„Priča o evropeizaciji je trenutno marginalizovana retrogradnim i impotentnim politikama, i zato treba sabrati građanske snage u regionu i pružiti odlučan otpor desnom ekstremizmu, klerikalizaciji i mizoginiji“, naglašeno je na uvodnom panelu u okviru Podgoričkog plenuma – Quo Vadis Balkan?, koji su danas organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) i fondacija Fridrih Ebert (FES).
Dr Max Brändle, direktor Regionalne kancelarije FES-a za Srbiju i Crnu Goru, otvorio je prvi današnji panel uz poseban osvrt na važnosti ujedinjavanje snaga u borbi protiv desnog ekstremizma i mizogninije, kroz afirmaciju socijaldemokratskih ideja i principa. “Mi podržavamo napore onih koji kroz razgovor o problem desnog ektremizma žele da pruže progresivan i evropski odgovor”, naglasio je on.
Balša Božović, izvršni direktor ADD iz Srbije decidan je da „bez suočavanja sa prošlošću nema pomirenja, a bez pomirenja nema mira. Taj proces je namjerno zaustavljen, što znači da te politike još nisu završile rat”.
Božović je apostrofirao značaj jasnog odgovora na ekstremizam. „Treba da uradimo sve da saberemo građanske snage u regionu i pružimo odlučan otpor toj mržnji koja nas sve više udaljava od Evrope. Niko nam neće pomoći – ni EU ni zapad ako prvo sami sebi ne pomognemo”, kazao je on.
„Region je ključan, i prograđanske snage treba da se konsoliduju, solidarišu, bolje organizuju i uzvrate snažan udarac narastućoj fašizaciji društava u regionu. Taj proces je dugotrajan, neizmjerno težak, ali sto bi rekao pokojni Zoran Đinđić – da je lako ne bi nama zapalo”, poručio je Božović.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, ocijenila je da je „priča o evropeizaciji u Crnoj Gori, u posljednje dvije godine, marginalizovana temama koje su izraz retrogradnih i impotentnih politika, a što nas je i dovelo u poziciju regresije u samom pregovaračkom procesu“.
„Na ovakvo stanje u državi ponajviše su uticali eksterni akteri i političari nerezistentni na te uticaje, a koji su došli u poziciju da donose odluke. Međutim, vjerujem da mi kao društvo imamo progresivni potencijal i kapacitet za odgovor na desni ekstremizam, klerikalizaciju i razarajuću polarizaciju sa kojima se danas suočavamo. Vjerujem da u tome veliku ulogu imaju nevladine ogranizacije, slobomisleći pojedinci, mediji, ali i one političke partije koje insistiraju na vrijednostima ili makar u ovim okolnostima razumiju značaj vrijednosti,” istakla je Uljarević.
„Svjedočimo sve učestalijem govoru mržnje i nasilju prema ženama u javnom i političkom životu. Time se pokušava smanjiti uticaj žena na politiku i javnu raspravu, pa ove napade možemo smatrati oblicima političkog nasilja. Ono pogađa mnogo više žena od onih koje su mu neposredno izlozene i šalje im poruku da se klone javnog života”, kazala je Maja Raičević, izvršna direktorka Centra za ženska prava.
Ona je istakla da vrste, obim i posljedice javnog nasilja koje podnose žene i muškarci nisu iste, odnosno da ga žene doživljavaju nesrazmjerno više i sa težim posljedicama, posebno zato što zadire u privatni život i moral, koji u tradicionalnim sredinama, poput naše, imaju ogroman značaj za društveni i profesionalni ugled žena. „Osim toga, ova vrsta nasilja često uključuje seksualno uznemiravanje, uvrede seksualne prirode i seksizam kakav nije svojstven napadima na muškarce u javnom životu”, navela je ona.
Demuš Šaša, izvršni direktor Evropskog instituta za politiku sa Kosova, ukazao je da današnji trend razmišljanja u regionu više podsjeća na period devedesetih nego na razvijene demokratije. „Za stvaranje takvog okruzenja odgovorna je politička elita koja se od tada do danas ne mijenja. I danas mozete vidjeti Vučića, Dačića, Šešelja, Tačija – ne, ali njegove sjenke – da, Dodika… A nemoguće je graditi budućnost sa ovim još uvijek prisutim elitama. Njihovi privatni interesi su umreženi sa državnim i onemogućavaju državi da se pokrene unaprijed. Drugi razlog je naše gledanje budućnost kroz prošlost, umjesto okretanja čistoj budućnosti koja donosi nove odgovore”, kazao je on.
Šaša smatra da još uvijek ima puno posla na putu do EU. „Cinično je govoriti o visokim ekološkim standardima, vještačkoj inteligenciji u ovakvom okruženju. Takođe, rad instucija i političkih partija se ne može nadomjestiti ni radom nevladinih organizacija koje su glasni u mnogim oblastima’’, zaključio je Šaša.
Kalinka Gaber, savjetnica u Vladi Sjeverne Makedonije, navela je da nacionalizam, fašizam, mizoginija u javnoj sferi, ali i generalno govor mržnje u javnoj komunikaciji, proizilazi i iz pogrešne političke korektnosti koja nije antipod govora mržnje, već elementarnog kućnog vaspitanja. „To je nešto čemu se svi kao društvo trebamo suprotstaviti i to mora biti glavni filter jer se iza govora mržnje krije elementarno neznanje i nevaspitanje”, kazala je Gaber. Ona se posebno osvrrnula kroz primjer Makedonije u dijelu kako promjena u političkom kontekstu može uticati na pojavu govora mrznje u javnoj sferi.
Gaber je apostrofirala značaj efikasnog policijsko-tužilačko-sudskog aparata kao odgovora na govor mržnje i ekstremizam. „Selektivnost pravde i nejednakost je pitanje na kojem najviše rade nevladine organizacije, ali suzbijanje mora ići dvolinijski – od strane institucija i društva”.
„Podgorički plenum – Quo Vadis Balkan?“ ima za cilj osnaživanja progresivnih snaga u regionu kroz okupljanje i razgovore o modalitetima odgovora na rastući desni ekstremizam u regionu.
Plenum je okupio oko 50 učesnika iz političkih stranaka, nevladinih organizacija, medija, institucija, akademske zajednice i diplomatskog kora, uz poštovanje epidemioloških mjera, a danas slijede još dva panela.
Maja Marinović, saradnica na programima