Novcem svih građana do podobne uređivačke politike

Na medijske i produkcijske usluge 306 organa javnog sektora utrošilo je tokom 2018. i 2019. godine 5,259,201 euro. Iz javnih fondova, tokom te dvije godine, od štampanih medija najviše je prihodovala Pobjeda, od televizija RTCG, od radio stanica Radio Herceg Novi, a portal Analitika je prvi među portalima po ovim prihodima, navedeno je danas u Centru za građansko obrazovanje (CGO) tokom predstavljanja nalaza izvještaja za 2018. i 2019. godinu „Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori“.

Novcem svih građana do podobne uređivačke politike

Damir Nikočević, koordinator za razvoj u CGO-u, ocijenio je da „tzv. meka cenzura koju je sprovodila ranija Vlada Crne Gore predstavlja jedan od velikih problema u inače problematičnom mozaiku stanja medija u Crnoj Gori“. Nikočević je podsjetio da CGO od 2012. godine bilježi zloupotrebu javnih sredstava i ukazuje na narušavanje tržišta medija, što je u direktnoj vezi sa tim kako medijske kuće izvještavaju o aktivnostima onih organa javnog sektora od kojih diskreciono dobijaju sredstva. „Mi za ove cifre imamo pisane dokaze od svih organa javnog sektora koji su nam shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama odgovorili, ali one nisu konačne jer ima organa za koje vidimo da su potrošači u ovoj oblasti, a nisu nam odgovorili“, naglasio je on.

Mira Popović, koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija u CGO, pojasnila je da je istraživanje sprovedeno od novembra 2020. do polovine marta 2021. godine i obuhvatilo je ukupno 605 organa od kojih je 520 odnosno 85.96% odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama CGO-u, a da se podaci odnose na period od 01.01.2018. do 31.12.2019. godine. U prosjeku, za dobijanje odgovora bilo je potrebno oko 25 dana, pri čemu je to mjesecima za pojedine trajalo dok su neki bili vrlo ažurni.

Među onim koji nisu dostavili odgovor, kršeći zakonske odredbe, za princip ćutanja administracije opredijelio se kabinet Predsjednika Crne Gore i Ministarstvo ekonomije, koji ni pored brojnih urgencija, pa čak ni žalbi Agenciji za slobodan pristup informacijama (AZLP) nisu do dana zaključivanja istraživanja dostavili odgovore. Ove godine su nacrnoj listi” netransparentnih organa, pored pomenutih Ministarstva ekonomije i Predsjednika države nalaze Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, Univerzitet Crne Gore, Muzeji i galerije Budva, Mediteranski sportski centar, Čistoća Podgorica, Montecargo, Rudnik uglja Pljevlja i određen broj javnih organa čiji su budžeti manjeg obima i koji nijesu identifikovani kao značajni ulagači u ovoj oblasti, navela je Popović.

Najveći potrošači tokom 2019. godine su javna preduzeća sa 972,941.10 eura, a slijedi Vlada sa 729,081.7 eura, dok su najmanje potrošili organi pravosuđa tj. 5,178.48 eura. U 2018. godini, prema prikupljenim podacima, najveći potrošači su bile lokalne samouprave, sa čak 936,747.27 eura“, precizirala je Popović.

„Kada govorimo o štampanim medijima, u 2019. i 2018. godini, najviše sredstava iz javnih fondova dobila je Pobjeda – 274 742.90 eura, zatim Dan – 212 383.60 eura, Dnevne novine – 153 610.90 eura, pa Vijesti – 110 681.30 eura i Komuna – 50,300 eura. Kod televizija najveći korisnici sredstava su bili RTCG – 252,125.20 eura, TV Vijesti – 179,759.10 eura, TV Boin – 73,297.85 eura, Prva TV – 43,132.16 eura, RTV Pljevlja – 23,761.98 eura  i TV Sun – 20,600 eura. Među radio emiterima, najviše su prihodovali Radio Herceg Novi – 489,996.10 eura, Radio Bar – 336,673.50 eura, Radio Berane – 269,555.90 eura, Radio Antena M – 62,311.20 eura i Radio Dux – 58,047 eura. Portali su, takođe, dobili dio ovih sredstava u 2019 i 2018. godini: Portal Analitika – 60,707.68 eura, CdM – 29,910.21 eura, Vijesti – 17,424 eura, Standard– 8,139 eura, Boka news – 6,428 eura i Ul info 4,778 eura. Među marketinškim agencijama, produkcijskim kućama i medijskim agencijama po prihodima se ističu: DPC – 197,169.10 eura, Arhimed d.o.o – 168,942.60 eura, Info Biro Montenegro – 134,103.70 eura, NS Group – 106,039.10 eura, Infomont-Mina – 62,306.99 eura, Represent communications – 57,379.56 eura, Media Solution 37,945.80 eura, Momentno doo – 30,915.82, Prisma – 25,859.80 eura i Mama – 21,744.70 eura“, kazala je Popović.

„Najveći korisnici sredstava po osnovu reklamiranja i oglašavanja koja su primila sredstava za pružanje ostalih usluga su bili: Fleka – 125,950 eura, Bilbordi – 99,269.03 eura, Deliart Albanija – 37,500 eura, Global Soft Montenegro – 31,489 eura, High market – 14,899.9 eura, Superyachts – 14,294.3 eura i UFA media – 11, 508.20 eura.“ istakla je Popović.

Ona je ukazala i da ove dvije godine zabilježen manji iznos koji je izdvojen za međunarodne i regionalne medije.

Damir Nikočević je naveo da je ukupan iznos državne pomoći medijskom sektoru tokom 2018. godine bio 609,324.67 eura, a za 2019.godinu 553.028,76 eura, precizirajući da su podaci iz godišnjih izvještaja o dodijeljenoj državnoj pomoći u Crnoj Gori u 2018.  i 2019. godini Agencije za zaštitu konkurencije.

Novcem svih građana do podobne uređivačke politike

Predstavljajući dio istraživanja koji se odnosi na RTCG, Nikočević je kazao da su prema finansijskom izvještaju RTCG iz 2018. godine ukupni prihodi bili 13,974,080.00 eura. Iz Budžeta Crne Gore je isplaćeno 12,577,200.00 eura, što predstavlja povećanje u odnosu na 2017. godinu kada je iz Budžeta isplaćen iznos od 11,511,000.00 eura. “U 2019. godini javni servis RTCG imao je planiran ukupan prihod od 21,252,200.00 eura od čega je 13,822,200.00 eura iz Budžeta Crne Gore. Ukupni projektovani rashodi za ovu godinu su bili 21,202,200.00 eura od čega je na digitalizaciju potrošeno 5,450,000.00 eura,“ istakao je Nikočević i naveo da to prati 252.125,20 eura za 2018 i 2019. godinu prihoda za oglašanje od različitih subjekata, na osnovu podataka koje je CGO prikupio.

Izvještaj „Jednake šanse za sve medije“ dio je projekta „Mediji za mene!“, koji CGO sprovodi uz podršku uz podršku ambasade Kraljevine Holandije, ambasade Kraljevine Norveške i Balkanskog fonda za demokratiju njemačkog Maršalovog fonda SAD (BTD).

Vasilije Radulović, saradnik na programima