Centar za građansko obrazovanje (CGO), uz podršku Ambasade UK u Crnoj Gori, danas je predstavio prve nalaze monitoringa medija, ali i socijalnih mreža, tokom kampanje za parlamentarne izbore koji se održavaju 30. avgusta 2020.godine. Presjek se odnosi na period od prvog dana nakon isteka roka za predaju izbornih listi odnosno od 5. do 12. avgusta. 2020.
U dijelu medija, monitoring je obuhvatio šest televizija – RTCG, Vijesti, Prva, Nova M, TV 7 i A1, zatim četiri dnevna lista – Vijesti, Dan, Dnevne novine, Pobjeda, kao i osam portala – Vijesti, CdM, IN4S, Analitika, RTCG, Antena M, Pobjeda, Borba. Kvantitativno i kvalitativno istraživanje je uključilo: ukupan broj medijskih objava o temi (po tipu medija i po izbornim listama pojedinačno), zastupljenost izbornih lista u medijima, (ne)planiranost objava, ton kampanje političkih subjekata – nosilaca izborne liste, dominantne teme u kampanji, međusobni napadi i kritike političkih subjekata, uz niz dodatnih parametara.
Damir NIKOČEVIĆ, koordinator za razvoj CGO-u, prezentujući nalaze medijskog monitoringa, naveo je da svakog dana raste broj objava a da ih je u analiziranom periodu, u sva tri tipa medija, bilo 1637, od čega najviše na portalima (65%). Među štampanim medijima, najviše objava je imao dnevni list Dan (98), a od televizijskih stanica TV Vijesti (119) i slijedi TV Prva (77).
“CGO je nedavno predstavio nalaze istrazivanja javnog mnjenja o stavovima građana Crme Gore prema nizu društveno-političkih pitanja koja oblikuju njihove potrebe i izbore, i to istraživanje je ukazalo da građani kao prioritetne teme postavljaju one iz korpusa socio-ekonomskih. Međutim, medijski monitoring pokazuje da partije kroz svoje predstavljanje insistiraju na identitetskim pitanjima (235 objava), zatim na pitanjima poput zdravstva (181), borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala (178), pa pravosuđa i vladavine prava (165)”, pojasnio je Nikočević.
Identitetsko pitanje dominira kod liste Odlučno za Crnu Goru – DPS, dok je kod liste SDP – JAKA CRNA GORA najzastupljenija tema ekonomija, a SD – Mi odlučujemo – DOSLJEDNO imaju najviše objava o mladima i životnom standardu. Koalicija Mir je naša nacija koju predvode Demokrate, za najzastuljeniju temu ima vladavinu prava, a kod liste Crno na bijelo (URA-CIVIS) to su korupcija i organizovani kriminal. Kod koalicije Za budućnost Crne Gore (DF, SNP, PRAVA CRNA GORA…) najčešće teme su ekonomoja, identitentska i manjinska pitanja, korupcija i organizovani kriminal itd. Sve manjinske liste su bile fokusirane na prava manjina, pokazuju nalazi monitoringa.
Kumulativno, najviše objava do sada je imala lista Odlučno za Crnu Goru- DPS i to 704 objave, slijedi koalicija Za budućnost Crne Gore sa 340 objave, potom koalicija Mir je naša nacija sa 238 objava, lista Crno na bijelo sa 223 objave, pa SDP i SD sa po 204 objave. Liste nacionalnih manjina su generisale znatno manji broj objava.
“Najveći broj negativnih objava ima lista Odlučno za Crnu Goru – DPS – 401 i to je jedina lista koja ima više negativnih nego pozitivnih ili neutralnih objava. Sve ostale izborne liste imaju više pozitivnih ili neutralnih objava u odnosu na negativne. Tako, koalicija Za Budućnost Crne Gore ima 185 pozitivnih, 94 neutralne i 62 negativne objave. Koalicija Mir je naša nacija ima 108 pozitivne, 62 neutralne i 40 nagativnih objava. Lista Crno na bijelo ima samo 12 negativnih i 144 pozitivne objave. SD ima 102 pozitivne, 62 neutralne i 40 negativnih objava. Lista SDP-JAKA CRNA GORA ima 121 pozitivnih, 64 neutralne i 19 negativnih medijskih objava”, kazao je Nikočević.
