Unaprijeđenje kvaliteta obrazovanja mora biti državni prioritet

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja inicirane izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju koje je predložila grupa poslanika/ca Demokratskog fronta (DF). Takođe, CGO apeluje na Vladu Crne Gore da pitanje finansiranja obrazovanje bude jedan od njenih prioriteta.

CGO godinama ukazuje na određena loša rješenja Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a posebno na ono koje propisuje da direktore obrazovnih ustanova, škola, vrtića i učeničkih domova bira i razriješava ministar. Takvo rješenje je značajno ograničilo razvoj demokratskih principa u obrazovnom sistemu, a što za posljedicu ima i pad kvaliteta obrazovanja. Zato CGO cijeni da je prijedlog poslanika/ca DF da direktore ustanove treba da bira i razriješava upravni odbor, a javnih ustanova školski odbor uz saglasnost ministra, i sa promjenom postojeće strukture školskog odbora, utemeljen. Naime, u postojećoj strukturi školskog odbora većinu imaju predstavnici osnivača odnosno Vlade, pa će predloženo rješenje, kojim se predviđa promjena strukture školskog odbora, ukoliko bude podržano, zaustaviti brojne manipulacije i nezakonite radnje, kojima su se nerijetko služili direktori svjesni svoje svemoći u vidu zaštite od ministra. Ovakva odredba ograničiće uticaj politike u ustanovama koje se bave obrazovanjem i vaspitanjem, zloupotrebu službenog položaja u partijske svrhe, a škole i predškolske ustanove će biti mjesto gdje vladaju vrijednosti koje doprinose boljem kvalitetu vaspitanja i obrazovanja. »

23 godine od nekažnjenog ratnog zločina deportacije izbjeglica

Ovih dana se navršava 23 godine od kako je u Crnoj Gori izvršen zločin protiv izbjeglih Muslimana iz Bosne i Hercegovine, poznatiji kao ”Deportacija izbeglica”. Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Anima će u ponedjeljak, 25. maja 2015, u podne, ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg-Novi, odakle je većina izbjeglica organizovano nezakonito deportovana, položiti cvijeće i zajednički odati počast žrtvama.

Podsjećamo, crnogorska policija je u maju i junu 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i u svojstvu talaca ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Većina izručenih odmah su ubijeni, ostali su ubijeni u logorima, a nekolicina je preživjela mučenje i na kraju su razmijenjeni. Još uvek se nekim žrtvama deportovanim iz Herceg-Novog 27. maja 1992. ne zna ni grob, niti gdje su tačno ubijeni. »

Novi portal: RECOM.link

Centar za građansko obrazovanje (CGO), kao referentna organizacija Koalicije za REKOM za Crnu Goru, predstavlja novi portal Koalicije za REKOMwww.recom.link, koji se – pored glavnog zadatka da učini što vidljivijim Proces REKOM – bavi postignućima i preprekama u uspostavljanju tranzicione pravde u post-jugoslovenskim zemljama.

Portal prati naučna istraživanja koja se bave teorijama i praksama pomirenja u post-konfliktnim društvima. Na portalu su dostupna i brojna svjedočenja žrtava o ratnim zločinima, počinjenim u ratovima na teritoriji bivše SFRJ, autorski tekstovi i intervjui sa pojedincima i pojedinkama koji stvaraju umjetnička djela, pišu ili pokreću akcije koje doprinose izgradnji kulture saosjećanja, žaljenja za svim izgubljenim životima i poštovanja ličnih iskustava. »

U redu je biti drugačiji!

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom 17.maja – Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije ukazuje da je, i pored pomaka u pravcu bolje zaštite i poštovanja prava LGBT osoba u Crnoj Gori, svakodnevni život LGBT osoba još uvijek obilježen prijetnjama, govorom mržnje, diskriminacijom i nasiljem. Osim unaprijeđenog zakonodavstva i institucija, neophodni su dodatni napori kako bi se prevladale predrasude i izrazito negativni stavovi prema seksualnim manjinama i njihovom pravu da uživaju slobodu izražavanja sopstvenog identiteta.

Izmjene Krivičnog zakonika, kojim je uvedeno krivično djelo zločina iz mržnje, poboljšan Zakon o zabrani diskriminacije, usvojena Strategija unapređenja kvaliteta života LGBT osoba i prateći akcioni planovi, ali i mnogi drugi mehanizmi i inicijative važne su poruke crnogorskih instutucija da je svaka diskriminacija, uključujući i diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, nešto što se ne smije tolerisati. Ali, osim deklarativnog zalaganja potrebno je da se mehanizmi zaštite prava počnu primjenjivati kroz pravovremenu, odlučnu i efikasnu reakciju policije, tužilaštva i sudova u slučajevima nasilja nad LGBT osobama. »

Uvesti red na tržištu elektronskih medija

Član radne grupe za izradu Predloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o elektronskim medijima, Goran Đurović i nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za monitoring i istraživanja (CEMI), Institut Alternativa (IA) i Juventas, dostavili su Ministrastvu kulture prijedloge amandmana na ovaj zakonski tekst. Ti prijedlozi se odnose na mjere kojima se uvodi red na tržištu elektronskih medija i ostvaruje interes javnosti da bude kvalitetnije informisana o pitanjima koja su značajna za život građana.

NVO predlažu propisivanje minimalnog procenta od 25% sopstvene produkcije za sve elektronske emitere koji žele da dobiju odobrenje za emitovanje. Na taj način bi na tržištu funkcionisali održivi pružaoci audio-vizuelnih usluga koji doprinijeti boljem informisanju građana i ostvarenju medijskog pluralizma. Ovim se spriječava i nelojalna konkurencija i mogućnost da mediji koji skoro da i nemaju sopstveni proizvod i zapošljene ostvaruju prihode od marketinga zahvaljujući sadržajima upitnog kvaliteta. Ovaj zahtjev svoje utemeljenje ima i u članu 59, stav 4, postojećeg Zakona koji propisuje: “Emiter je dužan da najmanje 10% ukupnog nedjeljnog programa posveti objavljivanju vijesti i informacija iz zone pokrivanja.” Ukoliko emiteri već na osnovu aktuelnog Zakona imaju obavezu koja se odnosi na proizvodnju sopstvenog informativnog programa, nema prepreke da se uvede obaveza za dodatnih 15% sadržaja kojima se zadovoljava javni interes. »