DIK nije ispunio preporuke OEBS-a, već je dodatno nazadovao

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da naglašeno netransparentan rad Državne izborne komisije (DIK) počinje da se pozicionira kao negativan faktor u ocjeni ukupnog izbornog procesa. DIK je uspio da u prethodnih nekoliko mjeseci donese više kontroverznih odluka, na koje je CGO uredno opominjao ali i čiji je dio procesuirao nadležnim organima, kako bi zajedničkim naporima rad DIK-a doveli u okvire zakonitosti i najbolijh praksi.

Centralni rad DIK-a ostaje obavijen velom tajnosti. Obavještenja o sjednicama DIK-a se na sajtu objavljuju neposredno pred, u toku a nekad i nakon okončanja sjednica. Mediji ne mogu pratiti direktno sjednice DIK-a, a saopštenja sa tih sjednica su rijetka i štura, kao i sami zapisnici koji se objavljuju tek nakon naredne sjednice. Notirano je jedno jedino pojavljivanje portparola DIK-a, Mersudina Dautovića, koje je dalo više argumenata kritičarima rada DIK-a nego što se može cijeniti uspješnim u odbrani pozicija DIK-a. Kratko, ali interesantno, iskustvo CGO-a u praćenju sjednica DIK-a osnažuje našu preporuku da se sjednice DIK-a moraju otvoriti za neposredno medijsko praćenje toka diskusije i stavova svih članova.

CGO notira uspostavljanje prakse kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od strane DIK-a, zbog čega smo do sada podnijeli više žalbi Agenciji za slobodan pristup informacijama (AZLP).

Naime, CGO nije dobio od DIK-a pristup informacijama koje se odnose na proceduru i uslove zakupa prostora za radu u hotelu „Hilton“, kao i da li je DIK pokušao prije zakupa skupe sale u ovom hotelu da nađe rješenje kroz korišćenje nekog prostora u državnom vlasništvu. Javnosti je poznato da je Vlada za ove svrhe iz Tekućih budžetskih rezervi, na zahtjev DIK-a, izdvojila više desetina hiljada eura za ovu svrhu.  Javnost bi morala čuti od DIK-a što ih je opredijelo za ovo nedomaćinsko, a sumnjamo i nezakonito, rješenje u vrijeme velike ekonomske neizvjesnosti.

Takođe, DIK nije dostavio CGO-u ni dokumentaciju koja se odnosi na informacije o korišćenju softvera Vuka Perišića, nekadašenjeg odbornika DPS-a i službenika u Skupštini Crne Gore. Javnosti je poznato da je Misija OEBS-a prošle godine donirala softver za istu namjenu DIK-u i neuvjerljivo zvuče obrazloženja DIK-a da je „softver Vuka Perišića brži od onog što je donirao OEBS“, kao i da zahtijeva unos manjeg obima ličnih podataka, odnosno samo JMBG, a imajući u vidu da se svakom građaninu, nakon unosa JMBG, pojavi i ime a što upućuje na neovlašćeno generisanje ličnih podataka u softveru Vuka Perišića uz punu svijest o tome u DIK-u. I ovaj slučaj ukazuje na relaksiran odnos prema javnim fondovima u vrijeme ekonomske krize, ali i na ugrožavanje zaštite ličnih podataka.

CGO je podnio dvije krivične prijave Vrhovnom državnom tužilaštvu zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja u ova dva slučaja. Takođe, u slučaju softvera uputili smo Inicijativu AZLP-u za pokretanje postupka nadzora.

CGO je dobio parcijalne informacije o dijelu finansijskog rukovođenja u DIK-u pa smo tražili od DIK-a izvršenje rješenja o odobravanju pristupu informacija koje nisu dostavili, ali i uključenje AZLP shodno nadležnostima ove agencije. Ranije smo ukazali i na spornu odluku o dodatnim nadoknadama članovima DIK-a.

Državna revizorska institucija (DRI), prema dostupnim podacima, nikada nije izvršila reviziju u DIK-u. CGO je zato uputio i Inicijativu DRI-u da u planu revizija za 2021. godinu prioritetno uvrsti i reviziju finansijskog poslovanja DIK-a tokom 2020. godine. Nadamo se da će senatori DRI imati razumijevanja za našu Inicijativu, a posebno imajući u vidu samo dio spornosti u finansijama DIK-a do kojih smo došli u proteklih nekoliko mjeseci i da će po konačno sprovesti reviziju ove institucije.

Do parlamentarnih izbora ostalo je još svega 10 dana, a javnosti uprkos ‘bržim’ softverskim rješenjima nije data zvanična informacijama o ukupnom broju potpisa podrške i o njihovom broju po izbornim listama, kao ni informacija o tome koliko potpisa DIK nije ocijenio validnim, niti koje su izborne liste podnosile te potpise i u kojim brojkamaDIK nije dao ni podatke ni o tome koliki broj građana prijavio zloupotrebu potpisa, a ne zna se ni šta DIK radi u takvim slučajevima.

Konačno, DIK nije javnosti obrazložio ni što je bio opredjeljujuće da izabere malu štampariju u Bijelom Polju za štampu glasačkih listića, a koja nema prethodnog iskustva u tom poslu, ni da li se i na koji način uvjerio u njihove kapacitete da to zaista mogu uraditi. Javnost samo zna da je vlasnička struktura te štamparije vezana za jednu od kandidatkinja na izbornoj listi DPS-a što, pored svih drugih sumnjivih poslova DIK-a, dodatno dovodi u pitanje objektivnost DIK-a.

OEBS je, u izvještajima za prethodne izborne cikluse, preporučio značajno unaprjeđenje transparentnosti rada DIK-a, a i u preliminarnom ovogodišnjem ukazao na nedostatnosti u ovom dijelu. No, umjesto napretka konstatujemo regresiju po svim indikatorima, kao i da DIK nastavlja produkovati materijal koji dovodi u pitanje legitimitet izbornog procesa. CGO ponovo poziva sve zainteresovane aktere da DIK-u posvete punu pažnju jer se bojimo da ovakav rad DIK-a, uz ono što je kršenje zakona i Ustava, u koncipiranju Tehničkih preporuka, ne obećava da ćemo imati dobre ocjene u međunarodnim izvještajima, a sve ovo može otvoriti mnoga pitanja i unutar Crne Gore.

Damir Suljević, saradnik na programima