CGO je istraživao da li izborne liste vode pozitivnu kampanju koja se bazira na promociji svog izbornog programa ili negativnu kampanju koja se bazira na kritici drugih izbornih aktera. “Monitoring je pokazao da je u 157 medijskih objava DPS promovisao svoj program, dok je u 60 objava vodio negativnu kampanju. Ovo je očekivano imajući u vidu da DPS nastupa sa pozicije vlasti i cilj mu je da primoviše sve sto je urađeno u posljednje 4 godine. Na drugoj strani, kod opozicionih koalicija – Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo – dominira negativna kampanja i napadi na vladajuće partije, što je logično sa aspekta njihovog kritičkog djelovanja. SD i SDP su više medijski promovisali svoj program nego što su imali negativnu kampanju u odnosu na konkurente, pri čemu je negativna kampanja nešto izraženija kod SDP”, pojasnio je on.
CGO je analizirao i naslovnice štampanih medija, a podaci pokazuju da je DPS 9 puta bio negativno zastupljen na naslovnicama dnevnih listova Dan (3) i Vijesti (6), dok je koalicija Za budućnost Crne Gore negativno bila zastupljena 6 puta na naslovnici Pobjede (3) i Dnevnih novina (3). Koalicija Mir je naša nacija je 2 puta bila negativno predstavljena na naslovnici Pobjede (1) i Dnevnh novina (1). Kada je riječ o naslovnicama, važno je napomenuti da se radi o podacima za dominantne pozitivne odnosno negativne pozicije.
Različito su i mediji tretirali izborne liste. Lista SDP – JAKA CRNA GORA najviše pozitivnih objava bilježi na TV Vijesti i portalu Vijesti – po 22, a najviše negativnih na portalu IN4S. Lista SD – Mi odlucujemo – DOSLJEDNO, najviše pozitivnih objava ima na portalu CDM (22), zatim na TV Vijesti (14), portalima Vijesti (14) i RTCG (13), dok negativne bilježi u najviše u novini Vijesti (6). Koalicija koju predvode Demokrate najviše pozitivnih objava ima na portalu Vijesti (24) i TV Vijesti (19), a negativnih na portalima Analitika (9) i CDM (7). Kada je riječ o listi Crno na bijelo koju predvodi URA, ubjedljivo najviše pozitivnih objava ima na portalu Vijesti i TV Vijesti. Ova izborna lista je generisala malo negativnih objava. Liste koje predstavljaju manjinske narode imaju uglavnom neutralne objave.
Lista Odlučno za CG – DPS IMA veliki broj negativnih objava na portalima IN4S (108), Borba (66) i Vijesti (54). Najviše pozitivnih objava ova lista ima na portalu Antena M i CDM – po 28, a u nešto manjoj mjeri na portalu RTCG (25) i Analitika (24). Tamo gdje je DPS generisao negativne, koalicija Za budućnost Crne Gore imala je pozitivne objave. Tako je ta lista imala najviše pozitivnih objava na portalima IN4s (40) i Borba (27), a najviše negativnih na portalima Analitika i CDM – po 12.
Kada je riječ o zastupljenosti izbornih lista na televizijama (izraženo u sekundama), SDP je bio najzastupljeniji na TV Vijesti – 753 sekunde, SD – 610 i koalicija Mir je naša nacija – 703, svi takođe na TV Vijesti. Lista Crno na bijelo je najviše bila zastupljena na TV Vijesti (914 sekunde). DPS koalicija najveće vrijeme bilježi na TV 7, a koalicija koju predvodi DF na TV A1, ali je važno istaći da se tu radi o gostovanju predstavnika te liste u talk show emisijama jedan na jedan. Isto to važi za albansku listu – Genci Nimanbegu – Nik Đeljošaj koja je imala najveće prisustvo na TVA1. TV 7 je prostor dala samo isključivo DPS-u (964s), SD-u (188s) i HRS-u (72s).
U štampanim medijima SDP je najviše prostora (izraženo u cm2) imao u Dnevnim novinama, SD u Pobjedi, Mir je naša nacija u Danu kao i koalicija Za budućnost Crne Gore i lista Crno na bijelo. DPS-a je bila ubjedljivo najzastupljenija u Dnevnim novinama.
