Centar za građansko obrazovanje (CGO) dobio je zapisnik o sprovedenom nadzoru kod fizičkog lica, koji je kreator aplikacije https://www.crnagorakorona.com/home. Zapisnik predstavlja dugo čekani odgovor AZLP-a na inicijativu koju je CGO uputio Savjetu AZLP-a u martu 2020.godine, a koja se odnosila na utvrđivanje zakonitosti obrade ličnih podataka na toj stranici.
CGO izražava zabrinutost zbog načina na koji je cjelokupan postupak oko ovog pitanja AZLP vodio. Prvenstveno zato što je AZLP prvo utvrđivala zakonitost potpuno pogrešne aplikacije, a zatim i zbog hronologije postupanja. To otvara pitanje odgovornosti zbog nepoštovanja rokova za sprovođenje nadzora, ali i kapaciteta institucije koja ne zna ni ko joj subjekt nadzora. Pitanje je i da li bi AZLP ikad sproveo nadzor, da se CGO nije obratio Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, koji je postupajući po inicijativi CGO-a zatražio da dostave izvještaj o radnjama i mjerama u konkretnom slučaju.
Uvid u izvještaj AZLP-a ukazuje da se je u konkretnom slučaju najgrublje prekršena obaveza sačinjavanju zapisnika u zakonom predviđenom roku. Naime, AZLP-u je trebalo četiri mjeseca da sprovede nadzor čime je isti obesmišljen jer predmetna aplikacija više nije bila aktivna i nije sadržala sporne podatke. U trenutku kada su prava lica na privatnost dovedena u pitanje, ključna je brza i efektivna reakcija nadležnih organa kako bi se spriječila nesaglediva šteta po njih a to je u ovom slučaju izostalo. Zapisnik sadrži i brojne pravne nelogičnosti, koje izazivaju osnovanu sumnju u stručne kapacitete lica koja su sprovela nadzor, ali i Savjeta AZLP-a na čelu sa predsjednikom.
CGO osporava konstataciju AZLP-a da je fizičko lice, kreator aplikacije https://www.crnagorakorona.com/home rukovodilac zbirke ličnih podataka, jer se radi o podacima koji su bili javno dostupni na sajtu Vlade Crne Gore upravo shodno Mišljenju Savjeta AZLP-a. Na bazi tog Mišljenja Vlada je donijela svoju odluku koju je kasnije Ustavni sud ukinuo navodeći, između ostalog, da „objavljivanjem ličnih podataka o osobama u samoizolaciji stvorena pretpostavka za njihovu stigmatizaciju, kao i da njihove podatke može koristiti neograničen broj građana“.
Takođe, ukoliko rukovodioc zbirke ličnih podataka planira automatsku obradu ličnih podataka, koja predstavlja poseban rizik za prava i slobode lica, ima zakonsku obavezu da prije svake automatske obrade ličnih podataka dobije saglasnost nadzornog organa što i AZLP priznaje ali ne primjenjuje. Sustinski to poništava interpretaciju Zakona o zaštiti podataka o ličnosti na način što jednom kriterijumu daju prevagu, u ovom slučaju javnom zdravlju. Tako se u Mišljenju Savjeta AZLP-a, kojim se eksplicitno kaže da „javno objavljivanje ličnog imena i mjesta boravka lica koja se nalaze u samoizolaciji, prema rješenju sanitarne inspekcije, a sve u cilju zaštite javnog zdravlja, nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti“, otvara prostor za obradu podataka bez dobijanja saglasnosti.
Nesporno je da je neustavnim i nezakonitim Mišljenjem upravo AZLP pokrenuo lanac kršenja prava na privatnost a što je svoju refleksiju imalo i u ovoj aplikaciji.
Stoga, pozivamo pozivamo predsjednika Savjeta AZLP-a, kao i direktora, da podnesu ostavke i oslobode partijskih stega ovu instituciju koja bi morala biti nezavisna i stručna, i kako bi se konačno nivo zaštite ličnih podataka i slobodan pristup informacijama podigao na nivo koji se očekuje u jednom demokratskom društvu. Očekujemo da donosioci svih dosadašnjih i brojnih nezakonitih odluka AZLP-a konačno snose odgovornost zbog takvih postupaka.
Tamara Milaš, koordinatorka programa Ljudska prava