Potrebno sistematičnije i posvećenije raditi na unaprijeđenju prava OSI

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je danas, u okviru projekta Za jednakost OSI, predstavio nalaze istraživanja javnog mnjenja o stavovima prema osobama sa invaliditetom koji upućuju na dalju potrebu sistematičnijeg pristupa nadležnih organa u pravcu unaprijeđenja kvaliteta života ove marginalizovane društvene grupe.

Potrebno sistematičnije i posvećenije raditi na unaprijeđenju prava OSI Z

Željka Ćetković, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u, navela je da „prve i dominantne asocijacije građana na osobe sa invaliditetom (OSI) ukazuju na još uvijek nedovoljno razumijevanje potencijala OSI u našem društvu, iako je ne mali broj onih koji lično pozaju ili su imali neko iskustvo sa OSI “.

Građani/ke su većinski (60%) upoznati sa činjenicom da postoji antidiskriiminatorni zakonski okvir koji se odnosi na lica sa invaliditetom, uz naznaku da postoji i četvrtina (25%) ispitanika/ca koji još uvijek ne zna za zakone  kojima se striktno zabranjuje diskriminacija OSI. “Interesantno je primijetiti da među onima koji to ne znaju za te zakone ima najviše pripadnika nacionalnih manjina, a bilo bi za očekivati da nacionalne manjine budu zainteresovanije i upoznatije ne samo sa svojim pravima već i pravima drugih manjinskih grupa u društvu”, ocijenila će Ćetković.

Skoro polovina građana/ki procjenjuje da je položaj osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori isti u odnosu na prije pet godina, dok više od trećine vidi poboljšanja.

Kad je riječ o pristupačnosti objekata koji su od značaja za svakodnevno funkcionisanje OSI, poput zdravstvenih ustanova, pošte, stambenih zgrada, bioskopa, restorana, građani/ke Crne Gore su podijeljeni u stavu. Čak 50 % ispitanika smatra da ti objekti uopšte nisu ili nisu pristupačni osobama sa invaliditetom, dok sa druge strane 47 % njih smatra da su pristupačni ili u potpunosti pristupačni. Takođe, polarizacija mišljenja je izražena i prilikom procjene pristupačnosti javnih površina za OSI.

Prepoznaju se da OSI u brojnim važim životnim oblastima ne uspijevaju da ostvare svoja prava jednako kao ostali građani/ki. To se posebno odnosi na mogućnosti napredovanja na poslu, zapošljavanja i učestvovanja u sportskim i rekreativnim aktivnostima, ali je izraženo i u političkom djelovanju i pristupačnosti kulturnoj ponudi.  Tako, preko 70% građani/ki procjenjuje da OSI nemaju iste šanse u zapošljavanju i napredovanju na poslu, zatim 69% njih smatra da teško ostvaruju mogućnosti učešća u sportskim i rekreativnim aktivnostima, odnosno natpolovična većina (56%) vidi da su ograničeni u političkom djelovanju i pristupu kulturnim dešavanjima. Zabrinjavajuće je i da se ograničenja za OSI još uvijek značajno vide i u obrazovnom procesu, a posebno imajući u vidu koliko dugo je otvorena priča o inkluzivnom obrazovanju”, kazala je Ćetković.

Ona je dalje pojasnila da preko 3/4 građana/ki smatra da bi OSI mogle u potpunosti da se integrišu u zajednicu kada bi se država i društvo dovoljno angažovali, što je prostor za vlasti da pokažu više agilnosti u rješavanju prepreka na koje nailaze OSI. Međutim, kako je navela, nije sve ni odgovornost vlasti zato što i određene povlastice koje Vlada daje kako bi se unaprijedio stepen zapošljavanja OSI ne prihvataju svi na koje se to odnosi. I to prepoznaju građani/ke, pa skoro 2/3 njih je mišljenja da bi poslodavci radije platili državi potrebnu nadoknadu nego da zaposle osobu sa invaliditetom.

Građani/ke se većinski ne slažu sa tvrdnjom da su specifičnosti i problemi OSI isključivo stvar njihovih porodica i institucija, a skoro 70% misli da im treba dati prednost prilikom zapošljavanja. Dominira i većina građana/ki Crne Gore (88%) koji smatraju da bi država trebalo da pruža finansijsku pomoć OSI više nego što to čini trenutno, čak i kada bi to dovelo do većih troškova u budžetu.

Ubjedljiva većina građana/ki Crne Gore je saglasna i sa tvrdnjom da OSI imaju iste potrebe kao i ostali ljudi, dok tri četvrtine smatra da OSI mogu biti jednako adekvatni i uspješni roditelji kao i osobe bez invaliditeta.

Generalno, građani/ke Crne Gore uglavnom nemaju predrasuda prema osobama s invaliditetom. Izuzetak predstavlja nalaz da otprilike trećini ispitanika ne bi bilo prijatno da neko iz njihove porodice stupi u brak s osobom s invaliditetom.

Više od polovine ispitanika smatra da nevladine organizacije koje se bave pitanjima OSI i ljudskim pravima najviše doprinose poboljšanju njihovog položaja. Na drugo mjesto je rangiran Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom od strane dvije petine građana/ki, dok jedna petina pominje Ombudsmana. Građani/ke najmanji doprinos u unaprijeđenju života OSI vide u radu pravosuđa i političkih partija u Crnoj Gori.

Nalazi pokazuju da je potrebno još raditi na senzibilizaciji građana i građanki Crne Gore a podloga za toleranciju i prihvatanje osoba sa invaliditetom postoji, građani/ke prepoznaju diskriminaciju OSI ali nemaju očito dovoljno informacija i znanja pa ostaju određene predrasude i socijalne distance. Činjenica da građani više cijene doprinos nevladinih organizacijama u poboljšanju položaja OSI umjesto institucija sistema kojima je ovo pitanje dio nadležnosti je opominjuće za same institucije koje očito moraju više, sistematičnije i posvećenije raditi da OSI imaju jednake šanse u našem društvu.  Mi u CGO-u se nadamo da će upravo ovi nalazi djelovati kao jedan od podsticaja za unaprijeđenje sistemskog odgovora na potrebu potpune socijalne inkluzije OSI i da će ih nadležne institucije pažljivo analizirati” zaključila je Ćetković.

Potrebno sistematičnije i posvećenije raditi na unaprijeđenju prava OSI

Stručni i terenski dio istraživanja je uradila agencija Ipsos Strategic Marketing od 14. do 24.februara 2020, koristeći troetapni slučajni reprezentativni stratifikovani uzorak, kojim je obuhvaćeno 17 gradova u Crnoj Gori. Ukupan uzorak je činio 801 punoljetni ispitanik, uz poststratifikaciju koja je uključila indikatore pola, godina, nacionalnosti i regiona.

Istraživanje je dio projekta Za jednakost OSI koji je podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava Vlade Crne Gore. Cilj projekta je doprinos povećanju i unaprijeđenju socijalne uključenosti OSI u crnogorsko društvo, a jedna od njegovih komponenti se odnosi na povećanje nivoa svijesti opšte javnosti o ljudskim pravima OSI.

Vasilije Radulović, saradnik na programima