“Tokom posmatranog perioda izražena je bila aktivnost državnih funkcionera, pri čemu se ta aktivnost najviše notira kod predsjednika Vlade, Duška Markovića, koji je imao 204 planirane medijske objave, a slijedi sa daleko manje pojavljivanja Milutin Simović (46). Od te 204 medijske objave koje se tiču predsjednika Vlade, najviše ih je bilo na portalima RTCG (24), CDM (23) i Antena M (22). Državni funkcioneri sa liste SD-a su imali 29 objava u svojstvu pozicija koje pokrivaju (najviše Kenan Hrapović, minister zdravlja), dok je izraženo aktivan za posmatrani period bio ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić iz Bošnjačke stranke”, kazao je Nikočević.
“Kod političkog marketinga su zabilježena 1173 emitovana TV klipa i 61 reklama u štampanim medijima. Ukupno je bilo 56,5% na TVCG1 i TVCG2, 19,2% na TV Prva, 16% na TV Nova M. Važno je naglasiti da je i na ovim izborima oglašavanje na RTCG besplatno”, zaključio je Nikočević.
Monitoring je obuhvatio i komentare na portalima – vijesti.me, cdm.me, portalanalitika.me, rtcg.me, pobjeda.me, antenam.net, in4s.net i borba.me. Uzorački su uzimani za obradu, za svaki dan, po jedan ili dva teksta izborne problematike po kriterijumu najčitaniji/najkomentarisaniji ili najrelevantniji.
„Ukupno je analizirano 8.490 komentara na 128 tekstova na 8 portala, ili prosječno dnevno oko 1.060 komentara a koji pokrivaju period od 5. do 12. avgusta 2020“, navela je Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ, novinarka i analitičarka na projektu.
U generisanim komentarima je praćeno da li šire i podstiču mržnja ili nasilje protiv lica zbog njihovog ličnog svojstva, uz fokus na govor mržnje zasnovan na nacionalnoj pripadnosti, kao i prema ženama i LGBT osobama. Takođe, analizirano je da li komentari imaju ostale nezakonite sadržaje, shodno Zakonu o medijima (članovi 34-39, izuzev reklamiranja), a posebno uvrede, prijetnje, psovke, itd.
„Opšti nalazi ukazuju da u većini komentara dominira narativ podrške ili kritike određenoj političkoj opciji. Svi analizirani portali su imali komentare sa elementima nezakonitog sadržaja, iako u različitim obimima. Oko 50% analiziranih članaka imalo je komentare spornog sadržaja, a bilo je primjera i da svi komentari na neki tekst sadrže sporni sadržaj. U komentarima je prisutno vrijeđanje osoba na nacionalnoj i polnoj/rodnoj osnovi, ali i uvrijedljive insinuacije na ličnoj osnovi“, pojasnila je Rajković Nenadić.
U osvrt na detaljnije nalaze, ona je rekla da je “najviše komentara objavljeno na portalima Vijesti i CdM, a sporan narativ ima manje od 5% ukupno objavljenih komentara, dok na drugoj strani portali IN4S i borba.me nemaju veliki broj komentara, ali je dominantan narativ teških uvreda i psovki, kao i govora mržnje na nacionalnoj osnovi.“
„Na portalu Vijesti preovladavaju komentari za ili protiv nekog političkog subjekta koji se pominje u tekstu, što navodi na indicije da komentare organizovano objavljuju aktivisti političkih partija. Takođe, na nekim čitanim testovima nema komentara ili ih nema po nekoliko sati od objave, što može značiti da se potpuno ili periodično blokiraju komentara na tim tekstovima. Na portalima CdM i RTCG dominiraju komentari podrške DPS-u, što upućuje da komentare na tim partijama organizovano objavljuju aktivisti te partije. Ovi komentari su sličnog i kratkog sadržaja, istih ključnih riječi, a i objavljeni su uglavnom u istom vremenskom okviru. Portal Pobjede gotovo da nema komentara i kod njih je konstatovan samo jedan sporni komentar u analiziranom periodu. Portal Analitika, takođe, ima malo komentara ali su notirani komentari koji sadrže teške uvrede, posebno na nekoliko tekstova koje se odnose na izbore a dotiču i pitanje crkve. I na portalu Antena M ima malo komentara, ali ima komentara koji sadrže uvrede i psovke“, zaključila je ona.
Tim CGO-a je analizirao je i komunikaciju izbornih listi na tri društvene mreže – Facebook, Twitter i Instagram. Za Facebook su korišćeni nalozi partija kod samostalnih nastupa, odnosno vodećih konstituenata pri koalicionim nastupima, a pojedine grupacije su kreirale i posebne stranice za ovu izbornu kampanju, pa je tako analizirano ukupno 12 naloga političkih partija/izbornih listi. Takođe, analizirano je 7 MEME stranica na bazi broja pratilaca, inteziteta aktivnosti, brzine rasta postova i pratilaca, kao i procijenjene političke afilijacije. Fokusi su bili i na tremama, tonu/narativu i govoru mržnje prema nacionalnim grupacijama, ženama, LGBT, itd. Na Twitteru i Instagramu subjekti su praćeni po hashtag-u #izboriCG, ali i uopšteno.
