Predstavljen interaktivni narativ “Zatiranje istorije i sjećanja”

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za tranzicijsku pravdu (SENSE) i Centar za suočavanje s prošlošću (DOCUMENTA), su danas, povodom 06. decembra, dana kada je prije 25 godina eskalirao napad JNA i crnogorskih rezervista na Dubrovnik, organizovali prezentaciju interaktivnog narativa “Zatiranje istorije i sjećanja“.

Daliborka ULJAREVIĆ, izvršna direktorka CGO-a, podsjetila je da CGO već godinama ukazuje samostalno i sa partnerskim organizacijama koliko je značajno spriječavati zatiranje istorije i sjećanja. „U tom kontekstu smatramo ovaj interaktivni narativ dragocjenim prilogom svima u civilnom sektoru ali i institucijama koje nose ogromnu odgovornost u okviru svojih nadležnosti, a koje gotovo sistemski odbijaju da se na adekvatan način suočavaju sa našom skorašnjom prošlošću,“ istakla je ona.

cgo-cce-zatiranje-istorije-i-sjecanja

Uljarević je dodala da posebno opterećenje za Crnu Goru predstavlja „nesmjenjivost vlasti u čijim su strukturama, ili bliski tim strukturama, još uvijek mnogi od onih koji su vodili tzv.“rat za mir” u različitim oblicima. Taj pristup je doveo do najsramnije stranice u crnogorskoj istoriji, još uvijek brižljivo skrivane od naših osnovaca, srednjoškolaca, ali i studenata, u zvaničnim udžbenicima, i danas živi“, ocijenila je ona. Aludirajući na nedavno objavljenu informaciju da je opština Budva platila nagrade za mir crnogorskim političarima, ona je poručila da „nema tih novaca koji mogu “kupiti” novu istoriju niti zatrijeti sjećanja – prije svega žrtava i njihovih porodica, ali i svih nas koji imamo obavezu da radimo na stvaranju tačnog, zvaničnog i objektivnog zapisa o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenih na teritoriji bivše SFRJ, gdje važan doprinos daje inicijativa za REKOM ali i druge komplementarne inicijative poput ove koju danas predstavljamo“.

Mina VIDAKOVIĆ, autorka narativa “Zatiranje istorije i sjećanja” iz SENSE iz Hrvatske, podsjetila je da je “Zatiranje istorije i sjećanja”. trebalo originalno da bude prvi projekat SENSE – Centra za tranzicijsku pravdu budući da podjednako pokriva sve zaraćene strane u ratovima devedesetih, i to kao žrtve i kao počinioce zločina protiv kulturnog nasleđa. “Ovaj, kao i prethodni narativi, bazira se na nalazima Haškog tribunala. Međutim, ovog puta je riječ o narativu koji svojom porukom pruža i jednu univerzalnu dimenziju. Narativ ima šest segmenata sa identičnom strukturom – nakon uvodnog teksta, slijedi kratak film od oko 10 minuta i nakon toga izbor dokumenata, fotografija, audio i video snimaka koji su korišćeni u postupcima pred Haškim tribunalom i u kojima se sudilo i za zločine nad kulturnom baštinom”, pojasnila je ona.

Ona je istakla da poruka koju uništavanjem kulturnog naslijeđa u ratovima, zaraćene strane upućuju jedna drugoj glasi: “mi vas ne cijenimo i mi vas ne želimo ovde”, citirajući eksperta UNICEF-a za zaštitu kulturnog naslijeđa i jednog od učesnika novog web narativa “Zatiranje istorije i sjećanja”.

Miloš VUKANOVIĆ, kustos Narodnog muzeja Crne Gore, naveo je da je nakon rada na istraživanju ljudskih žrtava i medijske hajke napokon došlo do otvaranja poglavlja o uništenju kulturne baštine dodavši da “ovaj program predstavlja početak za izučavanje i moguće davanje odgovora na pitanje da li se radi o sistematskom uništavanju kulturne baštine”. On je izrazio žaljenje što u crnogorskom obrazovnom sistemu ne postoji tendencija da se razvija svijest o značaju i uništenju kulturne baštine. “Jedino je u Narodnom istorijskom muzeju pridat je značaj ovom pitanju, isticanjem postavke sa ovom tematikom, gdje je naglašeno da je Dubrovnik jedna od tamnih tački crnogorske istorije”.

Eugen JAKOVČIĆ
, medijski koordinator Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta iz Hrvatske, istakao je da je ovaj skup partnerskih organizacija koje nastoje da se crnogorska javnost, ali i institucije, senzibilišu za procesuiranje ratnih zločina u kontekstu Dubrovnika. “Vrijednost narativa koji danas predstavljamo u Podgorici, a nakon slične prezentacije u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu i planiranog u Prištini, je upravo u tome što daje pregled činjenica iznijetih u jednom od rijetkih suđenja i to pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u kontekstu zločina počinjenih tokom opsade i razaranja Dubrovnika”, dodao je on.

“Namjerno uništavanje kulturnih i vjerskih objekata u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu, tokom post-jugoslovenskih ratova predstavlja najgori primjer razaranja kulturne baštine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. U ratnom sukobu, tokom raspada Jugoslavije, koji je po svom karakteru bio slojevit i kompleksan, jedan od ključnih ciljeva je bio, da se tokom kampanje etničkog čišćenja, uništi etnički identitet protivnika”, naglasio je Jakovčić.

