Ukupno 60 kandidata iz centralne, sjeverne i južne regije upoznalo se sa svijetom komunikacija

Za ukupno 60 kandidata iz cijele Crne Gore, koji su učesnici projekta „Znanje i vještine za posao!“, završen je prvi krug obuka iz oblasti komunikacija iz takozvanih mekih vještina. Ulaskom u svijet komunikacija, u prethodna dva vikenda, nezaposleni visokoškolci su stekli osnovne prezentacijske vještine, naučili kako da funkcionišu u timu, rješavaju konflikte, kako da se pripreme za intervju za posao, te savladali osnove odnosa sa javnošću i komunikacije na društvenim mrežama.

Jedan od kandidata, Aleksandar Bulatović iz Mojkovca, ocijenio je obuku kao veoma korisnu i uspješnu. „Pored toga sto sam naučio mnogo detalja, koji su veoma važni, kako bih na najbolji mogući način prezentovao sebe, za svaku pohvalu je i profesionalni, a ništa manje i prijateljski odnos predavača. Takođe, interakcija između nas – slušalaca i predavača, bila je na veoma visokom nivou, što vodi zaključku da su prezentacije i način izlaganja bili zanimljivi i primamljivi. Stoga, zaista sam ispunjen što sam imao tu čast da budem dio ove grupe i ovog treninga, i samim tim i proširim svoja znanja i vidike iz ove oblasti“, kazao je Aleksandar.

»

Centar za građansko obrazovanje (CGO), u okviru projekta Obrazovanjem za ljudska prava! koji je podržala Komisija za dodjelu dijela prihoda od igara na sreću, organizovao je danas konferenciju Kako do djelotvornog obrazovanja za ljudska prava – dileme i rješenja.

Konferenciju je otvorila Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a uz osvrt o značaju obrazovanja za razvoj kulture ljudskih prava i aktivnog građanstva. Ona je ocijenila da «nema stvarnih iskoraka niti održivog demokratskog razvoja ni u jednom društvu bez aktivnog, svjesnog i politički obrazovanog građanina. Građanina koji zna kako društvu u kojem živi i stvara funkcioniše, koja su njegova prava i obaveze, i kako da svojim aktivizmom učestvuje na oblikovanje društvenih promjena.»

Prof. dr Radovan Radonjić, akademik, podsjetio je na Platona koji je razliku između čovjeka i države vidio samo u obimu. „Kakav je čovjek, takva je i država. Zapitajmo se svako za sebe što mi to unosimo u državu od koje tražimo da smo zaštićeni, i s pravom tražimo od nje zaštitu i pomoć onda kada nam je potrebna. Mislim da smo na tom polju svi veoma slabi. Moramo više promišljati kako da konstituišemo državu po mjeri standarda društava kojih ćemo se svi pridržavati a do takve države vodi dug i veoma ozbiljan put“, naglasio je Radonjić. On je podsjetio i na problem nedovoljne društvene odgovornosti: „Svako od nas bi želio bi da ima svoj pravac, ali niko od nas neće da preuzme odgovornost za pravac kormila puta kojim se kreće. U borbi za najviše i najbitnije ciljeve mi možemo biti često nedostojni i ulagivači.“ Radonjić je ukazao i da je srž mnogih naših problema koliko u obrazovnom sistemu toliko i u prožimajućim interesima, i podvukao značaj obrazovanja za demokratsko građanstvo.

»

Deset odabranih studenata/studentkinja u okviru projekta „Aktivi studenti za održivi razvoj“ završilo je uspješno jednomjesečnu praksu u Institutu Alternativa i Daily Press-u. Polaznici/ce ovog programa su prethodno imali studijske posjete projektnim partnerima, kao i radionice o osnovama javnih politika i objektivnom novinarskom izvještavanju.

Kroz ovaj projekat, pet politikologa je obavljalo praksu u NVO Institut Alternativa, a pet novinara u okviru portala Vijesti, gdje su imali priliku da rade sa mentorima i upoznaju se sa važnim aspektima rada u nevladinim organizacijama i medijima, kao bitnim akterima društvenog razvoja. Rezultati rada stažiranja su deset novinskih članaka koje su proizveli studenti novinarstva, kao i 5 dokumenata javnih politika, pripremljenih od strane studenata politikologije.

»

Iz ličnih razloga i sa žaljenjem Jovićevići su odlučili da moraju otkazati deseti ciklus radionica Edukacijom do mira (PEP). Jovićevići, kao donatori i volonteri, u okviru obrazovnog programa Centra za građansko obrazovanje (CGO) «Savremene tendencije u kritičkoj misli», nudili su PEP kao otvoren obrazovni program u posljednih nekoliko godina. Zahvaljujući njihovoj velikodušnosti i naporima, više od 500 ljudi u Crnoj Gori je imalo priliku da bude dio popularnog PEP-a i to potpuno besplatno. Ovo uključuje i mnoge nastavnike koji su aktivni u formalnom obrazovnom sistemu. Jovićevići se izvinjavaju svima onima koji su se prijavili za PEP X, koji su se iskreno radovali da učestvuju u programu, i nadaju se da će oni imati razumijevanja.

Ukoliko se Jovićevići ponovo odluče da počnu organizovati PEP, CGO će sa zadovoljstvom nastaviti saradnju sa njima i na taj način pružati doprinos širenju ponude alternativnih obrazovnih programa u Crnoj Gori.

Roman Hloben, ambasador Republike Slovačke u Crnoj Gori, bio je večeras gost prvog Evropskog kafea za mlade, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u saradnji sa Evropskim alternativama (European Alternatives), i govorio o “EU – 60 godina nakon Rimskog ugovora”.

Evropski kafe za mlade je otvorila Ana Nenezić, koordinatorka programa Evropeizacija i demokratizacija u CGO-u, koja je istakla da je “evropsko jedinstvo započelo kao san nekolicine, a preraslo je u nadu mnogih. U trenucima dok EU prolazi kroz brojne krize i unutrašnji proces reformi, treba ukazati na postignute rezultate i vrijednosti oko kojih su se udružile države članice.“ Ona je podsjetila da je Brexit, uz druge izazove, uzdrmao temelje Unije, ali i “doprinio da se jače i odlučnije zagazi u neophodne promjene koje će učiniti EU snažnijom. Korak u tom pravcu je i potpisivanje Rimske deklaracije od strane lidera 27 država članica, Evropskog savjeta, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, upravo na 60. godišnjicu potpisivanja Rimskog ugovora“. Nenezić je ocijenila da će dalja pozicija Crna Gora koja je duboko zašla u proces pregovora i postigla određene rezultate “zavisiti u velikoj mjeri od dinamike rješavanja internih pitanja u Uniji. Međutim, to ne smije biti alibi za «zamor» od reformi u Crnoj Gori. Jer, naši rezultati će zavisiti isključivo od kvaliteta rada donosilaca odluka, njihove posvećenosti i odgovornosti, i zato nema opravdanja za sve uočljivije usporavanje suštinskih reformi u crnogorskom društvu“.

»