Centar za građansko obrazovanje (CGO) podijelio je, na njihov poziv, svoje ocjene Nacrta Zakona o Vladi sa ekspertima Venecijanske komisije, koji rade na izradi mišljenja o ovom važnom tekstu.
Tom prilikom, CGO je istakao višedecenijski kontinuitet zalaganja za donošenje Zakona o Vladi, ali ih upoznao i sa Inicijativom koju je CGO uputio i konkretnim prijedlozima za unaprjeđenje nacrtne verzije ovog zakona, uz napomenu da je proces rada na ovom tekstu bio nedovoljno transparentan, inkluzivan, odgovoran i bez uvažavanja mišljenja kritički orijentisanog dijela civilnog društva.
CGO je, još u julu 2022. godine, uputio Inicijativu da se definiše zakonska obaveza ljekarskog pregleda za članove/članice Vlade (predsjednika Vlade, potpredsjednika/ke i ministre/ke) i generalnog sekretara/ku, a koji podrazumijeva i posebno testiranje mentalno – psihološke sposobnosti za obavljanje najviših javnih funkcija, kao i inicijalno i kasnije redovno nenajavljeno testiranje na psihoaktivne supstance. Indikativno je da nikakvog odgovora od strane Vlade nije bilo na ovu Inicijativu, koja je u međuvremenu dobila i značajnu podršku javnosti. Čak 65.4% građana i građanki cijeni da je to potrebno zakonski definisati, dok tek 16,6 % ima negativan stav o ovoj inicijativi, a 18% ne može da se jasno odredi.
U detaljnom osvrtu, CGO je ekspertima Venecijanske komisije, između ostalog, ukazao na dijelove koji moraju biti usklađeni sa postojećim normativnim okvirom, poput Zakona o predsjedniku ili Zakona o prijestonici.
Imajući u vidu izazovnu situaciju u kojoj Crna Gora živi sa Vladom u tehničkom mandatu već duže od godinu, istaknut je značaj zakonskog definisanja funkcionisanja takve Vlade kako bi se stalo na kraj zloupotrebama i prekoračenjima ovlašćenja tokom tehničkog mandata. U tom kontekstu, posebno interesovanje tokom sastanka izazvali su podaci CGO-a o enormnom broju imenovanja tokom tehničkog mandata Abazovićeve Vlade.
U dijelu definisanja sastava i organizacije Vlade, CGO je naglasio da je Crnoj Gori neophodna manja, racionalnija i efikasnija Vlada. Shodno tome, preporuke su da se broj potpredsjednika Vlade ograniči na jednog, umjesto na četiri kako je to sada predviđeno, kao i da neko ko je ministar ne može biti istovremeno i potpredsjednik, jer su to pozicije koje zahtijevaju punu posvećenost. Dalje, CGO je na stavu i da se izbrišu pozicije ministara bez portfelja, a broj državnih sekretara ograniči na po jednog po ministarstvu. Glomazna Vlada sa mnogo političkih imenovanja nije u skladu sa potrebom njene racionalizacije i profesionalizacije, a što je pokazao i prethodni period. Odgovoran pristup u njenom zakonskom definisanju treba da bude izvan partijske trgovine.
Nacrtom je predviđeno da Vlada ima šest obaveznih resora (pravosuđe, odbrana, unutrašnji poslovi, finansije, vanjski poslovi i zdravlje), a ukupno najviše 15. CGO je na stanovištu da među zakonski obavezne resore moraju biti obrazovanje i kultura, kao zasebna ministarstava. Za države veličine i složenosti Crne Gore, od ključnog je značaja da postoji opredjeljenje vlasti da se ove dvije oblasti prioritiziraju, a kako bi se unaprijeđivao kvalitet obrazovanja građanstva, i radilo na sistemskom očuvanju kulturnog nasljeđa i razvoju kulturne scene.
Takođe, ovim zakonskim tekstom bi trebalo definisati i obavezne sekretarijate, poput Sekretarijata za zakonodavstvo, a slijedeći primjer Zakona o Vladi Republike Hrvatske, preporuka je i uvođenja sekretarijata za rodnu ravnopravnost, ljudska prava, i NVO, a kako bi ova pitanja imala prožimajuću dimenziju u radu Vlade.
CGO je i na stavu da bi zakonski morali biti detaljnije objašnjeni dijelovi kao što su odnos Vlade sa Skupštinom i obaveze Vlade u odnosu na Skupštinu, zatim sastav i uloga kabineta Vlade, čiji bi dio morao biti i glavni pregovarač sa EU, kao i unutrašnja organizacija i nadležnosti Generalnog sekretarijata Vlade.
CGO će ovaj proces nastaviti pratiti, uz očekivanje da će nova Vlada uvažiti preporuke i da će novi skupštinski saziv brzo, odgovorno i bez partijskih i ličnih kalkulisanja pristupiti raspravi i usvajanju ovog zakonskog teksta.
Nikola Mirković, saradnik na programima