Ustav jasan: sud mora da zabrani buduće objavljivanje spornih sadržaja

Sud da donese odluku o automatskoj zabrani distribucije svih budućih medijskih sadržaja, koji krše ljudska prava i slobode, kako bi se spriječilo dalje ugrožavanje dostojanstva i integriteta ličnosti od strane dnevnih novina “Informer”.

Ovo je zatraženo u inicijativi koju je sedamnaest predstavnika civilnog sektora danas predalo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Vrhovnom državnom tužilaštvu, a koja se oslanja na temeljna ustavna načela o nepovredivosti dostojanstva, sigurnosti, integriteta i ličnih prava svih građana i građanki. »

Škola ljudskih prava – XIX generacija

Centar za građansko obrazovanje (CGO) raspisuje OGLAS za polaznike XIX generacije

ŠKOLE ZA LJUDSKA PRAVA
- škole za izučavanje ljudskih prava od teorije do prakse –

Ako si srednjoškolac/ka, želiš da učiš o ljudskim pravima, upoznaš se i družiš sa vršnjacima/kinjama, proširiš i razmijeniš iskustva sa drugim mladim ljudima motivisanim da se aktivno angažuju u rješavanju problema sa kojima se društvo suočava, smatraš da nemaš dovoljno informacija i želiš da stekneš znanja i izgradiš vještine aktivnog učešća u zagovaranju i promociji ljudskih prava u svojoj školi i sredini u kojoj živiš, onda je Škola ljudskih prava pravo mjesto i prilika za tebe!

Cilj Škole ljudskih prava je da kroz intenzivan višednevni kurs – predavanja, radionice, forum teatar, projekcije filmova, posjete institucijama – pruži učesnicima/cama znanja o konceptu ljudskih prava, počev od istorijata ideje ljudskih prava, razvoju ljudskih prava kroz generacije, kulturi ljudskih prava, principima demokratije, tolerancije, solidarnosti, nenasilne komunikacije, zakonodavnom okviru i institucionalnim mehanizmima koji stoje na raspolaganju građanima/kama kao sredstva zaštite ljudskih prava i zaštite od diskriminacije, pravima manjina (sa posebnim fokusom na vulnerabilne i marginalizovane grupe).

Škola, pored širokog teorijskih i praktičnog znanje o konceptu ljudskih prava, afirmiše kulturu ljudskih prava, inspirišući i motivišući mlade da se zalažu za svoja prava, kao i za prava onih koji nijesu u mogućnosti da to urade sami i osnažuje ih da imaju direktniji uticaj u društvu u budućnosti. Nakon završene Škole učesnici dobijaju diplomu i stiču pravo na dalje usavršavanje. Dodatno, biće pružena podrška učesnicima/cama da vlastite ideje pretoče u konkretne aktivnosti usmjerene ka unaprijeđenju ljudskih prava u svojim lokalnim sredinama.

Ko može da se prijavi za Školu ljudskih prava?
Redovni učenici/ce srednjih škola sa područja cijele Crne Gore.

Kako se prijaviti za Školu ljudskih prava?
Popunjavanjem prijave i slanjem iste na e-mail na info@cgo-cce.org, sa naznakom “Za Školu ljudskih prava, XIX generacija”

Rok za slanje prijava je 12. novembar 2014.

Škola je besplatna za odabrane polaznike/ce, što znači da troškove putovanja, hrane, smještaja, organizacije nastave i drugih aktivnosti vezanih za program snosi organizator. Detaljne informacije o programu Škole dobiće oni kandidati/kinje koji budu pozvani na Školu poslije procesa selekcije a na osnovu procjene prijave.

Ako imate bilo kakvih pitanja slobodno nas kontaktirajte na info@cgo-cce.org ili na broj telefona: 020 665 112.

Sve troškove Škole pokriva CGO, uz podršku Američke ambasade u Crnoj Gori, kroz projekat “Youth build Montenegro”.

Koalicija KORAK poziva na podršku Povorci ponosa u Podgorici

Podgorica, Beograd, Priština – 28. oktobar 2014.

