prethodna izlaganja, ona je kazala: “Reforma UCG je prošla bez ikakvog demokratskog iskoraka. Mi smo dobili instrukcije da sprovedemo reformu, a da se ne obaziremo na zakonske norme.” Zaključujući ona je podsjetila da su oni koji su se protivili takvom redoslijedu tražili da se “prvo promijene zakoni, pa da se onda radi reforma, ali to nije prošlo”.
Miloš Pavićević, predsjednik Studentskog parlamenta UCG, ukazao je na da je Analizom stanja i strateških opredjeljenja UCG za reorganizaciju i integraciju UCG – septembar 2014. – april 2015, utvrđeno da 209 profesora radi bez potrebne norme časova, a 308 sa opterećenjem većim od 28% preko norme. U tom kontekstu, ocijenio je da su ti podaci « pokazali da postoji stihijska produkcija studijskih programa a da je opterećenost profesora znatno veća od evropskog standarda». Pavićević je naveo da je „14 univerzitetskih jedinica bez ostvarene dolazne mobilnosti studenata od 2012“. Govoreći o novoj slici Univerziteta Crne Gore u reformisanoj strukturi studija i studijskih programa – istakao je da postoji 270 studijskih programa (445 usmjerenja) – 160 studijskih programa u novom sistemu (114 na osnovnim i master studijama, 14 primjenjene studije, 25 doktorske studije, 7 interdisciplinarnih). On je poručio da je neophodno raditi na mogućnosti finansiranja doktorskih studija iz Budžeta Crne Gore, unaprijeđenju kvalitetu nastave na osnovnim, master i doktorskim studijama. Istakao je i neophodnost praktične nastave u ECTS katalozima i uvođenje engleskog jezika na svim godinama studija, kao i veću mogućnost za mobilnost i usavršavanje u inostranstvu kao i mogućnost zapošljavanja sa Bečelor diplomom.
Prof. dr Janko Radulović, prorektor na Univerzetu Mediteran se osvrnuo na način na koji se može “suzbijati ova problematika” ocijenivši da je prije svega « neophodno mnogo više kontrole » odnosno treba analizirati da li se zakonodavstvo adekvatno primjenjuje. “Treba oduzimati licencu onima koji su ogrezli u ovakvim koruptivnim radnjama jer ovakva slika utiče na ugled onih ljudi koji se ovim poslom na pošten način bave”. Podsjetio je i na činjenicu da je privatno školstvo, s obzirom da nema tradiciju u Crnoj Gori i dalje podložno raznim kritikama, i da je neophodno bilo pri formiranju istog “dosljedno ispratiti procedure za izbor nastavnika i saradnika”. “Uvođenjem novog načina rada koji podrazumijeva rad sa manjim grupama studenata, natjerali smo studene da shvate da moraju da rade i unaprijedili smo saradnju sa studentskim parlamentom”, dodao je on, osvrnuvši se na rad sa studentima.
Vukašin Zogović, predsjednik sindikata UCG, detaljno je govorio o situaciji na UCG po pitanju zapošljavanja i napredovanja, istakavši da je ova tema često marginalizovana. “Stalni radni odnos možete dobiti nakon 20 godina vrijednog rada, honorarno zapošljavanje uzima maha jer je veoma jeftino, a sistematizacija radnih mjesta još uvijek nije izvršena”, skicirao je on. “Dolazimo do situacije da Univerzitet stara a nema odškolovan i obučen novi kadar a preko 60 odsto redovnih profesora ima preko 65 godina”, upozorio je Zogović. “Mi kao Sindikat tražimo da se usvoje preporuke da se za zapošljavanje izdvaja samo 1 odsto više od onoga što Univerzitet već dobija”, naveo je on i dodao da određeni fakulteti imaju problem sa manjkom kadra jer nema novca za zapošljavanje, a da niska primanja dovode da postoji veliki broj časova za koje nema dovoljno saradnika što posljedično vode tome da određeni profesori rade preko norme. «Jednaki uslovi za napredovanje, adekvatne zarade i kvalitet nastave mogu dovesti do unaprijeđenja stanja u obrazovanju», zaključio je on.
Momo Koprivica, bivši saradnik na Pravnom fakultetu UCG i potpredsjednik Demokrata Crne Gore, naglasio je da je korupcija svepristupna i da “niko nije imun na nju, bilo institucije ili privatni sektor”. Podsjetio je na fundamentalno tumačenje korupcije od strane teoretičara Geri Bekera da ćemo ukoliko ukinemo korupciju ukinuti i državu, koji je, kako ističe želio da ukaže da su na korupciju najosjetljiviji nosioci diskrecionih ovlašćenja. Koprivica je ocijenio da “postoje elementi korupcije prilikom zapošljavanja u visokom obrazovanju, prilikom privilegovanja kandidata za određena radna mjesta i pogrešno se percipira da ista postoji samo u odnosu profesor – student, jer se javlja u dva vida – kao dosluh i iznuđivanje”. On je zaključio da “Loš kolektivni položaj dovodi do snishodljivosti koja uništava kritičku svijest na Univerzitetu”.
Konferencije okupila preko 90 učesnika iz akademske zajednice, državnih i međunarodnih institucija, NVO sektora, akademske zajednice, kao i ostalih zainteresovanih strana, a panele su pratile dinamične diskusije polemičkih tonova.
Projekat «Da samo znanje donosi zvanje!» koji je imao za cilj da doprinese adekvatnom kreiranju, primjeni i monitoringu zakonodavnog okvira i praksi u oblasti visokog obrazovanja u Crnoj Gori kroz aktivno uključenje studentske populacije se ovom konferencijom završava.
Svetlana Pešić, saradnica na programima