Povodom 11. jula – Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, Centar za građansko obrazovanje (CGO) odaje poštovanje žrtvama tog zločina i podsjeća da srebrenička tragedija ne smije biti zaboravljena, već da sjećanje na žrtve u Srebrenici mora postati dio obavezne kulture sjećanja, ali i da je neophodno da pravda stigne sve one koji su odgovorni za ovaj zločin.
Genocid u Srebrenici predstavlja najmasovniji zločin izvršen na tlu Evrope poslije II svjetskog rata, kada su pripadnici vojske bosanskih Srba od 11. do 19. jula 1995. sistematski ubili najmanje 7, 800 nenaoružanih Bošnjaka starosti od 14 do 70 godina. Zločini koji su u julu 1995. počinjeni u Srebrenici bili su predmet devet suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, a nedavno je Apelaciono vijeće holandskog suda potvrdilo da Holandija snosi djelimičnu odgovornost za smrt 300 muslimana koji su ubijeni u Srebrenici, a koji su se nalazili unutar zaštićene UN zone, u bazi u Potočarima.
Veoma je važno insistirati na utvrđivanju odgovornosti svih onih koji su na različite načine doprinijeli genocidu u Srebrenici i uporedo njegovati kulturu sjećanja na žrtve. Zabrinjavajuće je što crnogorski obrazovni sistem još uvijek ovaj, kao ni druge ratne zločine, iz savremene istorije ne prepoznaje kao bitne za obradu, a što rezultira i upitnim znanjem mladih generacija. Obrazovanju se prilazi populistički i bez dovoljno posvećenosti javnom interesu, posebno kad je riječ o osjetljivim pitanima iz naše skorije prošlosti. CGO je na ovo ukazivao i kroz analizu udžbenika istorije i nastavnih planova i programa „Što skrivaju i otkrivaju crnogorski udžbenici o savremenoj istoriji Crne Gori?“. Posljedično, dobijamo generacije studenata i đaka koji o Srebrenici ne znaju ništa, jer u udžbenicima ne postoji nijedna rečenica o genocidu u Srebrenici. Ali, i kada bi postojale te lekcije, postavlja se pitanje profesionalnog kadra koji bi to predavao, uzimajući u obzir da se ovaj period ne izučava ni na katedri za istoriju.
Crnogorska Skupština je 2009.godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici, kojom se osuđuje taj zločin, i obavezala se na afirmaciju istine i doprinosa postizanju pravde, kao i razvoj kulture sjećanja kao mehanizma suočavanja sa ratnom proslošću. Međutim, u praksi efekte tih ciljeva ne vidimo.
CGO, samostalno ili kao referentna članica Koalicije za REKOM, ulaže napore da kroz svoj rad koji se odnosi na suočavanje sa prošlošću ukaže i na ovaj problem, kao i da kontinuirano insistira na neophodnosti procesuiranja odgovornih za ratne zločine, traženju pravde za žrtve, preko praćenja nadležnih institucija u ovoj oblasti, do zagovaranja uspostavljanja kulture sjećanja čiji je važan stub obrazovni sistem. Ovu temu u regionu i u Crnoj Gori drže u javnom diskursu upravo nevladine organizacije, jer vlasti gotovo dogovorno odbijaju da je pozicioniraju računajući da se na njoj ne dobijaju politički glasovi.
Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u i portparolka Koalicije za REKOM