Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom 24. marta – Međunarodnog dana prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, ukazuje na značaj odgovornog i sistematičnog odnosa donosioca odluka, pravosudnih organa i obrazovnih institucija ka civilizacijskoj obavezi utvrđivanja činjenica zločina počinjenih tokom ratova 90ih, konkretnih rezultata u procesuiranju ratnih zločina i rasvjetljavanju sudbine nestalih.
Pomak u ovoj oblasti nije samo jedan od uslova na našem putu ka EU, već i preduslov izgradnje održivog multietničkog sklada, povjerenja i tolerancije unutar Crne Gore.
Ratni zločini ostavljaju dalekosežne posljedice koje se ne mogu adresirati deklarativnim izjavama bez konkretnih akcija. Osim procesuiranja počinilaca i utvrđivanja odgovornosti, neophodno je sistemski raditi na demistifikaciji, osudi i suzbijanju ideja i postupaka koje su dovele do ratnih zločina, ali i prolongiranja i obesmišljavanja konačne pravde. Pravo na istinu ne smije biti umanjeno marginalizacijom aktivista, trivijalizacijom kulture sjećanja i “friziranjem” udžbenika istorije. Na kraju, moramo se suprotstaviti svim društvenim tendencijama koje u Crnoj Gori spriječavaju suočavanje sa kontroverznim temama naše prošlosti. Samo na taj način možemo graditi jako građansko društvo, otporno na lokalne i regionalne nacionalističke trzavice koje i danas postoje.
Unutar dijela organizacija civilnog društva i državnih institucija u Crnoj Gori živi diskurs o važnosti suočavanja sa prošlošću. Međutim, očigledna je potreba šireg i inkluzivnijeg javnog dijaloga, funkcionalnosti postojećih mehanizama i jačanja institucionalnih kapaciteta u ovoj oblasti.
Posljednja istraživanja CGO-a pokazuju da građani znaju za ratove 90ih i ratne zločine, ali nakon četvrt vijeka i dalje nijesu spremni da konkretno govore o tim dešavanjima. To je pokazatelj i nedostatnosti obrazovnog sistema, manjka dijaloga i neadekvatnog suočavanja sa kontraverznim pitanjima iz naše skorije prošlosti.
Ratni zločini, nezavisno od toga ko su u njima žrtve a ko počinioci, nikada ne smiju biti zaboravljeni. Podjednako, ne smijemo dozvoliti da naslijeđe nerazjašnjene prošlosti, 25 godina nakon završetka sukoba, bude opterećenje savremene Crne Gore. Istovjetno pravo na istinu koju imaju žrtve i njihove porodice imaju i porodice nestalih. Njihove nerazjašnjene sudbine stoje kao opomena našoj nefukcionalnosti i neodgovornosti.
Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija kao dan sjećanja na Arhiepiskopa Oskara Arnulfa Romera, čuvenog borca za ljudska prava, koji je ubijen 24. marta 1980, zbog oštrih osuda kršenja ljudskih prava najugroženijih populacija, braneći principe zaštite prava na život, promovisanja ljudskog dostojanstva i žestokog protivljenja svim oblicima nasilja. Svrha obilježavanja ovog dana je da se ukaže na poštovanje i sjećanje na žrtve teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i promoviše značaj prava na istinu i pravdu.
Miloš Vukanović, savjetnik u CGO-u