Koalicija za ravnopravnost KORAK, u susret Povorci ponosa koja je zakazana za 2. novembar 2014, u Podgorici, poziva sve građane/ke, a prije svega ličnosti koje imaju uticaja na javno mnjenje, da se uzdrže od širenja govora mržnje i podgrijavanja atmosfere linča i nasilja prema LGBT osobama.

Svjedoci smo da je jezik netolancije, na neki način, produkovao posljedice u vidu fizičkog napada na člana LGBT Foruma Progres, koji se prije par dana desio u Tivtu. Snažno osuđujemo svaki vid nasilja prema LGBT osobama i zahtijevamo od nadležnih institucija da nasilnike koji su fizički nasrnuli na aktivistu LGBT Foruma Progres privedu pravdi i kazne u skladu sa zakonom i time pošalju poruku da nasilje neće biti tolerisano. »

Borba protiv korupcije mora da se vodi i od strane lokalnih samouprava

Centar za građansko obrazovanje (CGO) smatra da su dosadašnji napori lokalnih samouprava u borbi protiv korupcije nedovoljni i da je to jasan pokazatelj izostanka adekvatne političke volje za obračun sa ovim problemom. A upravo je lokalni nivo ishodište brojnih i dugoročno razarajućih oblika korupcije, što zahtijeva i veći nivo posvećenosti samih lokalnih samouprava.

CGO je kroz projektna iskustva imao prilike da analizira lokalne akcione planove za borbu protiv korupcije (LAP) za period 2009.-2012. i 2013.-2014. i da uoči probleme u izradi, implementaciji i izvještavanju LAP-ova. U većini slučajeva (a važi za oba gore navedena perioda), LAP-ovi su doslovno pratili Model usklađenog akcionog plana za borbu protiv korupcije u lokalnoj samoupravi i time zakazali da na osnovu prethodno sprovedenih analiza i istraživanja javnog mnjenja, predstavljaju percepciju i iskustvo građana/ki koji su imali dodira sa organima lokalne samouprave, a samim tim i da dobiju kvalitetan materijal za formulisanje konkretnih i za pojedine opštine prilagođenih aktivnosti za akcione planove. Dakle, neophodno je konsultovati Model AP, a sam LAP prilagoditi, jer sadržaj LAP-ova mora biti odraz realnih problema date lokalne samouprave. S druge strane, izvještavanje o stepenu i kvalitetu realizacije mora biti standardizovano i ujednačeno, radi lakšeg upoređivanja, analize i određivaja novih, unaprijeđenih mjera za borbu protiv korupcije na lokalnom nivou. »

Da li Vlada Crne Gore namjerno usporava proces evropskih integracija?

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je juče ukazao na izrazito slab učinak primjene Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2014 – 2018. U tom dijelu, i analiza Izvještaja o realizaciji obaveza iz ovog Programa, pripremljenih od strane MVPEI-a, koje je Vlada Crne Gore usvojila, jasno osvijetljavaju slabe tačke u sistemu, kad je riječ o realizaciji preuzetih obaveza u postavljenim rokovima.

Gledano po resorima, u neispunjavanju preuzetih obaveza, u zakonodavnom okviru, a posebno imajući u vidu odnos prepoznatih problema od strane Evropske komisije i nadležnosti koji pokriva, prednjači Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), sa svega 11 realizovanih od 53 planiranih zakona i podzakonskih akata (ili skromnih 20%). Uvidom u nerealizovane obaveze, može se uočiti da se u najvećem dijelu radi o podzakonskim aktima odnosno uredbama, pravilnicima, odlukama. Ovi podzakonski akti ne utvrđuju nova prava i obaveze subjekata, već ih samo razrađuju i dopunjuju. Stoga, nema racionalnog objašnjenja za neispunjenje obaveza, jer se ovi akti pripremaju na nivou ministarstva. Uz to, treba naglasiti, da je njihova priprema od ključne važnosti za adekvatnu primjenu brojnih i važnih zakonskih tekstova. »