Skup je moderirala Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u i PR Koalicije za REKOM u Crnoj Gori.

cgo-cce-zatiranje-istorijr-i-sjecanja (5)

Interaktivni narativ Zatiranje istorije i sjećanja detaljno prikazuje kako su teški zločini nad kulturnim, istorijskim i vjerskim naslijeđem, počinjeni tokom ratova 1990 – tih u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, istraženi, rekonstruisani i procesuirani u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Posebno poglavlje je posvećeno brojnim vjerskim i kulturnim spomenicima za čije razaranje do sada niko nije odgovarao, uključujući i one na području Dubrovnika.

Predstavljanju narativa je prisustvovalo više od 30 predstavnika nevladinih organizacija, medija, političkih partija, institucija i zainteresovanih građana/ki.

Narativ je dostupan na linku: http://www.heritage.sense-agency.com/bhs/

Svetlana Pešić, saradnica na programima

Nova Vlada treba da pokaže političku dosljednost u obračunu sa plagijatorima

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja odluku novog predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića da dosadašnju ministarku nauke Sanju Vlahović ne uključi u svoj tim. U tome se može čitati i dio političkog stava da onima koji su pod snažnom sumnjom da su plagirali naučne radove nije mjesto u Vladi Crne Gore.

Posjećamo da je CGO i ranije apelovao da se zbog postojanja osnovane sumnje da je Vlahović plagirala svoj naučni rad, na osnovu kojeg je i izabrana u zvanje na Univerzitetu Mediteran, povuče sa mjesta ministarke. Suprotno sličnim praksama u razvijenim demokratskim državama, Vlahović nije javno ponudila ili podnijela ostavku, niti je raniji premijer tražio njeno razriješenje, čime je nanijeta velika šteta i ugledu države Crne Gore koju je ona na poziciji ministarke nauke predstavljala. Činjenica da postoje dokazi, koji su mnogo puta javno iznešeni, da je Vlahović 2/3 svog rada, ili preciznije 63%, plagirala od profesora Vestminsterskog univerziteta u Velikoj Britaniji, Dimitrisa Buhalisa, i troje rumunskih autora, na žalost nije dovela do njenog sankcionisanja na Univerzitetu Mediteran niti je slučaj adekvatno procesuiran od strane Osnovnog državnog tužilaštva. Upravo je politička funkcija izgleda bila posljednja brana odbrane Vlahović i stoga je još značajnije što je ona tu poziciju sada izgubila. »

Zatiranje istorije i sjećanja

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za tranzicijsku pravdu (SENSE), Centar za suočavanje s prošlošću (DOCUMENTA), povodom 06. decembra, dana kada je prije 25 godina eskalirao napad JNA i crnogorskih rezervista na Dubrovnik, organizuju prezentaciju interaktivnog narativa

ZATIRANJE ISTORIJE I SJEĆANJA

Govornici/e:

Daliborka ULJAREVIĆ, izvršna direktorka CGO-a, Crna Gora
Mina VIDAKOVIĆ, autorka narativa “Zatiranje istorije i sjećanja”, SENSE, Hrvatska
Miloš VUKANOVIĆ, kustos Narodnog muzeja Crne Gore
Eugen JAKOVČIĆ, medijski koordinator Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta, Hrvatska

Prezentacija će se održati u četvrtak 01. decembra 2016. u 11h00 u sali Centra za građansko obrazovanje (CGO), Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 96, III/6. »

Odgovor na nasilje nad ženama treba da bude jedinstven

Centar za građansko obrazovaje (CGO) se, povodom Međunarodog dana borbe protiv nasilja nad ženama, pridružuje apelima da institucije djelotvornije počnu raditi na suzbijanju nasilja nad ženama – kako kroz prevenciju, tako i kroz efikasno sankcionisanje i obezbjeđivanje adekvatnih i održivih servisa podrške za alarmantno veliki broj žrtava koje danas bilježi Crna Gora. CGO osuđuje svaki vid nasilja nad ženama, od porodičnog do nasilja koje čini država svojom neefikasnom reakcijom, nipodaštavanjem patnji žrtava nasilja, ali i nevoljnošću da stvori uslove za ostvarivanje pune ravnopravnosti žena u društvu.

Nasilje nad ženama je najbrutalniji oblik kršenja ljudskih prava žena, njihovog dostojanstva, integrtiteta ličnosti u fizičkom i emocionalnom smislu, sa dalekosežnim posljedicama, koje pogađaju i okruženje žene – najčešće djecu, ali i porodicu, prijatelje. Blage kaznene politike za nasilje nad ženama osnažuju nasilje kao prihvatljiv obrazac ponašanja. Efikasna borba protiv nasilja nad ženama jedan je od pokazatelja funkcionisanja pravne države, koji će biti i mjerilo sposobnosti Crne Gore da se integriše u evropsku i globalnu zajednicu, ali i ostvari suštinski društveni razvoj. Osim dosljednje primjene zakona, ovaj problem zahtijeva i intervenciju kroz obrazovni sistem i podizanje svijesti o neprihvatljivosti nasilja, razumijevanja važnosti poštovanja prava žena i koncepta rodne ravnopravnosti. »