Mršavi institucionalni učinci u oblasti slobode medija

Povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, Centar za građansko obrazovanje (CGO) želi svim medijima, medijskim udruženjima i novinarima da uputi čestitke. Uprkos tome što nema suštinskog povoda za slavlje, ovaj dan predstavlja priliku da se ukaže čast medijima i medijskim poslenicima koji svoj posao obavljaju profesionalno i sa integritetom, bez obzira na teške okolnosti u kojima djeluju. Institucionalni učinci u oblasti slobode medija su mršavi, a na to opominju i međunarodni izvještaji, poput izvještaja Stejt departmenta i Evropske komisije.

Medijska scena u Crnoj Gori ostaje polarizovana i politizirana, pod sjenkom nerasvijetljenih napada na novinare i imovinu medija, jer su naručioci i izvršioci u velikom broju slučajeva nepoznati. Tokom 2021. godine CGO je zabilježio 21 napad na novinare[1], a u 2022. godini dodatna četiri napada[2]. Još nijesu rasvijetljeni najteži raniji slučajevi – ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan, Duška Jovanovića (2004), pokušaj ubistva novinara dnevnika Vijesti i nedjeljnika Monitora Tufika Softića (2007) i novinarke Vijesti Olivere Lakić (2018).

I dalje postoji tzv. meka cenzura u medijskom sektoru, koja se ogleda i kroz primjer odluke prethodne Vlade Zdravka Krivokapića tokom njenog tehničkog mandata. Nažalost, ni Vlada ni Agencija za zaštitu konkurencije se još nijesu oglasili ovim povodom i objasnili po kojim procedurama je odlučeno da se podrže tri medija, a ostali ne. Dodjelom državne pomoći medijima diskreciono i netransparentno, bivša Vlada Zdravka Krivokapića je nastavila, i u ovom domenu, lošu praksu prethodnih Vlada DPS-a, koja je često i sa pravom kritikovana. Ostaje da se vidi kako će se primjenjivati odredbe Zakona o medijima koje se odnose na transparentnost oglašavanja i drugih vidova javnog finansiranja medija. Dugogodišnja istraživanja CGO-a ukazuju da je finansiranje medija iz javnih fondova, kroz različitije oblike, u direktnoj vezi sa načinom na koji medijske kuće izvještavaju o vladinim odlukama i aktivnostima, odnosno da li zauzimaju kritički ili podržavajući stav.

RTCG ostaje jedna od neuralgičnih tački u oblasti slobode medija godinama. U prethodnom periodu, tome je doprinio i kontroverzni izbor Borisa Raonića za generalnog direktora, a u čemu su učestvovali, u svojstvu članova Savjeta RTCG, i zapošljeni u NVO Građanska alijanska i njegovi poslovni partneri, zatim problematični prilozi na TVCG i anketa na portalu RTCG.me koji relativizuju agresiju Rusije na Ukrajinu. Zainteresovana javnost je negativno odreagovala i na odluku generalnog direktora da smijeni Vladana Mićunovića, čiji je kredibilitet kao novinara i urednika neupitan, sa pozicije urednika redakcije TVCG za spoljnu politiku. To su samo neke od posljedica loše izvedenih izmjena i dopuna Zakona o RTCG koji nije osigurao samostalnost i pluralnost Savjeta RTCG, a čime je nastavljen trend političkog uticaja na RTCG, samo uz promjenu aktera shodno rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora.

Samoregulacija medija je neučinkovita, a Agencija za elektronske medije (AEM) kao nezavisni regulator ne uspijeva da ostvari potpunu nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost u radu.

Nizak nivo medijske pismenosti opterećuju i portali i društvene mreže koji su najmanje regulisana oblast, a čiji je uticaj, i to negativan, rastući u Crnoj Gori. Širenje dezinformacija i govora mržnje primjetno je i kroz upliv jednog dijela medija iz Srbije, a nekima od njih je od strane AEM-a izrečena privremena zabrana emitovanja na teritoriji Crne Gore.

Uz svo razumijevanje pokušaja prethodne Vlade Crne Gore da Medijskom strategijom kao krovnim dokumentom postavi osnove medijskog sektora u Crnoj Gori, CGO sumnja da će takav dokument značajno promijeniti stanje u oblasti slobode medija. Stoga, nova Vlada mora da se istinski i konkretno posveti jačanju nezavisnosti medija. Bez profesionalnog i na činjenicama zasnovanog izvještavanja nema ni vladavine prava koja je stub demokratizacija i evropeizacije Crne Gore.

Damir Nikočević, koordinator za razvoj


[1] Jelena Jovanović (mart 2021), Sead Sadiković (mart 2021), Esad Kočan (mart 2021), ekipa TV Vijesti (april 2021), ekipa TV Budve  (april 2021), Nebojša Šofranac (april 2021), Dragan Bursać (maj 2021), Darko Šuković (maj 2021), Slavica Kruščić Vasović (jun 2021), ekipa TV Cetinja (jul 2021), Jelena Jovanović (jul 2021), Milka Tadić Mijović (avgust 2021), ekipa TV Vijesti (avgust 2021), Tamara Nikčević (avgust 2021), Tanja Šuković (septembar 2021),  ekipa TV N1 (septembar 2021), Mirka Dević (oktobar 2021), Nenad Zečević (novembar 2021), Nikoleta Rakočević (novembar 2021), Borko Ždero (novembar 2021), Vuk Vujisić (novembar 2021).

[2] Slobodan Doknić (januar 2022), Ana Popović (januar 2022), Dubravka Perović (april 2022), Jadranka Ćetković (april 2022)