„Generalno, čini se da su opozicione partije uložile više energije i novca u Facebook nego vladajuće partije. Komunikacija sa korisnicima je uglavnom jednosmjerna, uz rijetke izuzetke kada postoji razmjena stavova između administratora i pratilaca. Izborne liste dominantno koriste svoje stranice za promociju, bilo da se radi o terenskom radu ili samo političkom programu. No, primjetni su i elementi negativne kampanje, a što uključuje napade na političke konkurente, i to se odnosi na opozicione partije koje kritikuju vlast i posljedice njenih odluka (DF, Demokrate, SDP, URA). Pojedini opozicioni subjekti napadaju i SDP (npr. URA), ” naveo je Damir Nikočević.
On je ukazao da su zbog složenosti koalicija nekad socijalne mreže šalju konfuzne poruke.
“Komentari na postovima izbornih lista uglavnom dolaze od strane njihovih glasača/simpatizera, ali ima primjera i suprostavljenih mišljenja. Većina komentara se odnosi na identitetska pitanja dok se manji broj odnosi na socio-ekonomska pitanja ili vladavinu prava,” zaključio je on.
MEME stranice imaju rastuću popularnost u Crnoj Gori što je bio jedan od razloga njihovog uključenja u monitoring, a praćene su sljedeće: – Spavaš li mirno Prava strano istorije, Crna Gora Transparentno, It was unpleasant/Psalm 118, Dnevna doza crnogorskih dubioza, MIMistarstvo onostranih poslova, Nemojmo politizovati proteste i Politika Crna Gora.
„Teme postova i komentari koji ih prate su raznovrsni, a u najkraćem se odnose na tekuća društvena i politička pitanja koja imaju potencijal da isprovociraju diskusiju, i za razliku od stranica partija na njima se često vodi diskusija. Među dominantnim temama, u posmatranom periodu, bile su sloboda izdražavanja (posebno nakon slučaja hapšenja administratora jedne od MEME stranica), odnos SPC-Vlada Crne Gore, korišćenje državnih resursa i funkcionersku kampanja, itd. Više od pola praćenih meme stranica je aktivno radilo na smanjenju apstinencije na izborima i informisanju pratilaca da je glasanje tajno, a neke su se i jasno javno opredijelile za podršku određenim listama”, pojasnio je Nikočević.
“Na ovim stranicama je notiran govor mržnje u komentarima pratilaca, pri čemu su pojedini administratori, u određenim slučajevima, skretali pažnju pratiocima da ne koriste govor mržnje, ali to nije bilo dovoljno često. Najčešći slučajevi diskriminacije i govora mržnje su prema građanima islamske vjeroispovijesti, pripadnicima LGBTQ populacije kao i pripadnicima RE populacije. Dodatno vidljiv je porast mizoginije ispod postova u kojima se pojavljuju političarke“, ukazao je on.
Izborne liste nisu bile posebno aktivne na Twitteru i Instagramu, niti su koristile #izboricg kao hashtag. Na Twiteru su najaktivniji bili DPS i Demokrate, a nije notirana upotreba naloga predsjednika države, Vlade i Skupštine u predizborne svrhe. Instagram tek počinje biti prepoznat kao način komunikacije političkih aktera sa pristalicama ali je to za sada vrlo ograničeno.
Projekat “SPINoFACT – monitoring parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2020. godine” finansira ambasada Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori, i predstavlja nastavak ranijih sličnih aktivnosti CGO- a u ovoj oblasti tokom predsjedničkih izbora 2018, kao i lokalnih izbora u 2017.godini a sa fokusom na medije. Cilj projekta je da doprinese demokratizaciji i evropeizaciji Crne Gore kroz jačanje profesionalnog i nezavisnog medijskog izvještavanja. Preciznije, cilj je doprinos činjenično zasnovanoj informativnoj vrijednosti medijskog izvještavanja o političkim kampanjama i boljem informisanju građana i građanki o izbornoj ponudi za parlamentarne izbore 2020. godine.
Maja Marinović, saradnica na programima