Radikalizam postoji u svim društvima i na različitim nivoima, ali je važno prevenirati njegovu transformaciju u nasilni ekstremizam, zaključeno je na današnjem javnom predavanju “Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma”, koji je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u gimnaziji “Slobodan Škerović” u Podgorici.
Miloš Vukanović, istoričar i saradnik na programima u CGO-u, ocijenio je da su radikalizam i nasilni ekstremizam pojave koje predstavljaju prijetnje na globalnom nivou, ali i da nijesu novina, već da su i dio istorijskog naslijeđa u kojem su se javljali u različitim formama i razmjerama. On je apostrofirao obrazovanje u rješavanju ovog problema. “Sve se kanališe u neznanju. Neznanje je katalizator za ekstremno djelovanje i prijetnja stabilnosti multikulturalnih društava”. Kao jedan od odgovora na prijetnju radikalizma i nasilnog ekstremizma prepoznao je i “umrežavanje obrazovnog kadra uz kontinuirano promovisanje vrijednosti koje će se suprotstaviti elementima koje dovode do ekstremističkih ideja”. Vukanović je naglasio da “unaprijeđenje ravnopravnosti i poštovanja prava manjinskih naroda, unaprijeđenje znanja i razumijevanja multikulturalne i interkulturalne različitosti, doprinosi suočavanju sa kontroverznim stavovima”.
Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije, pojasnio je kako u brojnim i raznovrsnim životnim situacijama, tako i u svakoj religiji, postoji radikalizam, navodeći i konkretne primjere poput jednog skorašnjeg sportskog događaja, koji je umjesto fer sportskog nadmetanja prerastao u ono što su neki označili kao identitetski rivalitet. Perović je naglasio da ,,u osnovi svake religije postoji ekstremni radikalizam, ali na ličnom planu. Naime, čovjek je spreman da ostavi sve i da se posveti Bogu. U pitanju su emocije, nije u pitanju sama umna spoznaja Boga”. Takođe je naveo da “i bez radikalnog odnosa prema tom Bogu koji je nevidljiv, a kojeg duša i srce osjećaju, ne bi bila zamisliva nijedna religijska objava. Kad je u pitanju Novi zavjet i hrišćanstvo, imamo i jedan kontra-radikalizam, isto tako nepojmljiv, pogotovo za nas u Crnoj Gori. To imamo u onom – ako te neko udari po jednom obrazu, okreni mu i drugi, ljubite neprijatelja svoga, blagosiljajte one koji vas kunu. A koji je taj Crnogorac koji će okrenuti drugi obraz? ’
Savo Kentera, predsjednik Atlantskog saveza i osnivač Instituta za bezbjednost, fokusirao se na uticaj društvenih mreža na radikalizaciju mladih. Govoreći o načinima manipulacije, on je objasnio da mlada osoba ne mora biti pripadnik neke organizacije ili društva da bi bila targetirana, već da je dovoljno da pokaže slabost, koja može biti proizvod ličnog, kulturološkog, ideološkog, političkog ili drugog vida nezadovoljstva, odnosno da je ranjiva i podložna uticaju. “Tako je vjerovatnije da ćete biti meta jasne strategije nekog ko će uraditi sve da bi vas ubijedio da krenete opasnim putem sa kojeg često nema povratka”, upozorio je on. Kentera je naglasio da društvene mreže mogu biti korisne, ali da mladi moraju znati kako da pravilno raspolažu informacijama. “Ne postoji univerzalna forma kako se sačuvati od toga, ne postoji obrazac koji će vas naučiti kako da prepoznate te osobe, u pitanju je vaš razum, vaša edukacija, da shvatite određene procese, da znate kad postanete nezadovoljni i kada tražite izlaz da ne treba da ga tražite ga u nekim prijateljima za koje i ne znate ko su”, objasnio je on. Kentera je naglasio i ulogu vjerskih zajednica, porodice i lokalne zajednicu zaključio u borbi protiv ovih fenomena.
Dušica Tomović, glavna i odgovorna urednica Balkan Insight-a, govoreći o značaju medija, podijelila je neka od iskustava regionalnog medija iz kojeg i sama dolazi. “Rezultati naših istraživanja ukazuju na činjenicu da je Facebook zaslužan za prvi kontakt ljudi sa radikalnim idejama. Među uzrocima se visoko pozicionira loš ekonomski i društveni kontekst, budući da mladi u ranim dvadesetim ne vide izlaz, ne vide da nešto bolje može da im se desu, a nijesu dovoljno hrabri da odu”. Tomović je ukazala i na značaj razumijevanja termina ekstremizma i radikalizma, uz napomenu da ih i sami mediji nerijetko pogrešno koriste. Osvrnula se i na deficit informacija o ovim fenomenima u školi, porodici, zajednica, ali i na razloge odlaska na ratišta, “među kojima dominira, po istraživanjima BIRN-a, finansijski aspekat, a slijede (ne)prihvatanje porodice, želja za sigurnošću, boljom zdravstvemom zaštitom i slično, dok su religijski razlozi tek na petom ili desetom mjestu”.
Javna debata je okupila oko 60 učesnika, učenika kao i profesora gimnazije “Slobodan Škerović” u Podgorici. Tokom dinamične diskusije, panelisti su se dotakli različitih aspekata vezanih za radikalizaciju i nasilni ekstremizam, indikatora koji ukazuju na postojanje ovih pojava, zatim prijetnji na nacionalnom i lokalnom nivou, ali i uloge obrazovnog sistema, lokalne zajednice i medija u cilju deradikalizacije i delegitimizacije nasilnog ekstremizma.
Javna predavanja “Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma” će biti održana, poslije Podgorice, u još pet crnogorskih gradova – Baru, Tuzima, Plavu, Rožajama i Bijelom Polju. Ova predavanja se organizuju u okviru dva projekta Sigurna mreža i Obrazovanjem za multikulturalizam i interkulturalizam, koji podržavaju Američka ambasada preko Fonda za aktivno građanstvo (fAKT) i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava Vlade Crne Gore.
Milica Zindović, asistentkinja naprogramima