Porast kriminaliteta, ne samo u Crnoj Gori, već i mnogo šire, dovodi do opterećenja zatvorskih ustanova i potrebe da se koriste i alternativni modeli krivičnog sankcionisanja. Dodatno, zatvorska kazna, osim što ne ostvaruje sve očekivane efekte, predstavlja i značajno budžetsko opterećenje. Zato je uvođenje alternativnih sankcija u naš krivični sistem iskorak, ali da bi taj sistem produkovao adekvatne rezultate potrebno ga je u potpunosti uskladiti sa savremenim evropskim trendovima u oblasti kaznene politike, zaključeno je danas u Podgorici na konferenciji koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Treći izbor Medenice – grubo kršenje Ustava
Izborom Vesne Medenice po treći put na funkciju predsjednice Vrhovnog suda, Sudski savjet je grubo prekršio Ustav, koji u članu 124, stav 5 zabranjuje da isto lice više od dva puta bude birano na tu funkciju (”Isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta”).
Sudski savjet je treći izbor predsjednice Vrhovnog suda učinio bez obrazloženja o razmatranju ustavnosti njene kandidature, poput nekog politbiroa u jednopartijskom sistemu, iako su na neustavnost te kandidature javno i obrazloženo blagovremeno upozorili 11 nevladinih organizacija, profesori prava i drugi istaknuti pravnici iz Crne Gore i regiona.
Ovom odlukom, članice i članovi Sudskog savjeta su jednoglasno stavili van snage Ustav Crne Gore, svjesni da protiv njihove odluke nema pravnog lijeka, jer nije bilo protivkandidata za tu funkciju koji bi imao pravo da ga uloži.
Preostaje samo da saopštimo da je Ustav Crne Gore pogažen, i da upozorimo javnost da je umjesto vladavine prava na snazi vladavina političke moći koja lične interese pretpostavlja opštem interesu. Rezultat je poguban po Crnu Goru, posebno jer dolazi od onih čiji je posao da obezbijede nezavisnost sudstva i jednaku primjenu Ustava i zakona prema svima.
Na potezu je sad Univerzitet Crne Gore
Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja naknadnu razboritost uprave Univerziteta Crne Gore (UCG) povodom slučaja vanredne profesorke Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Bojane Lakićević Đuranović. Bilo bi za sam UCG mnogo korisnije da je ovaj stav zauzet odmah nakon prijema Prijedloga CGO-a za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta od strane ove profesorke, a da nije morao CGO da se obraća Vladi Crne Gore.
Dobro je da UCG retorički osuđuje svaki vid kršenja akademskog integriteta, a još će bolje biti kada vidimo kako to izgleda u praksi procesuiranja konkretnih slučajeva, kao što je ovaj posljednji.
Veoma je važno da upravo u ovom, do sad najdrastičnijem primjeru plagijarizma, UCG ima nedvosmislenu i oštru reakciju kako bi se uticalo na prevenciju posezanja za tuđim i obezbjeđenja lične koristi za akademsko osoblje koje se opredijeli za takve neetičke radnje.
Obrazovanjem do otpornosti na radikalizaciju i nasilni ekstremizam
Iako su ekstremisti koji propagiraju određene stavove obično prepoznati kao osobe sa vjerskim, sociološkim ili političkim motivima, veliki broj ovih ekstremističkih radikalnih stavova povezani su sa nekom ekonomskom dobiti i nisu u vezi sa nekim od ova tri motiva, zaključeno je na završnoj javnoj tribini Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma, koju je u Rožajama organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Peticija ”Naš novac, njihovi stanovi i tajni fondovi” zaustavljena na prvom koraku – Vladi Crne Gore privatni interesi ispred interesa javnosti da zna
Ministarstvo javne uprave Vlade Crne Gore nije odobrilo ni pokretanje elektronske peticije kojom je deset nevladinih organizacija od Vlade tražilo da konačno objavi informacije o trošenju budžetskih sredstava iz budžetske rezerve i stanovima koje dijeli funkcionerima.
Ministarstvo javne uprave u svom odgovoru za to daje potpuno pravno neutemeljeno obrazloženje. Pri tom se poziva na mišljenje fantomske Komisije za e-peticije koju čine predstavnici Generalnog sekretarijata Vlade, Ministarstva pravde i Ministarstva javne uprave. Bilo bi zanimljivo vidjeti i ko sjedi u ovom do juče nepoznatom tijelu i čije to tajne na ovaj način skriva od građana.
Deset nevladinih organizacija su polovinom juna zajednički podnijele e-peticiju sa prijedlogom promjene politike Vlade u vezi sa objavljivanjem informacija o radu Komisije za stambenu politiku i Komisije za raspodjelu sredstava budžetske rezerve. Peticiju su podržale Institut alternativa (IA), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Centar za monitoring i istraživanje (CEMI), Politikon mreža, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građanske slobode (CEGAS), Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i Media centar. Ove NVO smatraju da građani imaju pravo da znaju kako se troše budžetska sredstva, uključujući i sredstva budžetske rezerve, kao i sredstva koja Vlada opredjeljuje za rješavanje stambenih potreba javnih funkcionera.