U susret 8. martu – Međunarodnom danu žena – Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava na statistiku koja ukazuje na rastući broj žena koje doživljavaju razne oblike nasilja, a što ne prati adekvatna reakcija institucija u dijelu pooštravanja sankcija.
Dodatno, prizori seksističkog i mizoginog ponašanja su prisutni u privatnim, javnim i online sferama, potkovani rodnim stretotipima i patrijarhalnim obrascima, koji opstaju i otežavaju dostizanje rodne ravnopravnosti. Istraživanje CGO-a o diskriminaciji, govoru mržnje, mizoginiji i drugim oblicima digitalnog nasilja, sprovedeno u oktobru 2022. godine, uz podršku Kanadske ambasade, ukazuje da je ogroman porast u percepciji diskriminacije žena u odnosu na prethodne talase istraživanja iz 2019, odnosno 2016. godine. Tako danas 64% ispitanika/ca smatra da su u našem društvu žene diskriminisane, dok je taj procent 2016. bio 42%, odnosno 34% u 2019. godini. Dekonstrukcija rodnih stereotipa i predrasuda ide jako sporo, na što opominje i nalaz da polovina ispitanika/ca smatra da je najvažnija uloga žene u društvu da bude dobra supruga i majka.
Nadalje, prepoznaje se velika izloženost javnim napadima i govoru mržnje žena koje se bave javnim poslovima, kao i da je to češće nego u slučaju njihovih muških kolega. Takođe, digitalna mizoginija na društvenim mrežama i portalima direktno utiče na slobodu izražavanja žena, jer ima za cilj da ih utiša i zaplaši, čemu svjedočimo u online prostoru gdje se žene pozicioniraju na trećem mjestu kao mete govora mržnje, ali i kroz primjere napada na žene koje su nositeljke javnih funkcija, aktivne u javnom i političkom životu.
Prioritetna potreba za iskorjenjivanjem svih oblika diskriminacije kroz mehanizme pravne zaštite i adresiranje duboko ukorijenjenih ponašanja koja degradiraju i diskriminišu žene se prepoznaje i u posljednjem izvještaju EK. Ignorisanje očiglednog i neprihvatljivog je dovelo i do povećanja slučajeva rodno zasnovanog nasilja. Ubistva žena koje su ranije prijavljivale nasilje mora biti tema kojoj će donosioci odluka posvetiti dužnu pažnju, a primarno kroz unaprjeđenje sistema koji mora da pruži zaštitu ženama žrtvama nasilja.
Iako je rodna ravnopravnost u političkom životu jedan od mehanizama za postizanje opšte rodne ravnopravnosti, i dalje je značajna razlika u učešću muškaraca i žena u različitim nivoima političkog odlučivanja. Tome doprinosi i stav da se muškarci i dalje navode kao bolji političari iako se su izraženi stavovi da su žene dorasle visokim pozicijama. Na lokalnim izborima, održanim 2022. godine, nastavljena je nikad sankcionisana praksa kršenja precizne zakonske odredbe o ispunjenju minimalne kvote, a imamo i samo jednu ženu kandidatkinju na predsjedničkim izborima.
Indeks ravnopravnosti žena i muškaraca Crnu Goru pozicionira na 67. mjesto među 190 zemalja obuhvaćenih izvještajem Svjetske banke koji je imao fokus na uticaj zakona na ekonomske mogućnosti žena.
Crnogorsko društvo je još daleko od ostvarivanja rodne ravnopravnosti za koju je neophodna politička volja i odlučan sistemski odgovor države – od obrazovnog sistema kroz učenje mladih o kulturi poštovanja ljudskih prava, različitosti i razbijanju predrasuda i rodnih stereotipa koji su u osnovi diskriminacije, do učinkovitijeg djelovanja pravosudnog sistema čiji je niz neadekvatnih reakcija poljuljao povjerenje u mogućnost zaštite i kažnjavanja rodno zasnovanog nasilja. Dodatno, potrebno je raditi na kulturi dijaloga, koja uključuje argumente i toleranciju prema drugačijem mišljenju umjesto iskrivljenih naslijeđenih obrazaca ponašanja i predrasuda i demonstracije primitivizma.
U znak otpora kontinuiranom kršenju ženskih ljudskih prava, CGO tim će se sjutra pridružiti Osmomartovskom maršu povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, koji će biti održan u Podgorici, u organizaciji Centra za ženska prava.
Maja Marinović, saradnica na programima